https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Na%C5%A1icecementNašicecement - Povijest promjena2026-09-01T15:34:19ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Na%C5%A1icecement&diff=114928&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-09-08T03:23:28Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Našicecement'''-->[[Datoteka:Našice cement.jpg|mini|300x300px|Pogon Našicecement-a]]<br />
'''Našicecement d.d.''' je najmodernija i jedina kontinentalna [[cementara]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], te druga po veličini, s godišnjom proizvodnjom od preko 1 milijun [[tona]] [[cement]]a i zidarskog [[malter]]a [[namal]]. Našicecement se nalazi u vlasništvu [[Nexe grupa|NEXE grupe]] kojoj ostvaruje preko 50% dobiti. Posjeduje certifikat kvalitete ISO 9001:2000 i certifikat zaštite okoliša ISO 14001:1996.<br />
<br />
==Povijest==<br />
24. prosinca 1974. godine sklopljen je prvi ugovor za isporuku opreme za izgradnju Tvornice cementa u Našicama s [[Rumunjska|rumunjskim]] dobavljačem [[Uzinexportimport]], te uvoznikom iz [[Rijeka|Rijeke]] – tvrtkom [[Brodomaterijal]], a na temelju odobrenja Izvršnog vijeća Sabora [[SRH]] za inozemno zaduženje [[Našice|Našica]] za gradnju [[Cementara|cementare]]. <br />
<br />
U veljači 1975. godine donijet je akt o osnivanju Radne organizacije «Našice» tvornica cementa u izgradnji, a u ožujku iste godine i rješenje Privrednog suda u[[ Osijek]]u o upisu RO «Našice» u registar suda. <br />
<br />
Uz sve poteškoće pri izgradnji tvornice i montaži opreme, probna proizvodnja započela je 01.09.1980. godine, a prvi je [[cement]] samljeven 16.04.1980. te se na taj datum obilježava Dan tvornice. <br />
<br />
Tek [[1. listopada]] [[1981.]] godine stvoreni su svi tehnički uvjeti za normalno odvijanje proizvodnje, te je započela redovna proizvodnja. <br />
<br />
Razdoblje do [[1989.]] godine obilježili su problemi s nedovoljnim iskustvom radne snage, nekvalitetnom opremom i kreditnim zaduženjima. Usporedo s promjenama u društvu, od [[1989.]] godine počelo je razdoblje tehnološke i tehničke modernizacije tvrtke. Tvornici je ime promijenjeno u Našicecement d.d. Našice i kontinuiranim ulaganjima danas predstavlja jednog od najznačajnijih gospodarskih subjekata u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. <br />
<br />
==Tehnološki proces==<br />
<br />
Tehnološki proces proizvodnje cementa sastoji se od 4 odvojena podprocesa:<br />
<br />
===Priprema sirovine===<br />
Iskop sirovine vrši se na eksploatacionom polju [[Bukova glava]] i [[Vranović]].<br />
Sirovina se sastoji od dvije komponente. Visoka komponenta VK (više od 75,7% CaCO3) i niska NK (manje od 75,7% CaCO3).<br />
Sirovina se dovozi teškom mehanizacijom do prihvatnog lijevka VK 50m<sup>3</sup>, NK 29.4m<sup>3</sup> odakle se pločastim transporterom "hrani" valjkasta nazubljena drobilica kapaciteta 500 t/h. Drobilica se sastoji od primarne i sekundarne. U primarnoj se sirovina granulacije 0-0,8 m (max.1.2m) usitnjava na 0-200mm, a zatim se u sekundarnoj dodatno smanjuje na 0-50mm uz toleranciju da do 10% sirovine smije biti granulacije do 100mm. Takva sirovina se dalje sustavom gumenih transportera skladišti u natkrivenoj hali sirovine (depo sirovine). Tračnim transporterima komponente se dovode u rotacionu sušaru sirovine te se nakon sušenja pune bunkeri. Svaka komponenta u svoj bunker (VK i NK). Iz bunkera u propisanim omjerima šalje se sirovina u cijevni mlin s kuglama. Samljevena sirovina, sirovinsko brašno diže se elevatorom u silos homogenizacije, gdje se kombinacijom ispuštanja iz 2 do 7 bunkera postiže točno određeni sastav<br />
sirovinskog brašna pogodan za dobivanje klinkera pečenjem u rotacionoj peći.<br />
Za proizvodnju sirovinskog brašna godišnje se potroši oko 1,3 milijuna tona visokokarbonatne, 100 tisuća tona niskokarbonatne sirovine, uz 30 tisuća tona vapnenca.<br />
<br />
===Proizvodnja klinkera===<br />
<br />
U Našicecementu vrši se na tzv. "vrućoj liniji" suhim postupkom u postrojenju sa četverostupanjskim ciklonskim izmjenjivačima topline, rotacijskom peći te hladnjakom s jednim rostom. Prije ulaska sirovine u četvrti izmjenjivač dolazi do prijenosa topline s goriva na sirovinu te dekarbonizacije (otkiseljavanja) sirovine koja ulazi u peć, gdje se ovaj proces nastavlja do sinteriranja i stvaranja klinker minerala u sinter zoni rotacijske<br />
peći. Na izlazu iz peći klinker prolazi kroz zonu hlađenja i pada u hladnjak gdje se upuhivanjem zraka naglo hladi. Preko drobilice klinkera, lančastog, sandučastog i sustava tračnih transportera, tako ohlađeni i zdrobljeni klinker dolazi u jedan od tri silosa klinkera. Izlazni plinovi hladnjaka otprašuju se u ciklonskim otprašivačima, a odvojena prašina klinkera vraća se u lančasti transporter. Transport plinova iz hladnjaka preko peći i izmjenjivača topline vrši se glavnim ventilatorom. Dalje se plinovi jednim dijelom vode preko rashladnog tornja u koji se ubrizgava voda radi kondicioniranja plina, a drugim dijelom preko ventilatora mlina sirovine kroz sekundarnu drobilicu i mlin sirovine te preko vrećastog filtera pomoću ventilatora u dimnjak.<br />
<br />
Kapacitet rotacijske peći je 2.400 t/dan klinkera što iznosi približno milijun tona godišnje. Kao glavni energent za proizvodnju klinkera koristi se ugljen. Ugljen se doprema iz Ukrajine brodom do [[Luka Tranzit Osijek d.o.o|Luke Tranzit Osijek d.o.o]], odakle se kamionima dovozi do tvornice. Godišnje se potroši cca 90.000 t ugljena koji se dnevno dovozi iz Osijeka s 12 kamiona (cca 300 t).<br />
<br />
===Proizvodnja cementa===<br />
Cement se dobiva mljevenjem u tri cijevna mlina s kuglama doziranjem u određenim omjerima klinkera, gipsa, troske i tufa. Nakon meljave, gotovi cementni<br />
proizvod se zračnim transportom transportira u silose cementa. <br />
<br />
===Pakiranje i otprema===<br />
Cement iz silosa se zatim može pakirati u vreće i paletizirati (na ukupno dvije automatizirane linije za uvrećavanje i paletiziranje) ili ispuštati u rasutom stanju u auto cisterne. Cement se distribuira na tržište cestovnim transportom – u kamionima (u paletiziranom stanju) ili specijalnim autocisternama (u rasutom stanju).<br />
<br />
==Zbrinjavanje otpada==<br />
<br />
Cementna industrija je idealna za spaljivanje nekih vrsta otpada. Dio goriva u procesu proizvodnje klinkera, zamjenjen je otpadnim uljem i gumama. Učestala su spaljivanja narkotika, zapljenjenih cigareta i starih zaliha ljekova. To je moguće zbog visokih temperatura u sinter zoni rotacione peći, gdje se otrovi u potpunosti razgrađuju, a cement koji tom prilikom nastaje može se koristiti. Čak i za npr. izgradnju tankove za pitku vodu.<br />
<br />
===Prihvat otpadnog ulja===<br />
Postrojenje za prihvat otpadnih ulja I. i II. kategorije je izgrađeno u rujnu 2006. Spremnik kapaciteta 100 m<sup>3</sup> je smješten u propisnoj tankvani i nalazi se u zatvorenom, natkrivenom skladištu, uz deponiju ugljena.<br />
<br />
===Prihvat rabljenih guma===<br />
<br />
Vanjska betonirana površina za prihvat rabljenih guma je površine 600 m<sup>2</sup>. Na deponiji se u prosjeku nalazi preko 1000 t guma. Gume se transporterom podižu do dozatora na ulazu u rotacijsku peć. <br />
<br />
==Proizvodi==<br />
<br />
==Zanimljivosti==<br />
<br />
*tvornica troši više električne energije od grada Zagreba<br />
*jedina cementara u hrvatskom vlasništvu<br />
*mlin cementa 3 za pogon koristi trofazni elektromotor snage 3.6 MW<br />
*u proizvodnji cementa više CO2 nastaje u procesu proizvodnje klinkera, nego od izgaranja ugljena<br />
*Našicecement je najveći konzument opojnih droga u Hrvatskoj (u proteklih nekoliko godina više puta su se spaljivale velikih količina narkotika) <br />
*svi ispusti (40) su izvedeni preko vrećastih uređaja za otprašivanje, osim jednog elektrofiltera koji je ugrađen na ispustu sušare dodataka<br />
<br />
[[Kategorija:U izradi]]<br />
[[Kategorija:Hrvatske tvrtke]]<br />
[[Kategorija:Našice]]<br />
[[Kategorija:Hrvatska industrija]]</div>WikiSysop