WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T11:42:10Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 11:42
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Murter (Murter-Kornati)'''-->~~{{Infookvir naselje u Hrvatskoj		{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
	\|ime = Murter		\|ime = Murter
	\|regija = [[Dalmacija]]		\|regija = [[Dalmacija]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-15T09:35:18Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
|ime = Murter
|regija = [[Dalmacija]]
|županija = [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
|općina = [[Murter-Kornati]]
|mikroregija =
|najgrad = [[Šibenik]]
|površina =
|nadvisina =
|z. širina = 43.820
|z. dužina = 15.592
|brojstan = 2.068
|gustoća =
|domaćinstva =
|pošta = 22243 Murter
|pozbroj = 022
|autooznaka = ŠI
|karta2 = Šibensko-kninska županija
|naziv karte2= Šibensko-kninske županije
|slika = Murter 1.jpg
|slika_opis = Naselje Murter
}}

'''Murter''' je naselje na sjeverozapadnom dijelu [[Murter|istoimenog otoka]] udaljeno 32 kilometra od [[Šibenik]]a i 65 kilometara od [[Zadar|Zadra]].

== Zemljopis ==
Murter je okružen brežuljcima Radučem (125 m), Sv. Rokom (70 m), i Gradinom (62 m). Murter se širi prema uvali Hramini, u kojoj je izgrađena marina, prema uvali Slanica. Osim plaže Slanice, Murter ima još četiri plaže, a to su Luke, Podvrške, [[Čigrađa]] i Kosirina. Uvala Hramina relativno je dobro zaštićena od vjetrova, osim bure. S vidikovca crkve Svetog Roka pruža se pogled na okolna mjesta, brojne otoke, otočiće i uvale, ali i 10-ak milja udaljene Kornate.

== Stanovništvo ==
Naselje Murter prema popisu stanovništva iz [[2001.]] ima 2.068 stalnih stanovnika.<ref>[http://www.dzs.hr/hrv/censuses/census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup15-6173.html Popis stanovništva iz 2001. godine]</ref>

{{Kretanje broja stanovnika
|naslov = '''Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.'''<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/Dialog/varval.asp?ma=Tabela4_19&ti=Dubrova%E8ko%2Dneretvanska+%9Eupanija+%2D+broj+stanovnika+po+naseljima+&path=../Database/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/4%20Stanovnistvo%20naselja/&lang=10 Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]</ref>
|dimx = 500
|dimy =
|stanmax = 2500
|crta1 = 500
|crta2 = 100
|a1 = 1857
|a2 = 1869
|a3 = 1880
|a4 = 1890
|a5 = 1900
|a6 = 1910
|a7 = 1921
|a8 = 1931
|a9 = 1948
|a10 = 1953
|a11 = 1961
|a12 = 1971
|a13 = 1981
|a14 = 1991
|a15 = 2001
|p1 = 1084
|p2 = 0
|p3 = 1260
|p4 = 1420
|p5 = 1665
|p6 = 1894
|p7 = 2150
|p8 = 2189
|p9 = 2213
|p10 = 2295
|p11 = 2055
|p12 = 2164
|p13 = 1846
|p14 = 2010
|p15 = 2068
|izvor = Državni zavod za statistiku
}}

Napomena: U [[1869.]] podaci su sadržani u naselju Betina, općina Tisno.

== Uprava ==
Od državnih institucija u Murteru se nalaze općinska uprava, lučka kapetanija i osnovna škola. U gradu ne postoji policijska stanica, niti vatrogasna jedinica. Najbliže takve ustanove nalaze se u Tisnom, odnosno [[Vodice|Vodicama]].

Prometna povezanost s okolnim područjima oslanja se na dvije ceste koje vode u susjednu općinu Tisno, a kroz nju do Tišnjanskog mosta te dalje prema magistralnoj cesti i gradovima Zadru i Šibeniku, odnosno prema čvoru Pirovac za autocestu A1. [[Trajekt]]nog prijevoza nema.

== Gospodarstvo ==
[[Slika:Sailboats in Murter.jpg|mini|250px|lijevo|Jedrilice u Murteru.]]
Gospodarska je osnova [[poljodjelstvo]], [[ribarstvo]] i [[turizam]]. 
Nekada pretežno ribarsko naselje, Murter se sve više orijentira na [[turizam]]. Ribarska tradicija je, međutim, još uvijek jaka i uz mnoštvo malih ribara, koji love mrežama stajačicama pretežno u Murterskom moru, grad se može pohvaliti i povećom [[koča]]rskom flotom, čije područje djelovanja obuhvaća čak i otoke [[Jabuka (otok)|Jabuku]] i [[Palagruža|Palagružu]]. Poljoprivreda je također prisutna u općini, ali se najčešće svodi na proizvodnju za osobne potrebe. Najistaknutije grane su [[maslinarstvo]] i uzgoj [[Smokva|smokava]]. Na Kornatima postoji i barem jedan [[Pčelarstvo|pčelarski]] posjed. Nekoliko domaćinstava još uvijek uzgaja [[Ovca|ovce]], ali je ovčarstvo nakon [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] gotovo ugašeno.

Turizam je danas najzastupljenija grana gospodarstva općine. U uvali Slanici se nalazi [[hotel]] "Colentum" te Kamp "Slanica", ali najviše profita se ostvaruje kroz privatni smještaj. Gotovo svaka kuća u Murteru opremljena je za prihvat gostiju. Sve veća apartmanizacija posebno je zahvatila dijelove Murtera kao što su Podraduč, Jersane i Slanica. Velik dio zarade ostvaruje se od turizma, uglavnom od apartmana koji se iznajmljuju u Murteru, ali i od privatnog smještaja na 10-ak milja udaljenim Kornatima i to u ribarskim kućama koje su namjenjene za robinzonski turizam. Kornati su uglavnom u vlasništvu Murterina.
Na Kornate se također organiziraju i izleti brodovima.

Zahvaljujući trima [[marina]]ma, od kojih je jedna u Murteru, a dvije na Kornatima, Murter se može ubrojiti i u važnija središta [[Nautički turizam|nautičkog turizma]] na Jadranu.

U gradu se također nalazi i jedno [[Brodogradnja|brodogradilište]], opremljeno za izradu i remont svih vrsta malih i srednjih plovila.

== Poznate osobe ==
* [[Ivan Skračić-Bodul]], hrv. pjesnik
* [[Ljerka Pleslić Bjelinski]], pijanistica
* [[Mladen Juran]], redatelj
* [[Nikola Bašić]], arhitekt
* [[Veljko Božikov]], prof.dr.sc, liječnik
* [[Jozica Šikić]], doktor kardiolog
* [[Mirta Zečević]], glumica
* [[Slavko Juraga]], glumac

== Spomenici i znamenitosti ==
Od sakralnih spomenika treba spomenuti kapelicu Sv. Roka iz 1760. godine, crkvu Sv. Mihovila rekonstruiranu 1770. godine, te crkvu Gospe od Gradine. U Murteru se 1866. godine otvorila prva seoska čitaonica na području cijele Dalmacije.Na brdu Raduč nalazi se vojna utvrda koja je izgrađena za vrijeme Austro - ugarske a sastoji se od tunela u brdu i topovskih "gnijezda". Na rivi u Murteru nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] podignut je spomenik [[NOB|narodnooslobodilačkoj borbi]], ali je miniran [[2005.]] godine, te uklonjen odlukom općinskog vijeća na čelu s Ivom Marušićem

== Povijest ==
Na poluotoku Gradini nalaze se ostaci jedne od najvećih gradina na tlu južne Liburnije, a u njezinu podnožju i uz obalu ruševine antičkog grada Colentuma. 
Colentum je i najstarije ime otoka. Spominju ga Ptolomej i Plinije u I. stoljeću, te kozmograf iz Ravennne u VII. Porfirogenet u X. stoljeću ne navodi Colentum, što znači - s obzirom na upućenost Cara u prilike na obali i otocima - da je tada već prestao postojati. 
Teško je sa sigurnošću utvrditi kada Hrvati prvi put stupaju na otok. Prema nalazima materijalne kulture i prema jezičnim ostacima u toponimima, to je bilo vrlo rano, no prvi pisani spomen imena je iz 1285. 
"Župa Srimac ima g. 1298. sela: Veliko selo (Villa magna) i Jezera na Murteru, te Žirje i Zlarin" - tvrdi don Krsto Stošić. 

Najprije se zvalo Veliko Selo(od XIII. st.) i Srimač (Srimac), a od 1715. ima sadašnje ime. 
Novo naselje Srimač, Hrvati su u duhu svog shvaćanja i iskorištavanja prostora na otocima, podigli dalje od mora, na pristranku, uz rub plodnog polja i u podnožju Vršine i Raduča, s kojih se moglo kontrolirati stanje na moru i prijetnje koje su s njega dolazile. 
Nekako istodobno (1318.) na prvim pomorskim kartama prvi put se spominje i ime Mortar, kasnije u duhu, lokalnog govora oblikovano u današnji oblik Murter. 
Oba imena su postojala u upotrebi dugi niz stoljeća, dok konačno nije dobio današnje ime. 

== Kultura ==
Iako ruralno naselje, Murter je u svom trajanju započeo, njegovao i očuvao visoke standarde kulturnog, osobito pučkog i duhovnog izražavanja. Najprije vrlo ranim osnivanjem Pučke škole (1845.), zatim utemeljenjem jedne od prvih čitaonica na hrvatskom jeziku u Dalmaciji (1866.), pokretanjem crkvenog pjevačkog zbora (1900.), djelovanjem amaterskog dramskog ansambla (od 1922.).
Osnovna škola i pošta otvoreni su 1877. godine, a 1910. godine osnovana je i Uljarska zadruga. 1913., na velikoj međunarodnoj izložbi ulja u Francuskoj u Eixu, Murterini su dobili zlatnu medalju za kvalitetu svog ulja. Osobito je obilježje mještana druželjubivost, otvorenost, ljubav prema pjevanju i dramskom izražavanju.

[[Crkva]] [[sveti Mihovil|sv. Mihovila]] je središte okupljanja starijih Murterina. Osim crkve, od religijskih struktura postoji i nekoliko kapelica razasutih širom općine, od kojih je najupečatljivija kapelica sv. Roka na istoimenom brežuljku iznad naselja.

Kulturna ponuda u Murteru je sljedeća: ljetno kino, muzej, knjižnica, nastupi klapa i popularnih pjevača, koncerti, privatne galerije. U Murteru djeluje kulturno društvo "Zaokret".

Ugostiteljska ponuda je bogata, s obiljem kafića, konobi i restorana.

Brojne i lijepe plaže (Luke, Slanica, Podvrške, Čigrađa, Kosirina) pružaju adekvatne sadržaje s pripadajućim ugostiteljskim i zabavnim sadržajima.

Svake godina [[8. rujna]], na dan [[Mala Gospa|Male Gospe]], u Murteru se organizira velika fešta.

29. rujna je dan zaštitnika Župe Murter, [[Sv. Mihovil|Sv. Mihovila]]. Tog dana se već tradicionalno organizira regata i manifestacija [[Latinsko idro]].

== Šport ==
Od sportskih društava postoje [[Boćanje|boćarski]], [[Mali nogomet|malonogometni klub]], [[Tenis|teniski]] s pripadajućim igralištima.

Od 1957. održava se ''Malonogometni turnir 'Murter' '', koji je bio prvi malonogometni turnir u tadašnjoj Jugoslaviji.<ref>http://www.rudinapress.hr/index.php/2018/09/29/sibencani-osvojili-61-murterski-malonogometni-turnir/</ref><ref>https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/vijesti/zupanija/clanak/id/524112/na-samom-izmaku-2017-jedno-od-najstarijih-sportsko-ribolovnih-drustava-na-ovim-prostorima-murterski-39kornatar39-proslavio-je-svoj-50-roendan</ref>

''Cestovna utrka Murter'' održava se od 1995.

1. Svjetsko prvenstvo u udičarenju 1972. održano je u Murteru.<ref>https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/vijesti/zupanija/clanak/id/524112/na-samom-izmaku-2017-jedno-od-najstarijih-sportsko-ribolovnih-drustava-na-ovim-prostorima-murterski-39kornatar39-proslavio-je-svoj-50-roendan</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]
[[Kategorija:Murter]]

Murter (Murter-Kornati) - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica