Muć - Povijest promjena

Suradnik10: /* Kultura */

2026-07-09T23:31:36Z

Kultura

←Starija inačica		Inačica od 9. srpanj 2026. u 23:31
Redak 98:		Redak 98:
	Društvo je redovni sudionik Smotre dalmatinskog folklora "[[Smotra folklora "Na Neretvu misečina pala"\|Na Neretvu misečina pala]]" u [[Metković]]u te drugih smotri u Hrvatskoj poput [[Vinkovačke jeseni\|Vinkovačkih jeseni]], [[Đakovački vezovi\|Đakovačkih vezova]], [[Brodsko kolo\|Brodskog kola]] itd. Društvo je nastupalo i u inozemstvu, posebno u [[Njemačka\|Njemačkoj]], [[Poljska\|Poljskoj]], [[Makedonija\|Makedoniji]] i u susjednoj [[Bosna i Hercegovina\|Bosni i Hercegovini]]. KUD je organizator smotre folklora "Stara je škrinja otvorena" koju u suradnji s Hrvatskim saborom kulture organizira tijekom mjeseca lipnja.		Društvo je redovni sudionik Smotre dalmatinskog folklora "[[Smotra folklora "Na Neretvu misečina pala"\|Na Neretvu misečina pala]]" u [[Metković]]u te drugih smotri u Hrvatskoj poput [[Vinkovačke jeseni\|Vinkovačkih jeseni]], [[Đakovački vezovi\|Đakovačkih vezova]], [[Brodsko kolo\|Brodskog kola]] itd. Društvo je nastupalo i u inozemstvu, posebno u [[Njemačka\|Njemačkoj]], [[Poljska\|Poljskoj]], [[Makedonija\|Makedoniji]] i u susjednoj [[Bosna i Hercegovina\|Bosni i Hercegovini]]. KUD je organizator smotre folklora "Stara je škrinja otvorena" koju u suradnji s Hrvatskim saborom kulture organizira tijekom mjeseca lipnja.

	KUD Branimir 888 organizira međunarodnu [[smotra folklora\|smotru folklora]] ''[[Međunarodna smotra folklora Stara je škrinja otvorena\|Stara je škrinja otvorena]]'', koja se održava na Radači.<ref>Ojdana Koharević/Slobodna Dalmacija: [https://www.dugirat.com/kultura/119-tradicija/17880-muc-medunarodna-smotra-folklora-stara-je-skrinja-otvorena ''Muć: Međunarodna smotra folklora 'Stara je škrinja otvorena' '']. Dugirat.com. 22. srpnja 2013. Pristupljeno 29. lipnja 2025.</ref><ref>Dalmatinski portal: [https://www.dugirat.com/kultura/67-dugoratsko-ljeto/31080-kolajna-od-zlata-9-medunarodni-folklorni-festival-u-nedjelju-u-dugom-ratu '' Mediteranski međunarodni folklorni susreti: 20-godišnja tradicija u Splitsko-dalmatinskoj županiji'']. Dugi Rat Online. 13. srpnja 2025. [https://archive.is/JWajz Arhivirano] 1. kolovoza 2025. [https://web.archive.org/web/20250801033908/https://www.dugirat.com/kultura/67-dugoratsko-ljeto/31080-kolajna-od-zlata-9-medunarodni-folklorni-festival-u-nedjelju-u-dugom-ratu Arhivirano] 1. kolovoza 2025. Pristupljeno 1. kolovoza 2025.</ref>		KUD Branimir 888 organizira međunarodnu [[smotra folklora\|smotru folklora]] ''[[Međunarodna smotra folklora Stara je škrinja otvorena\|Stara je škrinja otvorena]]'', koja se održava na Radači,<ref>Ojdana Koharević/Slobodna Dalmacija: [https://www.dugirat.com/kultura/119-tradicija/17880-muc-medunarodna-smotra-folklora-stara-je-skrinja-otvorena ''Muć: Međunarodna smotra folklora 'Stara je škrinja otvorena' '']. Dugirat.com. 22. srpnja 2013. Pristupljeno 29. lipnja 2025.</ref><ref>Dalmatinski portal: [https://www.dugirat.com/kultura/67-dugoratsko-ljeto/31080-kolajna-od-zlata-9-medunarodni-folklorni-festival-u-nedjelju-u-dugom-ratu '' Mediteranski međunarodni folklorni susreti: 20-godišnja tradicija u Splitsko-dalmatinskoj županiji'']. Dugi Rat Online. 13. srpnja 2025. [https://archive.is/JWajz Arhivirano] 1. kolovoza 2025. [https://web.archive.org/web/20250801033908/https://www.dugirat.com/kultura/67-dugoratsko-ljeto/31080-kolajna-od-zlata-9-medunarodni-folklorni-festival-u-nedjelju-u-dugom-ratu Arhivirano] 1. kolovoza 2025. Pristupljeno 1. kolovoza 2025.</ref> zatim Docu u Gornjem Muću i dr. 2026. godine održano je 23. izdanje. Dijelom su veće manifestacije, [[Mediteranski međunarodni folklorni susreti\|Mediteranskih međunarodnih folklornih susreta]].<ref>I.D.: [https://dalmatinskiportal.hr/mediteranski-medunarodni-folklorni-susreti-ponovno-okupljaju-cuvare-tradicije-iz-cijelog-svijeta '' Mediteranski međunarodni folklorni susreti ponovno okupljaju čuvare tradicije iz cijelog svijeta'']. Dalmatinski portal. 9. srpnja 2026. Pristupljeno 10. srpnja 2026.</ref>

	== Šport ==		== Šport ==

Suradnik10: /* Kultura */

2025-08-01T03:44:46Z

Kultura

←Starija inačica		Inačica od 1. kolovoz 2025. u 03:44
Redak 91:		Redak 91:
	== Kultura ==		== Kultura ==

	KUD "Branimir 888" Muć osnovano je s ciljem očuvanja tradicije i običaja mućkog kraja, Dalmacije ali i cijele Hrvatske. Djeluje dugi niz godina, a [[1998.]] godine dobiva ime po hrvatskom knezu Branimiru koji je upravo u Muću 888. godine podigao crkvu Sv. Marije.		KUD "Branimir 888" Muć osnovano je s ciljem očuvanja tradicije i običaja mućkog kraja, Dalmacije ali i cijele Hrvatske. Djeluje dugi niz godina, a [[1998.]] godine dobiva ime po hrvatskom knezu Branimiru koji je upravo u Muću 888. godine podigao [[crkva sv. Marije u Muću\|crkvu Sv. Marije]].
	Društvo okuplja preko 150 članova različite dobi a njihov rad je prisutan u sekcijama: [[folklor]]nog ansambla, dječje folklorne skupine, pučkih pjevača tradicijskih napjeva, svirača na [[tradicijska glazbala\|tradicijskim glazbalima]].		Društvo okuplja preko 150 članova različite dobi a njihov rad je prisutan u sekcijama: [[folklor]]nog ansambla, dječje folklorne skupine, pučkih pjevača tradicijskih napjeva, svirača na [[tradicijska glazbala\|tradicijskim glazbalima]].

Redak 98:		Redak 98:
	Društvo je redovni sudionik Smotre dalmatinskog folklora "[[Smotra folklora "Na Neretvu misečina pala"\|Na Neretvu misečina pala]]" u [[Metković]]u te drugih smotri u Hrvatskoj poput [[Vinkovačke jeseni\|Vinkovačkih jeseni]], [[Đakovački vezovi\|Đakovačkih vezova]], [[Brodsko kolo\|Brodskog kola]] itd. Društvo je nastupalo i u inozemstvu, posebno u [[Njemačka\|Njemačkoj]], [[Poljska\|Poljskoj]], [[Makedonija\|Makedoniji]] i u susjednoj [[Bosna i Hercegovina\|Bosni i Hercegovini]]. KUD je organizator smotre folklora "Stara je škrinja otvorena" koju u suradnji s Hrvatskim saborom kulture organizira tijekom mjeseca lipnja.		Društvo je redovni sudionik Smotre dalmatinskog folklora "[[Smotra folklora "Na Neretvu misečina pala"\|Na Neretvu misečina pala]]" u [[Metković]]u te drugih smotri u Hrvatskoj poput [[Vinkovačke jeseni\|Vinkovačkih jeseni]], [[Đakovački vezovi\|Đakovačkih vezova]], [[Brodsko kolo\|Brodskog kola]] itd. Društvo je nastupalo i u inozemstvu, posebno u [[Njemačka\|Njemačkoj]], [[Poljska\|Poljskoj]], [[Makedonija\|Makedoniji]] i u susjednoj [[Bosna i Hercegovina\|Bosni i Hercegovini]]. KUD je organizator smotre folklora "Stara je škrinja otvorena" koju u suradnji s Hrvatskim saborom kulture organizira tijekom mjeseca lipnja.

	KUD Branimir 888 organizira međunarodnu [[smotra folklora\|smotru folklora]] ''Stara je škrinja otvorena'', koja se održava na Radači.<ref>Ojdana Koharević/Slobodna Dalmacija: [https://www.dugirat.com/kultura/119-tradicija/17880-muc-medunarodna-smotra-folklora-stara-je-skrinja-otvorena ''Muć: Međunarodna smotra folklora 'Stara je škrinja otvorena' '']. Dugirat.com. 22. srpnja 2013. Pristupljeno 29. lipnja 2025.</ref>		KUD Branimir 888 organizira međunarodnu [[smotra folklora\|smotru folklora]] ''[[Međunarodna smotra folklora Stara je škrinja otvorena\|Stara je škrinja otvorena]]'', koja se održava na Radači.<ref>Ojdana Koharević/Slobodna Dalmacija: [https://www.dugirat.com/kultura/119-tradicija/17880-muc-medunarodna-smotra-folklora-stara-je-skrinja-otvorena ''Muć: Međunarodna smotra folklora 'Stara je škrinja otvorena' '']. Dugirat.com. 22. srpnja 2013. Pristupljeno 29. lipnja 2025.</ref><ref>Dalmatinski portal: [https://www.dugirat.com/kultura/67-dugoratsko-ljeto/31080-kolajna-od-zlata-9-medunarodni-folklorni-festival-u-nedjelju-u-dugom-ratu '' Mediteranski međunarodni folklorni susreti: 20-godišnja tradicija u Splitsko-dalmatinskoj županiji'']. Dugi Rat Online. 13. srpnja 2025. [https://archive.is/JWajz Arhivirano] 1. kolovoza 2025. [https://web.archive.org/web/20250801033908/https://www.dugirat.com/kultura/67-dugoratsko-ljeto/31080-kolajna-od-zlata-9-medunarodni-folklorni-festival-u-nedjelju-u-dugom-ratu Arhivirano] 1. kolovoza 2025. Pristupljeno 1. kolovoza 2025.</ref>

	== Šport ==		== Šport ==

Suradnik10: /* Kultura */

2025-06-29T02:13:50Z

Kultura

←Starija inačica		Inačica od 29. lipanj 2025. u 02:13
Redak 97:		Redak 97:

	Društvo je redovni sudionik Smotre dalmatinskog folklora "[[Smotra folklora "Na Neretvu misečina pala"\|Na Neretvu misečina pala]]" u [[Metković]]u te drugih smotri u Hrvatskoj poput [[Vinkovačke jeseni\|Vinkovačkih jeseni]], [[Đakovački vezovi\|Đakovačkih vezova]], [[Brodsko kolo\|Brodskog kola]] itd. Društvo je nastupalo i u inozemstvu, posebno u [[Njemačka\|Njemačkoj]], [[Poljska\|Poljskoj]], [[Makedonija\|Makedoniji]] i u susjednoj [[Bosna i Hercegovina\|Bosni i Hercegovini]]. KUD je organizator smotre folklora "Stara je škrinja otvorena" koju u suradnji s Hrvatskim saborom kulture organizira tijekom mjeseca lipnja.		Društvo je redovni sudionik Smotre dalmatinskog folklora "[[Smotra folklora "Na Neretvu misečina pala"\|Na Neretvu misečina pala]]" u [[Metković]]u te drugih smotri u Hrvatskoj poput [[Vinkovačke jeseni\|Vinkovačkih jeseni]], [[Đakovački vezovi\|Đakovačkih vezova]], [[Brodsko kolo\|Brodskog kola]] itd. Društvo je nastupalo i u inozemstvu, posebno u [[Njemačka\|Njemačkoj]], [[Poljska\|Poljskoj]], [[Makedonija\|Makedoniji]] i u susjednoj [[Bosna i Hercegovina\|Bosni i Hercegovini]]. KUD je organizator smotre folklora "Stara je škrinja otvorena" koju u suradnji s Hrvatskim saborom kulture organizira tijekom mjeseca lipnja.

			KUD Branimir 888 organizira međunarodnu [[smotra folklora\|smotru folklora]] ''Stara je škrinja otvorena'', koja se održava na Radači.<ref>Ojdana Koharević/Slobodna Dalmacija: [https://www.dugirat.com/kultura/119-tradicija/17880-muc-medunarodna-smotra-folklora-stara-je-skrinja-otvorena ''Muć: Međunarodna smotra folklora 'Stara je škrinja otvorena' '']. Dugirat.com. 22. srpnja 2013. Pristupljeno 29. lipnja 2025.</ref>

	== Šport ==		== Šport ==

Suradnik10 u (test) 03:16, 22. travanj 2025.

2025-04-22T03:16:05Z

←Starija inačica		Inačica od 22. travanj 2025. u 03:16
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Muć'''-->~~{{Infookvir općina		{{Infookvir općina
	\| ime = Muć (Zmina)		\| ime = Muć (Zmina)
	\| grb = sin escudo.svg		\| grb = sin escudo.svg
Redak 108:		Redak 108:

	{{GiO SDŽ}}		{{GiO SDŽ}}
	{{~~Naselja općine~~ Muć}}		{{Muć}}

	[[Kategorija:Muć\| ]]		[[Kategorija:Muć\| ]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T12:57:28Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir općina
| ime = Muć (Zmina)
| grb = sin escudo.svg
| karta = Splitsko-dalmatinska županija
| naziv karte = [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinske županije]]
| karta2 =
| naziv karte2 =
| z. širina = 43.68
| z. dužina = 16.53
| županija = {{ZD+X/HŽ|SDŽ}}
| načelnik =Filip Stupalo
| naselja =
| površina = 210,80
| broj stanovnika2011. = 3882<ref name="popis">[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_03/h01_01_03_zup17.html Kontingenti stanovništva po gradovima/općinama, Popis 2011.]</ref>
| poštanski broj = 21203
| slika =
| slika_opis =
}}

'''Muć''' (Zmina) je mjesto i općina u Republici [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] korišteni su nazivi Muć Gornji i Muć Donji. Nalazi se u [[Dalmatinska Zagora|Dalmatinskoj Zagori]] na prosječno 450 m n/v u podnožju brda Moseća (najviši vrh Movran u selu Postinje Gornje 843 metara n/v) i nedaleko od planine [[Svilaja|Svilaje]] (1508 m n/v). Administrativno se nalazi u Županiji Splitsko-dalmatinskoj, regionalno u [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Muć (Zmina) se proteže državnom cestom D56 u duljini od 7 km od poslovne zone Priske (iza sela Gizdavca) do početka sela Postinje Gornje.

Starohrvatski naziv Muća je Zmina. I danas postoje određene težnje za povratom staroga naziv Zmina. Muć (Zmina) je središte Zagore i središnje mjesto starohrvatske srednjovjekovne Dalmacije - kolijevke hrvatske državnosti.

Muć (Zmina) obiluje [[arheologija|arheološkim]] nalazima, posebno iz najstarije hrvatske prošlosti. Mućki kraj ima bogate korijene u tradiciji hrvatskog naroda.

U današnje vrijeme, 2014. godine; općinsko središte Muć (Zmina) ima Osnovnu školu, vrtić s cjelodnevnim boravkom za djecu, Dobrovoljno vatrogasno društvo, dvije prodavaonice (jedan supermarket i jedan dućan), četiri ugostiteljska objekta (caffe bara), hitnu pomoć, tri liječničke ordinacije s izabranim liječnicima opće prakse, dvije stomatološke ordinacije, župni ured, povremeni Matični ured, tvornicu metalnih proizvoda i nekoliko privatnih prodavaonica, manjih firmi i sl.
Područje je izrazito povoljno za stanovanje i ulaganje (brdsko-planinsko područje), blizina Splita (25 km), Sinja (15 km), Solina (20 km) i Drniša (35 km).

== Općinska naselja ==
U sastavu općine je 17 naselja (stanje 2006), to su: [[Bračević]], [[Crivac]], [[Donje Ogorje]], [[Donje Postinje]], [[Donji Muć]], [[Gizdavac]], [[Gornje Ogorje]], [[Gornje Postinje]], [[Gornji Muć]], [[Mala Milešina]], [[Neorić]], [[Pribude]], [[Radunić]], [[Ramljane (Muć)|Ramljane]], [[Sutina (Muć)|Sutina]], [[Velika Milešina]] i [[Zelovo (Muć)|Zelovo]].

== Zemljopis ==
Muć (Zmina) se nalazi u Dalmatinskoj Zagori, na prosječnoj [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od oko 450 metara. Općina Muć zauzima 210,80 km<sup>2</sup>. Pojedini dijelovi općine Muć nalaze se i na puno većim nadmorskim visinama. Općina je udaljena od mora 15-20 km. Samo područje Općine Muć nalazi se ponajviše između brda [[Moseć|Moseća]] (806 m) i planine [[Svilaja|Svilaje]] (1508 m). [[Klima]] je oštra, s dosta snježnim zimama, temperaturama koje ponekad znaju ići i ispod -10 °C, a ljeta su izrazito vruća s visokim temperaturama i iznad 38 °C. Značajke područja koje se nalazi u samome srcu Dalmatinske Zagore karakteristične su po kamenjaru s malo plodnoga tla a razlikuju se od ostataka Dalmatinske Zagore što na svome području imaju [[Mućko polje]] koje se proteže od sela [[Neorić|Neorića]] do [[Donje Postinje|Donjega Postinja]].

== Stanovništvo ==
=== Popis [[2001.]] ===
Naselja u sastavu općine (u zagradama je broj stanovnika) temeljem popisa stanovništva iz 2001 godine.: 4082 stanovnika: [[Bračević]] (205), [[Crivac]] (411), [[Donje Ogorje]] (114), [[Donje Postinje]] (104), [[Donji Muć]] (570), [[Gizdavac]] (101), [[Gornje Postinje]] (138), [[Gornje Ogorje]] (218), [[Gornji Muć]] (522), [[Mala Milešina]] (26), [[Neorić]] (879), [[Pribude]] (126), [[Radunić]] (85), [[Ramljane (Muć)|Ramljane]] (223), [[Sutina (Muć)|Sutina]] (313), [[Velika Milešina]] (34), [[Zelovo (Muć)|Zelovo]] (13).

=== Popis [[2011.]] ===
Popisom stanovništva u 2011. godini je na području općine Muć živjelo 3882 stanovnika,<ref name="popis"/> točno 200 stanovnika manje nego 10 godina prije, cca 5% manje u odnosu na prošli popis stanovništva. Navedena činjenica pokazuje negativan trend.

Velika većina stanovništva u Općini Muć su Hrvati - [[katoličanstvo|katolici]], s vrlo malim brojem stanovništva drugih narodnosti i vjeroispovijesti. Veliki broj ljudi raseljen je širom svijeta u potrazi "trbuhom za kruhom" suočen s teškim i napornim životom na škrtom kamenjaru ali i političkim razlozima nakon II. svjetskog rata.

== Uprava ==
U Muću Donjemu nalazi se sjedište Općine Muć. Svi ostali prostori u vlasništvu Općine Muć nisu u uporabi.
Dom kulture je obnovljen i u njegovome sastavu se nalazi i Matični ured.
U sastavu Doma kulture se nalazi i Dobrovoljno vatrogasno društvo Muć.

== Povijest ==
[[Toponim]] Zmina se prvi put spominje u ispravi [[Dmitar Zvonimir|kralja Zvonimira]] od [[16. travnja]] [[1078.]] godine. Tom se prigodom navodi kao utvrda. Prema pisanju [[Bizantsko Carstvo|bizantinskog]] cara [[Konstantin VII. Porfirogenet|Konstantina VII. Porfirogeneta]] stara se hrvatska država sastojala od jedanaest županija čija su središta bila stare gradinske utvrde. Neke prostranije županije su imale više takvih uporišta, a jedno od njih bila je i Zmina. Postojanje Zmine kao zasebne cjeline moglo bi se pretpostaviti i dvjesto godina ranije, u doba [[Branimir]]a, ako uzmemo kao znakovito podizanje crkve sv. Petra [[888.]] godine u današnjem Muću Gornjem. Pučanstvo starohrvatskih županja sačinjavali su najvećim dijelom Hrvati.

Dolazak [[Osmansko Carstvo|Turaka]] na ovo područje prekinuo je dotadašnji razvoj. Nakon pada [[utvrda u Neoriću|utvrde]] [[Neorić]]a [[1538.]] godine Zmina je ostala pod Turcima sljedećih 150 godina. Nova turska vlast ubrzo je poduzela korake kako bi naselila polupustu Zminu. Vjerojatno je manji dio starosjedoca ostao, ali pridošlice su ipak prevagnule. Oni su donijeli i novo ime - Muć. Prigodom popisivanja [[Bosanski sandžak|Bosanskog sandžaka]] [[1528.]] godine prvi put u pisanim ispravama nailazimo na to ime. Početkom 18. stoljeća stanovništvo prestaje koristiti naziv Zmina, a ostaje Muć.
Nakon Drugog svjetskog rata u službenu uporabu dolaze nazivi Gornji Muć i Donji Muć t.j. Muć Donji i Muć Gornji.
S pravom se može istaknuti da je Muć zemljopisno srce Zagore i najveće mjesto u Zagori imajući u vidu da drugi dijelovi Zagore pripadaju određenim područjima vezanim uz pojedina mjesta (Sinjska Krajina, Trogirska Zagora, Omiška Zagora, Imotska Krajina...)

== Gospodarstvo ==
[[Gospodarstvo]] je slabo razvijeno. U zadnjih nekoliko godina reaktivirana je bivša tvornica auto-dijelova u središtu Muća, a u budućnosti se očekuje industrijski napredak po završetku recesijske krize u obliku bolje izgradnje industrijskih zona u Prisikama, Priske 0, Priske I i Priske II.
Razvoj područja temelji se na infrastrukturi - gotovo sve prometnice su asfaltirane.
Sva kućanstva ipak nemaju vodovodnu mrežu kako je to bilo obećavano "do ulaska u EU" iz razloga astronomskih cjena priključaka na vodovodnu mrežu u 21. stoljeću. Kanalizacijska mreža ne postoji. Muć nema ni metra pješačkoga trotoara te se iz toga razloga spominje kao visokorizično mjesto za proputovanje.
Telefonijom i širokopojasnim internetom pokriveno je cijelo područje općine Muć.
Općina Muć je pripadala brdsko-planinskom području RH (P4)(podatak iz 2013).

== Poznate osobe ==
* [[Aljoša Asanović]] (Neorić) - nogometaš
* [[Vladimir Beara]] (Zelovo) - nogometaš
* [[Toma Bebić]] (Muć) - hrvatski multidisciplinarni umjetnik
* [[Željko Kerum]] (Ogorje) - poduzetnik, političar
* [[Matko Jelavić]] (Muć) - pjevač
* [[Šandor Romano]] (Ramljane) - humorist, zabavljač, izvjestitelj, novinar, putopisac
* [[Vladimir Bebić]] (Muć) - političar
* [[Ante Jelavić Mitrović]] - ustavni sudac (potpredsjednik ustavnog suda)
* [[Ivo Purišić]] (Muć) - viceadmiral i partizanski zapovjednik
* [[Petar Šolić]] (Sutina) - biskup Splitsko-Makarske nadbiskupije
* [[Ivan Dadić]] (Ogorje) - prometni ekspert Fakulteta Prometnih Znanosti u Zagrebu
* [[Vlado Dadić]] (Ogorje) - kirurg/urolog KBC-a Split
* [[Vlado Dadić]] (Ogorje) - znanstveni savjetnik laboratorija za fiziku Oceanografskog instituta u Splitu
* general bojnik [[Boris Šerić]] (Pribude) - zapovjednik Hrvatske kopnene vojske
* general zbora [[Mirko Šundov]] (Bračević) - bivni načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske

== Spomenici i znamenitosti ==
Na oltarnoj pregradi crkve u Muću Gornjem uklesan je tekst pisma napisanog [[7. lipnja]] [[879.]] godine. Na taj dan, [[papa]] [[Ivan VIII., papa|Ivan VIII.]] piše pismo "dragom sinu [[Branimir|Branimiru]]", hrvatskom [[Teodozije|biskupu Teodoziju]], hrvatskom svećenstvu i hrvatskom narodu kojim potvrđuje prihvaćanje, podržavanje i zaštitu novoustrojenog hrvatskog političkog opredijeljenja. 7. lipnja 879. godine smatra se prvim međunarodnim priznanjem hrvatske državotvornosti i u Republici Hrvatskoj se obilježava kao Dan hrvatske diplomacije.

Zadovoljan što se Hrvatska "vratila" pod okrilje Rimske Crkve [[papa]] Ivan VIII. je, na [[Branimir|Branimirovu]] molbu, u [[Crkva sv. Petra|crkvi sv. Petra]], [[21. svibnja]] 879., blagoslovio kneza, hrvatski narod i hrvatsku državu ("Naime, kad smo na dan [[Uzašašće|Uzašašća]] Gospodinova slavili misnu žrtvu na svetome oltaru blaženoga Petra apostola, s uzdignutim rukama, blagoslovili smo tebe i sav tvoj narod kao i cijelu tvoju zemlju, da ovdje i u vječnosti možeš tijelom i dušom zdrav sretno i sigurno vladati zemljom koju imaš i da bi se poslije smrti nebesima sretno vratio s Bogom veselio i vječno upravljao..."), što je, po tadašnjem međunarodnom pravu, a u skladu s poimanjem papinskog univerzalizma i papinskim pravom priznavanja zakonitosti vlasti i vladara, značilo priznanje [[Branimir|Branimira]] zakonitim vladarom, a Hrvatske neovisnom državom. To je bilo međunarodno priznanje Hrvatske.

== Obrazovanje ==
Muć (Zmina) ima najbolje očuvanu staru osnovnu školu koja nosi ime po hrvatskom knezu Branimiru čija se vladavina Hrvatskom državom u [[9. stoljeće|IX. stoljeću]] usko veže uz pojam i ime Muć (Zmina).
* Osnovna škola "kneza Branimira" - Muć Donji
* Osnovna škola "Neorić-Sutina" - Neorić
* Osnovna škola "braća Radić" - Vrba

== Kultura ==

KUD "Branimir 888" Muć osnovano je s ciljem očuvanja tradicije i običaja mućkog kraja, Dalmacije ali i cijele Hrvatske. Djeluje dugi niz godina, a [[1998.]] godine dobiva ime po hrvatskom knezu Branimiru koji je upravo u Muću 888. godine podigao crkvu Sv. Marije.
Društvo okuplja preko 150 članova različite dobi a njihov rad je prisutan u sekcijama: [[folklor]]nog ansambla, dječje folklorne skupine, pučkih pjevača tradicijskih napjeva, svirača na [[tradicijska glazbala|tradicijskim glazbalima]].

Folklornim ansamblom rukovodi poznati hrvatski [[koreografija|koreograf]] [[Branko Šegović]] čijih nekoliko koreografija Društvo i izvodi. . Uz izvorni folklor ovog kraja, koji evocira tradicijske običaje Dalmatinske zagore, posebno mućkog kraja, KUD Branimir 888 izvodi i koreografirani folklor poznatih hrvatskih koreografa.

Društvo je redovni sudionik Smotre dalmatinskog folklora "[[Smotra folklora "Na Neretvu misečina pala"|Na Neretvu misečina pala]]" u [[Metković]]u te drugih smotri u Hrvatskoj poput [[Vinkovačke jeseni|Vinkovačkih jeseni]], [[Đakovački vezovi|Đakovačkih vezova]], [[Brodsko kolo|Brodskog kola]] itd. Društvo je nastupalo i u inozemstvu, posebno u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Poljska|Poljskoj]], [[Makedonija|Makedoniji]] i u susjednoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. KUD je organizator smotre folklora "Stara je škrinja otvorena" koju u suradnji s Hrvatskim saborom kulture organizira tijekom mjeseca lipnja.

== Šport ==

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.muc.hr// Službena stranica]
*[http://www.ogorje.net/povijest/zmina/5.html Zmina]

{{GiO SDŽ}}
{{Naselja općine Muć}}

[[Kategorija:Muć| ]]