WikiSysop: bnz

2022-03-20T05:49:40Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 20. ožujak 2022. u 05:49
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Na'vi (jezik)'''-->'''~~Na'vi''' jest [[umjetni jezici\|umjetni jezik]] naroda Na'vi iz filma [[James Cameron\|Jamesa Camerona]] ''[[Avatar (2009)\|Avatar]]'' iz [[2009.]] godine. Stvorio ga je jezikoslovac [[Paul Frommer]], [[SAD\|američki]] doktor [[jezikoslovlje\|jezikoslovlja]].		Na'vi''' jest [[umjetni jezici\|umjetni jezik]] naroda Na'vi iz filma [[James Cameron\|Jamesa Camerona]] ''[[Avatar (2009)\|Avatar]]'' iz [[2009.]] godine. Stvorio ga je jezikoslovac [[Paul Frommer]], [[SAD\|američki]] doktor [[jezikoslovlje\|jezikoslovlja]].
	==Abeceda==		==Abeceda==
	{\|		{\|

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-22T01:17:09Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Na'vi''' jest [[umjetni jezici|umjetni jezik]] naroda Na'vi iz filma [[James Cameron|Jamesa Camerona]] ''[[Avatar (2009)|Avatar]]'' iz [[2009.]] godine. Stvorio ga je jezikoslovac [[Paul Frommer]], [[SAD|američki]] doktor [[jezikoslovlje|jezikoslovlja]].
==Abeceda==
{|
!
=== Samoglasnici ===
!
=== Suglasnici ===
|-
|Na'vi ima sedam samoglasnika koji se nalaze na prijelazu slogova i mogu samostalno činiti slogove.
|Postoji 20 suglasnika: f, h, k, kx, l, m, n, ng, p, px, r, s, t, ts, tx, v, w, y, z, ‘.
Svi se suglasnici izgovaraju kao u engleskom, osim sljedećih iznimaka:
|-
|
{| class="wikitable"
!Samoglasnik
!Kao u riječima
|-
|a
|mačka, pas
|-
|ä
|æ (zvuk koji proizvodimo kad nešto ne znamo)
|-
|e
|nego, nekad
|-
|i
|"obično i" - biti, znati
|-
|ì
|"kratko i" - engl. sip, wind
|-
|o
|"ou" - poučak, doušnik
|-
|u
|uvijek, ulog
|-
|aw
|"au" - faun, laufer
|-
|ay
|"aj" - bajadera, kajanje
|-
|ew
|"eu" - euro, europa
|-
|ey
|"ej" - hej, blejati
|-
|ll
|"blago l" - Lola
|-
|rr
|"rrr"
|}
|
{| class="wikitable"
!Suglasnik
!Kao u riječima
|-
|kx, px, tx
|držite dah dok izgovarate k, p, ili t
|-
|ng
|singl
|-
|r
|engl. tt u "little", t u "water", dd u "cuddle"
|-
|ts
|tsunami, zz u "pizza"
|-
|'
|pauza u "uh-oh"
|}
|}

==== Lenicija ====
Lenicija je promjena jednog suglasnika u drugi zbog lakšeg izgovora. Događa se kad se imenica iz jednine stavlja u množinu ili nekih drugih promjena.
{| class="wikitable"
!Slovo
!Prelazi u
|-
|kx, px, tx
|k, p, t
|-
|p
|f
|-
|t, ts
|h
|-
|k
|h
|-
|'
|nestaje
|}

==== Napomene ====
Slova f, h, ts, s, v, z mogu biti samo na početku sloga.

Jedino se samoglasnici te suglasnici f, ts, s mogu pojaviti uz drugi suglasnik.

Jedino px, tx, kx, p, t, k, ‘, m, n, ng, r, l mogu biti na kraju suglasnika.

== Imenice ==

=== Rodovi ===
Imenice imaju dva roda: muški i ženski, koji se razlikuju prema sufiksu '''''-an''''' ili '''''-e'''''.

Primjer: ''tsmuk'' (rod) postaje ''tsmuk'''an''''' (brat) ili ''tsmuk'''e''''' (sestra).

Položaj naglaska u rijetkim slučajevima može mijenjati značenje riječi, npr. '''''tu'''te'' - osoba, ''tu'''te''''' - žensko, ''tu'''tan''''' - muško

Naglasak ostaje na istom mjestu, neovisno o prefiksima ili sufiksima.

=== Množine ===
Na'vi ima tri oblika množine:
{| class="wikitable"
!Riječ
!Prefiks
!Množina
!Značenje
|-
|''nari'' (oko)
|''me''+
|''menari''
|'''dva''' oka
|-
|''kelku'' (dom)
|''pxe''+
|''pxe'''h'''elku''
|'''tri''' doma
|-
|''tokx'' (tijelo)
|''ay''+
|''ay'''s'''okx''
|tijela (četiri ili više)
|}

==== Napomene ====
Svi množinski prefiksi uzrokuju leniciju, pa je pored njih znak +. Ako to nije slučaj, bit će znak -.

Kad se imenica pretvara u množinski oblik prefiksom '''''ay''''', pa se lenicija provodi, prefiks se može odbaciti: ''pizayu'' (predak) ''-> ay'''f'''izaju -> fizayu'' (predci).

Ako množina imenice ima dva ista suglasnika, jedan se odbacuje: 
''<nowiki/>'eylan'' (prijatelj) -> ''meeylan -> meylan'' (dva prijatelja) 
''<nowiki/>'ekong'' (bat) -> pxe'ekong -> pxeekong ->pxekong

''<nowiki/>'u'' (stvar) i prefiks ay+ nema kratku množinu, nego uvijek glasi ''ayu.''

Riječi koje počinju sa ''<nowiki/>'rr'' ili ''<nowiki/>'ll'' nikad ne provode leniciju i nemaju kratku množinu.

=== Stvaranje imenica ===
Iz glagola se može stvoriti imenica dodavanjem prefiksa '''''ti-''''': ''kawng'' (loš, zao) -> tikawng (zlo)
rey (živjeti) ->tirey (život)

==== Glagolska imenica ====
Kako bi se od glagola stvorila glagolska imenica, dodaje se prefiks '''''ti-''''' i infiks '''''-us-'''''.
rol (pjevati) -> tirusol (pjevanje)

====== Napomene ======
S glagolima na '''si''', jednostavno maknite '''si''' kako biste stvorili glagolsku imenicu.

==== Sufiksi -yu i -tu ====
Sufiks '''''-yu''''' dodaje se glagolu, i stvara imenicu koja označava osobu koja vrši radnju: 
''taron'' (loviti) -> taronyu (lovac, doslovno onaj koji lovi) 
''täftxu (plesti) -> täftxuyu'' (onaj koji plete)

Sufiks '''''-tu''''' dodaje se imenici, i daje imenicu i označava osobu koja radi/čini imenicu, slično sufiksu '''''-yu''''' za glagole: ''reltseo'' (vizualna umjetnost) -> ''reltseotu'' (slikar) 
''hapxi'' (dio) -> ''hapxitu'' (član)

== Zamjenice ==

=== Osnove ===
Ja, ti, on/ona su '''''oe, nga, po'''''. Ako se želi istaknuti broj ili rod, koriste se pravila navedena iznad. Prema tome, mi, vi, oni su '''''ayoe, aynga, aypo'''''.

=== Isključivanje i uključivanje ===
Svi oblici zamjenica dosad su isključivali osobu kojoj se govori. Npr. '''''ayoe''''' znači "mi ali ne ti". Kako bi se napravio uključni oblik, na isključni se nadoda sufiks '''''-ng'''''. Npr. '''''oeng''''' znači "ja i ti". '''''meoeng''''' znači "nas dvoje i ti", '''''pxeoeng''''' znači "nas troje i ti", dok '''''ayoeng''''' znači "mi i ti."

Kako bi sve olakšali, sastavit ćemo tablicu:
{| class="wikitable"
!Lice
!Jednina
!Dvojnost
!Trojnost
!Množina
|-
|1. isključivo
|oe
|moe
|pxoe
|ayoe
|-
|1. uključivo
|
|oeng
|pxoeng
|ayoeng (također awnga)
|-
|2. lice
|nga
|menga
|pxenga
|aynga
|-
|3. lice
|po
|mefo
|pxefo
|ayfo / fo
|}
Kako bi stvorili neodređene zamjenice, dodajemo sufiks '''''-o''''': 
''tute'' (osoba) -> ''tuteo'' (netko) 
''tseng'' (mjesto) -> ''tsengo'' (negdje)

'''''Fko''''' u općenitom smislu znači "onaj koji, taj": '''Onaj''' '''koji''' želi preživjeti, '''(taj)''' mora raditi.

Postoji još jedna zamjenica: to/ono: '''''tsa'u''''' ili '''''tsaw'''''. Oba se oblika mogu po želji zamjenjivati, s time da ako se dodaje bilo koji sufiks na '''''tsaw''''', slovo '''''w''''' se gubi.

==Vanjske poveznice==
* [http://james-camerons-avatar.wikia.com/wiki/Na%27vi_Language Stranica ''Avatarovih'' službenih wiki-stranica o na'viju]
* [http://www.learnnavi.org/ Nauči Na'vi jezik]

==Vidi još==
* [[umjetni jezici]]

[[Kategorija:Umjetni jezici]]

{{Mrva-jezik}}

Na'vi (jezik) - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica