Mršavi Bijeli Vojvoda - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T08:30:56Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 08:30
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Mršavi Bijeli Vojvoda'''-->~~{{Infookvir izmišljeni lik		{{Infookvir izmišljeni lik
	\| ime = Mršavi Bijeli Vojvoda		\| ime = Mršavi Bijeli Vojvoda
	\| boja-pozadine = black		\| boja-pozadine = black

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige, -{{Cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T18:23:48Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige, -{{Cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 18:23
Redak 25:		Redak 25:

	==Karakteristike==		==Karakteristike==
	Na prvi je pogled Mršavi Bijeli Vojvoda konvencionalniji od Bowiejevih prethodnih kitnjastih [[glam rock\|glam]] likova. Njegova je frizura njegovana i plave boje, a nosi jednostavnu [[kabaret]]sku odjeću koju čini bijela majica, crne hlače i prsluk. Vojvodu se opisuje kao isprazna čovjeka koji s bolnom intenzivnošću pjeva pjesme o ljubavi, ali zapravo ne osjeća ništa jer je "led koji se maskira u vatru".<ref name="Bowie: An Illustrated Record">{{~~Cite book~~\|last=Carr \|first=Roy \|authorlink=Roy Carr \|author2=Murray, Charles Shaar \|authorlink2=Charles Shaar Murray \| year=1981\| title=Bowie: An Illustrated Record \|location=New York\| publisher=Avon\|isbn=0-380-77966-8\|pages=78–80}}</ref> Opisan je i kao "ludi aristokrat",<ref name=" Bowie: An Illustrated Record"/> "nemoralni zombi"<ref>{{~~Cite book~~\|last=Buckley\| first=David\|year=2000\| origyear=First published 1999 \|title=Strange Fascination – David Bowie: The Definitive Story \|location=London \|publisher=Virgin\|edition=2nd\|isbn=0-7535-0457-X\|page=58}}</ref> i "''[[arijska rasa\|arijski]]'' superčovjek bez emocija".<ref>{{~~Cite book~~\|last=Pegg \|first=Nicholas \|authorlink=Nicholas Pegg \|year=2004\| origyear=2000 \|title=The Complete David Bowie \|location=London \|publisher=Reynolds & Hearn \|isbn=1-903111-73-0\|pages=297–300}}</ref> Sam ga je Bowie ovako opisao: "Vrlo je arijski, [[fašizam\|fašistički]] lik; želi biti romantičar, ali ne osjeća ništa i naširoko priča o neoromantici."<ref>{{~~cite book~~ \|last=Doggett \|first=Peter \|authorlink=Peter Doggett \|date=2011 \|title=The Man Who Sold The World: David Bowie And The 1970s}}</ref>		Na prvi je pogled Mršavi Bijeli Vojvoda konvencionalniji od Bowiejevih prethodnih kitnjastih [[glam rock\|glam]] likova. Njegova je frizura njegovana i plave boje, a nosi jednostavnu [[kabaret]]sku odjeću koju čini bijela majica, crne hlače i prsluk. Vojvodu se opisuje kao isprazna čovjeka koji s bolnom intenzivnošću pjeva pjesme o ljubavi, ali zapravo ne osjeća ništa jer je "led koji se maskira u vatru".<ref name="Bowie: An Illustrated Record">{{Citiranje knjige\|last=Carr \|first=Roy \|authorlink=Roy Carr \|author2=Murray, Charles Shaar \|authorlink2=Charles Shaar Murray \| year=1981\| title=Bowie: An Illustrated Record \|location=New York\| publisher=Avon\|isbn=0-380-77966-8\|pages=78–80}}</ref> Opisan je i kao "ludi aristokrat",<ref name=" Bowie: An Illustrated Record"/> "nemoralni zombi"<ref>{{Citiranje knjige\|last=Buckley\| first=David\|year=2000\| origyear=First published 1999 \|title=Strange Fascination – David Bowie: The Definitive Story \|location=London \|publisher=Virgin\|edition=2nd\|isbn=0-7535-0457-X\|page=58}}</ref> i "''[[arijska rasa\|arijski]]'' superčovjek bez emocija".<ref>{{Citiranje knjige\|last=Pegg \|first=Nicholas \|authorlink=Nicholas Pegg \|year=2004\| origyear=2000 \|title=The Complete David Bowie \|location=London \|publisher=Reynolds & Hearn \|isbn=1-903111-73-0\|pages=297–300}}</ref> Sam ga je Bowie ovako opisao: "Vrlo je arijski, [[fašizam\|fašistički]] lik; želi biti romantičar, ali ne osjeća ništa i naširoko priča o neoromantici."<ref>{{Citiranje knjige \|last=Doggett \|first=Peter \|authorlink=Peter Doggett \|date=2011 \|title=The Man Who Sold The World: David Bowie And The 1970s}}</ref>

	==Kontroverzije==		==Kontroverzije==
Redak 32:		Redak 32:
	Već početkom 1976. Bowie je počeo odbacivati svoje navodno profašističke komentare i izjavio je da je pogrešno shvaćen. Iste je te godine u intervjuu s ''[[Daily Express]]om'' o utjelovljivanju svih svojih prijašnjih likova izjavio: "Ja sam [[Pierrot]]. Ja sam svatko. Ono što činim je teatar i samo teatar... Ono što vidite na pozornici nije zlonamjerno. To je čista klaunerija. Koristim sebe kao platno i na njemu pokušavam naslikati istinu našega vremena. Bijelo lice, vrećaste hlače – to predstavlja Pierrota, vječnog klauna koji savršeno prikazuje veliku žalost."<ref>Jean Rook, "Waiting for Bowie, and finding a genius who insists he's really a clown", Daily Express, svibanj 1976.</ref> Godine 1977., nakon što je prestao utjelovljivati Vojvodu, Bowie je komentirao: "Nekoliko sam puta na ljigav i teatralan način prikazao britansko društvo i jedino što mogu dodati tome jest da NISAM fašist."<ref>Allan Jones, Goodbye to Ziggy and All That, Melody Maker, listopad 1977.</ref>		Već početkom 1976. Bowie je počeo odbacivati svoje navodno profašističke komentare i izjavio je da je pogrešno shvaćen. Iste je te godine u intervjuu s ''[[Daily Express]]om'' o utjelovljivanju svih svojih prijašnjih likova izjavio: "Ja sam [[Pierrot]]. Ja sam svatko. Ono što činim je teatar i samo teatar... Ono što vidite na pozornici nije zlonamjerno. To je čista klaunerija. Koristim sebe kao platno i na njemu pokušavam naslikati istinu našega vremena. Bijelo lice, vrećaste hlače – to predstavlja Pierrota, vječnog klauna koji savršeno prikazuje veliku žalost."<ref>Jean Rook, "Waiting for Bowie, and finding a genius who insists he's really a clown", Daily Express, svibanj 1976.</ref> Godine 1977., nakon što je prestao utjelovljivati Vojvodu, Bowie je komentirao: "Nekoliko sam puta na ljigav i teatralan način prikazao britansko društvo i jedino što mogu dodati tome jest da NISAM fašist."<ref>Allan Jones, Goodbye to Ziggy and All That, Melody Maker, listopad 1977.</ref>

	Nekoliko je godina kasnije Bowie opisao razdoblje od kraja 1974. do početka 1977. "najmračnijim danima svojega života" zbog "astronomskog" korištenja [[kokain]]a i ostalih droga.<ref>{{~~Cite book~~\|last=Buckley\| first=David\|year=1999 \|title=Strange Fascination – David Bowie: The Definitive Story \|location=London\|publisher=Virgin\|edition=1st\|isbn=1-8522-7784-X\|pages=258–75}}</ref> Za svoje je tadašnje uvredljive izjave, nepredvidljivo ponašanje i fascinaciju nacističkim i [[okultizam\|okultnim]] simbolima okrivio svoje nestabilno duševno zdravlje i dodao da se čak nije mogao sjetiti snimanja albuma ''Station to Station'', koje se odvijalo krajem 1975. godine.<ref>Carr & Murray (1981): str. 11</ref> "Bilo je to opasno vrijeme", objasnio je. "Bio sam fizički i emocionalno izmučen i počeo sam preispitivati svoj razum."<ref name="Bowie's UNCUT interview on Low">{{Citiranje weba\|title=Bowie's UNCUT interview on Low\|url=http://www.bowiegoldenyears.com/low.html\|website=BowieGoldenYears.com}}</ref> Također je komentirao da je Mršavi Bijeli Vojvoda "doista gadan tip",<ref>{{~~cite book~~\|last=Wilcken\|first=Hugo\|date=2005\|title=Low\|location=New York\|publisher=Continuum\|isbn=0-8264-1684-5\|page=24}}</ref> a kasnije ga je nazvao i "[[ogr]]om".<ref>{{cite journal\|first=Timothy\|last=White\|date=February 1978\|journal=Crawdaddy\|title=Turn and Face The Strange}}</ref>		Nekoliko je godina kasnije Bowie opisao razdoblje od kraja 1974. do početka 1977. "najmračnijim danima svojega života" zbog "astronomskog" korištenja [[kokain]]a i ostalih droga.<ref>{{Citiranje knjige\|last=Buckley\| first=David\|year=1999 \|title=Strange Fascination – David Bowie: The Definitive Story \|location=London\|publisher=Virgin\|edition=1st\|isbn=1-8522-7784-X\|pages=258–75}}</ref> Za svoje je tadašnje uvredljive izjave, nepredvidljivo ponašanje i fascinaciju nacističkim i [[okultizam\|okultnim]] simbolima okrivio svoje nestabilno duševno zdravlje i dodao da se čak nije mogao sjetiti snimanja albuma ''Station to Station'', koje se odvijalo krajem 1975. godine.<ref>Carr & Murray (1981): str. 11</ref> "Bilo je to opasno vrijeme", objasnio je. "Bio sam fizički i emocionalno izmučen i počeo sam preispitivati svoj razum."<ref name="Bowie's UNCUT interview on Low">{{Citiranje weba\|title=Bowie's UNCUT interview on Low\|url=http://www.bowiegoldenyears.com/low.html\|website=BowieGoldenYears.com}}</ref> Također je komentirao da je Mršavi Bijeli Vojvoda "doista gadan tip",<ref>{{Citiranje knjige\|last=Wilcken\|first=Hugo\|date=2005\|title=Low\|location=New York\|publisher=Continuum\|isbn=0-8264-1684-5\|page=24}}</ref> a kasnije ga je nazvao i "[[ogr]]om".<ref>{{cite journal\|first=Timothy\|last=White\|date=February 1978\|journal=Crawdaddy\|title=Turn and Face The Strange}}</ref>

	==Poslije Vojvode==		==Poslije Vojvode==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

2021-12-01T09:39:38Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 1. prosinac 2021. u 09:39
Redak 28:		Redak 28:

	==Kontroverzije==		==Kontroverzije==
	Mršavi Bijeli Vojvoda lik je koji je izazvao polemike. U intervjuima iz 1975. i 1976., tijekom kojih je utjelovljavao lik Vojvode, Bowie je komentirao [[Adolf Hitler\|Adolfa Hitlera]] i [[Treći Reich]] na način koji je insinuirao potporu fašizmu, a možda čak i njegovu promidžbu.<ref name=T>{{~~Citiraj web~~\|work=[[The Times of Israel]]\|title=From ‘Heil Hitler’ to ‘Shalom, Tel Aviv,’ the many incarnations of David Bowie\|author=Borschel-Dan, Amanda\|date=January 11, 2016\|url=http://www.timesofisrael.com/from-heil-hitler-to-shalom-tel-aviv-the-many-incarnations-of-david-bowie/}}</ref> Do dodatnih je polemika došlo u svibnju 1976., kad je objavljena fotografija na kojoj grupu obožavatelja pred londonskom [[stanica Victoria\|stanicom "Victoria"]] naočigled pozdravlja [[Hitlerov pozdrav\|Hitlerovim pozdravom]]. Bowie je to kasnije negirao rekavši da joj je jednostavno mahao i da ga je fotograf uslikao usred mahanja.<ref>{{cite journal\|last=Paytress\|first=Mark\|title=The Controversial Homecoming\|journal=Mojo Classic\|date=January 2007\|issue=60 Years of Bowie\|page=64}}</ref>		Mršavi Bijeli Vojvoda lik je koji je izazvao polemike. U intervjuima iz 1975. i 1976., tijekom kojih je utjelovljavao lik Vojvode, Bowie je komentirao [[Adolf Hitler\|Adolfa Hitlera]] i [[Treći Reich]] na način koji je insinuirao potporu fašizmu, a možda čak i njegovu promidžbu.<ref name=T>{{Citiranje weba\|work=[[The Times of Israel]]\|title=From ‘Heil Hitler’ to ‘Shalom, Tel Aviv,’ the many incarnations of David Bowie\|author=Borschel-Dan, Amanda\|date=January 11, 2016\|url=http://www.timesofisrael.com/from-heil-hitler-to-shalom-tel-aviv-the-many-incarnations-of-david-bowie/}}</ref> Do dodatnih je polemika došlo u svibnju 1976., kad je objavljena fotografija na kojoj grupu obožavatelja pred londonskom [[stanica Victoria\|stanicom "Victoria"]] naočigled pozdravlja [[Hitlerov pozdrav\|Hitlerovim pozdravom]]. Bowie je to kasnije negirao rekavši da joj je jednostavno mahao i da ga je fotograf uslikao usred mahanja.<ref>{{cite journal\|last=Paytress\|first=Mark\|title=The Controversial Homecoming\|journal=Mojo Classic\|date=January 2007\|issue=60 Years of Bowie\|page=64}}</ref>

	Već početkom 1976. Bowie je počeo odbacivati svoje navodno profašističke komentare i izjavio je da je pogrešno shvaćen. Iste je te godine u intervjuu s ''[[Daily Express]]om'' o utjelovljivanju svih svojih prijašnjih likova izjavio: "Ja sam [[Pierrot]]. Ja sam svatko. Ono što činim je teatar i samo teatar... Ono što vidite na pozornici nije zlonamjerno. To je čista klaunerija. Koristim sebe kao platno i na njemu pokušavam naslikati istinu našega vremena. Bijelo lice, vrećaste hlače – to predstavlja Pierrota, vječnog klauna koji savršeno prikazuje veliku žalost."<ref>Jean Rook, "Waiting for Bowie, and finding a genius who insists he's really a clown", Daily Express, svibanj 1976.</ref> Godine 1977., nakon što je prestao utjelovljivati Vojvodu, Bowie je komentirao: "Nekoliko sam puta na ljigav i teatralan način prikazao britansko društvo i jedino što mogu dodati tome jest da NISAM fašist."<ref>Allan Jones, Goodbye to Ziggy and All That, Melody Maker, listopad 1977.</ref>		Već početkom 1976. Bowie je počeo odbacivati svoje navodno profašističke komentare i izjavio je da je pogrešno shvaćen. Iste je te godine u intervjuu s ''[[Daily Express]]om'' o utjelovljivanju svih svojih prijašnjih likova izjavio: "Ja sam [[Pierrot]]. Ja sam svatko. Ono što činim je teatar i samo teatar... Ono što vidite na pozornici nije zlonamjerno. To je čista klaunerija. Koristim sebe kao platno i na njemu pokušavam naslikati istinu našega vremena. Bijelo lice, vrećaste hlače – to predstavlja Pierrota, vječnog klauna koji savršeno prikazuje veliku žalost."<ref>Jean Rook, "Waiting for Bowie, and finding a genius who insists he's really a clown", Daily Express, svibanj 1976.</ref> Godine 1977., nakon što je prestao utjelovljivati Vojvodu, Bowie je komentirao: "Nekoliko sam puta na ljigav i teatralan način prikazao britansko društvo i jedino što mogu dodati tome jest da NISAM fašist."<ref>Allan Jones, Goodbye to Ziggy and All That, Melody Maker, listopad 1977.</ref>

	Nekoliko je godina kasnije Bowie opisao razdoblje od kraja 1974. do početka 1977. "najmračnijim danima svojega života" zbog "astronomskog" korištenja [[kokain]]a i ostalih droga.<ref>{{Cite book\|last=Buckley\| first=David\|year=1999 \|title=Strange Fascination – David Bowie: The Definitive Story \|location=London\|publisher=Virgin\|edition=1st\|isbn=1-8522-7784-X\|pages=258–75}}</ref> Za svoje je tadašnje uvredljive izjave, nepredvidljivo ponašanje i fascinaciju nacističkim i [[okultizam\|okultnim]] simbolima okrivio svoje nestabilno duševno zdravlje i dodao da se čak nije mogao sjetiti snimanja albuma ''Station to Station'', koje se odvijalo krajem 1975. godine.<ref>Carr & Murray (1981): str. 11</ref> "Bilo je to opasno vrijeme", objasnio je. "Bio sam fizički i emocionalno izmučen i počeo sam preispitivati svoj razum."<ref name="Bowie's UNCUT interview on Low">{{~~Citiraj web~~\|title=Bowie's UNCUT interview on Low\|url=http://www.bowiegoldenyears.com/low.html\|website=BowieGoldenYears.com}}</ref> Također je komentirao da je Mršavi Bijeli Vojvoda "doista gadan tip",<ref>{{cite book\|last=Wilcken\|first=Hugo\|date=2005\|title=Low\|location=New York\|publisher=Continuum\|isbn=0-8264-1684-5\|page=24}}</ref> a kasnije ga je nazvao i "[[ogr]]om".<ref>{{cite journal\|first=Timothy\|last=White\|date=February 1978\|journal=Crawdaddy\|title=Turn and Face The Strange}}</ref>		Nekoliko je godina kasnije Bowie opisao razdoblje od kraja 1974. do početka 1977. "najmračnijim danima svojega života" zbog "astronomskog" korištenja [[kokain]]a i ostalih droga.<ref>{{Cite book\|last=Buckley\| first=David\|year=1999 \|title=Strange Fascination – David Bowie: The Definitive Story \|location=London\|publisher=Virgin\|edition=1st\|isbn=1-8522-7784-X\|pages=258–75}}</ref> Za svoje je tadašnje uvredljive izjave, nepredvidljivo ponašanje i fascinaciju nacističkim i [[okultizam\|okultnim]] simbolima okrivio svoje nestabilno duševno zdravlje i dodao da se čak nije mogao sjetiti snimanja albuma ''Station to Station'', koje se odvijalo krajem 1975. godine.<ref>Carr & Murray (1981): str. 11</ref> "Bilo je to opasno vrijeme", objasnio je. "Bio sam fizički i emocionalno izmučen i počeo sam preispitivati svoj razum."<ref name="Bowie's UNCUT interview on Low">{{Citiranje weba\|title=Bowie's UNCUT interview on Low\|url=http://www.bowiegoldenyears.com/low.html\|website=BowieGoldenYears.com}}</ref> Također je komentirao da je Mršavi Bijeli Vojvoda "doista gadan tip",<ref>{{cite book\|last=Wilcken\|first=Hugo\|date=2005\|title=Low\|location=New York\|publisher=Continuum\|isbn=0-8264-1684-5\|page=24}}</ref> a kasnije ga je nazvao i "[[ogr]]om".<ref>{{cite journal\|first=Timothy\|last=White\|date=February 1978\|journal=Crawdaddy\|title=Turn and Face The Strange}}</ref>

	==Poslije Vojvode==		==Poslije Vojvode==
	Kako bi poboljšao svoje duševno i fizičko zdravlje, Bowie je 1976. napustio scenu droge u Los Angelesu i prvo se preselio u [[Ženeva\|Ženevu]], a potom se početkom 1977. pridružio svojem prijatelju [[Iggy Pop\|Iggyju Popu]] u [[Zapadni Berlin\|Zapadnom Berlinu]]. Iako nije javno umirovio lik Mršavog Bijelog Vojvode kao što je to učinio sa Ziggyjem Stardustom, Bowie nikad više nije nastupao kao Vojvoda nakon što se preselio u Europu.		Kako bi poboljšao svoje duševno i fizičko zdravlje, Bowie je 1976. napustio scenu droge u Los Angelesu i prvo se preselio u [[Ženeva\|Ženevu]], a potom se početkom 1977. pridružio svojem prijatelju [[Iggy Pop\|Iggyju Popu]] u [[Zapadni Berlin\|Zapadnom Berlinu]]. Iako nije javno umirovio lik Mršavog Bijelog Vojvode kao što je to učinio sa Ziggyjem Stardustom, Bowie nikad više nije nastupao kao Vojvoda nakon što se preselio u Europu.

	Bowie je u Zapadnom Berlinu živio gotovo dvije godine, tijekom kojih je promijenio svoj glazbeni stil i način života, što se odrazilo na njegovoj "[[Berlinska trilogija\|Berlinskoj trilogiji]]" (koja se sastoji od albuma ''[[Low (album)\|Low]]'', ''[["Heroes"]]'' i ''[[Lodger]]''), na kojoj je surađivao s [[Brian Eno\|Brianom Enom]] i [[Tony Visconti\|Tonyjem Viscontijem]]. Također je producirao Popove albume ''[[The Idiot]]'' i ''[[Lust for Life]]'' .<ref>{{~~Citiraj web~~\|url=http://www.factmag.com/2016/01/11/david-bowie-flowers-berlin-flat/\|title=Berliners are laying flowers outside David Bowie's Berlin flat\|work=FACT Magazine: Music News, New Music.}}</ref>		Bowie je u Zapadnom Berlinu živio gotovo dvije godine, tijekom kojih je promijenio svoj glazbeni stil i način života, što se odrazilo na njegovoj "[[Berlinska trilogija\|Berlinskoj trilogiji]]" (koja se sastoji od albuma ''[[Low (album)\|Low]]'', ''[["Heroes"]]'' i ''[[Lodger]]''), na kojoj je surađivao s [[Brian Eno\|Brianom Enom]] i [[Tony Visconti\|Tonyjem Viscontijem]]. Također je producirao Popove albume ''[[The Idiot]]'' i ''[[Lust for Life]]'' .<ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.factmag.com/2016/01/11/david-bowie-flowers-berlin-flat/\|title=Berliners are laying flowers outside David Bowie's Berlin flat\|work=FACT Magazine: Music News, New Music.}}</ref>

	==Izvori==		==Izvori==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

2021-12-01T01:30:59Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

←Starija inačica		Inačica od 1. prosinac 2021. u 01:30
Redak 28:		Redak 28:

	==Kontroverzije==		==Kontroverzije==
	Mršavi Bijeli Vojvoda lik je koji je izazvao polemike. U intervjuima iz 1975. i 1976., tijekom kojih je utjelovljavao lik Vojvode, Bowie je komentirao [[Adolf Hitler\|Adolfa Hitlera]] i [[Treći Reich]] na način koji je insinuirao potporu fašizmu, a možda čak i njegovu promidžbu.<ref name=T>{{~~cite~~ web\|work=[[The Times of Israel]]\|title=From ‘Heil Hitler’ to ‘Shalom, Tel Aviv,’ the many incarnations of David Bowie\|author=Borschel-Dan, Amanda\|date=January 11, 2016\|url=http://www.timesofisrael.com/from-heil-hitler-to-shalom-tel-aviv-the-many-incarnations-of-david-bowie/}}</ref> Do dodatnih je polemika došlo u svibnju 1976., kad je objavljena fotografija na kojoj grupu obožavatelja pred londonskom [[stanica Victoria\|stanicom "Victoria"]] naočigled pozdravlja [[Hitlerov pozdrav\|Hitlerovim pozdravom]]. Bowie je to kasnije negirao rekavši da joj je jednostavno mahao i da ga je fotograf uslikao usred mahanja.<ref>{{cite journal\|last=Paytress\|first=Mark\|title=The Controversial Homecoming\|journal=Mojo Classic\|date=January 2007\|issue=60 Years of Bowie\|page=64}}</ref>		Mršavi Bijeli Vojvoda lik je koji je izazvao polemike. U intervjuima iz 1975. i 1976., tijekom kojih je utjelovljavao lik Vojvode, Bowie je komentirao [[Adolf Hitler\|Adolfa Hitlera]] i [[Treći Reich]] na način koji je insinuirao potporu fašizmu, a možda čak i njegovu promidžbu.<ref name=T>{{Citiraj web\|work=[[The Times of Israel]]\|title=From ‘Heil Hitler’ to ‘Shalom, Tel Aviv,’ the many incarnations of David Bowie\|author=Borschel-Dan, Amanda\|date=January 11, 2016\|url=http://www.timesofisrael.com/from-heil-hitler-to-shalom-tel-aviv-the-many-incarnations-of-david-bowie/}}</ref> Do dodatnih je polemika došlo u svibnju 1976., kad je objavljena fotografija na kojoj grupu obožavatelja pred londonskom [[stanica Victoria\|stanicom "Victoria"]] naočigled pozdravlja [[Hitlerov pozdrav\|Hitlerovim pozdravom]]. Bowie je to kasnije negirao rekavši da joj je jednostavno mahao i da ga je fotograf uslikao usred mahanja.<ref>{{cite journal\|last=Paytress\|first=Mark\|title=The Controversial Homecoming\|journal=Mojo Classic\|date=January 2007\|issue=60 Years of Bowie\|page=64}}</ref>

	Već početkom 1976. Bowie je počeo odbacivati svoje navodno profašističke komentare i izjavio je da je pogrešno shvaćen. Iste je te godine u intervjuu s ''[[Daily Express]]om'' o utjelovljivanju svih svojih prijašnjih likova izjavio: "Ja sam [[Pierrot]]. Ja sam svatko. Ono što činim je teatar i samo teatar... Ono što vidite na pozornici nije zlonamjerno. To je čista klaunerija. Koristim sebe kao platno i na njemu pokušavam naslikati istinu našega vremena. Bijelo lice, vrećaste hlače – to predstavlja Pierrota, vječnog klauna koji savršeno prikazuje veliku žalost."<ref>Jean Rook, "Waiting for Bowie, and finding a genius who insists he's really a clown", Daily Express, svibanj 1976.</ref> Godine 1977., nakon što je prestao utjelovljivati Vojvodu, Bowie je komentirao: "Nekoliko sam puta na ljigav i teatralan način prikazao britansko društvo i jedino što mogu dodati tome jest da NISAM fašist."<ref>Allan Jones, Goodbye to Ziggy and All That, Melody Maker, listopad 1977.</ref>		Već početkom 1976. Bowie je počeo odbacivati svoje navodno profašističke komentare i izjavio je da je pogrešno shvaćen. Iste je te godine u intervjuu s ''[[Daily Express]]om'' o utjelovljivanju svih svojih prijašnjih likova izjavio: "Ja sam [[Pierrot]]. Ja sam svatko. Ono što činim je teatar i samo teatar... Ono što vidite na pozornici nije zlonamjerno. To je čista klaunerija. Koristim sebe kao platno i na njemu pokušavam naslikati istinu našega vremena. Bijelo lice, vrećaste hlače – to predstavlja Pierrota, vječnog klauna koji savršeno prikazuje veliku žalost."<ref>Jean Rook, "Waiting for Bowie, and finding a genius who insists he's really a clown", Daily Express, svibanj 1976.</ref> Godine 1977., nakon što je prestao utjelovljivati Vojvodu, Bowie je komentirao: "Nekoliko sam puta na ljigav i teatralan način prikazao britansko društvo i jedino što mogu dodati tome jest da NISAM fašist."<ref>Allan Jones, Goodbye to Ziggy and All That, Melody Maker, listopad 1977.</ref>

	Nekoliko je godina kasnije Bowie opisao razdoblje od kraja 1974. do početka 1977. "najmračnijim danima svojega života" zbog "astronomskog" korištenja [[kokain]]a i ostalih droga.<ref>{{Cite book\|last=Buckley\| first=David\|year=1999 \|title=Strange Fascination – David Bowie: The Definitive Story \|location=London\|publisher=Virgin\|edition=1st\|isbn=1-8522-7784-X\|pages=258–75}}</ref> Za svoje je tadašnje uvredljive izjave, nepredvidljivo ponašanje i fascinaciju nacističkim i [[okultizam\|okultnim]] simbolima okrivio svoje nestabilno duševno zdravlje i dodao da se čak nije mogao sjetiti snimanja albuma ''Station to Station'', koje se odvijalo krajem 1975. godine.<ref>Carr & Murray (1981): str. 11</ref> "Bilo je to opasno vrijeme", objasnio je. "Bio sam fizički i emocionalno izmučen i počeo sam preispitivati svoj razum."<ref name="Bowie's UNCUT interview on Low">{{~~cite~~ web\|title=Bowie's UNCUT interview on Low\|url=http://www.bowiegoldenyears.com/low.html\|website=BowieGoldenYears.com}}</ref> Također je komentirao da je Mršavi Bijeli Vojvoda "doista gadan tip",<ref>{{cite book\|last=Wilcken\|first=Hugo\|date=2005\|title=Low\|location=New York\|publisher=Continuum\|isbn=0-8264-1684-5\|page=24}}</ref> a kasnije ga je nazvao i "[[ogr]]om".<ref>{{cite journal\|first=Timothy\|last=White\|date=February 1978\|journal=Crawdaddy\|title=Turn and Face The Strange}}</ref>		Nekoliko je godina kasnije Bowie opisao razdoblje od kraja 1974. do početka 1977. "najmračnijim danima svojega života" zbog "astronomskog" korištenja [[kokain]]a i ostalih droga.<ref>{{Cite book\|last=Buckley\| first=David\|year=1999 \|title=Strange Fascination – David Bowie: The Definitive Story \|location=London\|publisher=Virgin\|edition=1st\|isbn=1-8522-7784-X\|pages=258–75}}</ref> Za svoje je tadašnje uvredljive izjave, nepredvidljivo ponašanje i fascinaciju nacističkim i [[okultizam\|okultnim]] simbolima okrivio svoje nestabilno duševno zdravlje i dodao da se čak nije mogao sjetiti snimanja albuma ''Station to Station'', koje se odvijalo krajem 1975. godine.<ref>Carr & Murray (1981): str. 11</ref> "Bilo je to opasno vrijeme", objasnio je. "Bio sam fizički i emocionalno izmučen i počeo sam preispitivati svoj razum."<ref name="Bowie's UNCUT interview on Low">{{Citiraj web\|title=Bowie's UNCUT interview on Low\|url=http://www.bowiegoldenyears.com/low.html\|website=BowieGoldenYears.com}}</ref> Također je komentirao da je Mršavi Bijeli Vojvoda "doista gadan tip",<ref>{{cite book\|last=Wilcken\|first=Hugo\|date=2005\|title=Low\|location=New York\|publisher=Continuum\|isbn=0-8264-1684-5\|page=24}}</ref> a kasnije ga je nazvao i "[[ogr]]om".<ref>{{cite journal\|first=Timothy\|last=White\|date=February 1978\|journal=Crawdaddy\|title=Turn and Face The Strange}}</ref>

	==Poslije Vojvode==		==Poslije Vojvode==
	Kako bi poboljšao svoje duševno i fizičko zdravlje, Bowie je 1976. napustio scenu droge u Los Angelesu i prvo se preselio u [[Ženeva\|Ženevu]], a potom se početkom 1977. pridružio svojem prijatelju [[Iggy Pop\|Iggyju Popu]] u [[Zapadni Berlin\|Zapadnom Berlinu]]. Iako nije javno umirovio lik Mršavog Bijelog Vojvode kao što je to učinio sa Ziggyjem Stardustom, Bowie nikad više nije nastupao kao Vojvoda nakon što se preselio u Europu.		Kako bi poboljšao svoje duševno i fizičko zdravlje, Bowie je 1976. napustio scenu droge u Los Angelesu i prvo se preselio u [[Ženeva\|Ženevu]], a potom se početkom 1977. pridružio svojem prijatelju [[Iggy Pop\|Iggyju Popu]] u [[Zapadni Berlin\|Zapadnom Berlinu]]. Iako nije javno umirovio lik Mršavog Bijelog Vojvode kao što je to učinio sa Ziggyjem Stardustom, Bowie nikad više nije nastupao kao Vojvoda nakon što se preselio u Europu.

	Bowie je u Zapadnom Berlinu živio gotovo dvije godine, tijekom kojih je promijenio svoj glazbeni stil i način života, što se odrazilo na njegovoj "[[Berlinska trilogija\|Berlinskoj trilogiji]]" (koja se sastoji od albuma ''[[Low (album)\|Low]]'', ''[["Heroes"]]'' i ''[[Lodger]]''), na kojoj je surađivao s [[Brian Eno\|Brianom Enom]] i [[Tony Visconti\|Tonyjem Viscontijem]]. Također je producirao Popove albume ''[[The Idiot]]'' i ''[[Lust for Life]]'' .<ref>{{~~cite~~ web\|url=http://www.factmag.com/2016/01/11/david-bowie-flowers-berlin-flat/\|title=Berliners are laying flowers outside David Bowie's Berlin flat\|work=FACT Magazine: Music News, New Music.}}</ref>		Bowie je u Zapadnom Berlinu živio gotovo dvije godine, tijekom kojih je promijenio svoj glazbeni stil i način života, što se odrazilo na njegovoj "[[Berlinska trilogija\|Berlinskoj trilogiji]]" (koja se sastoji od albuma ''[[Low (album)\|Low]]'', ''[["Heroes"]]'' i ''[[Lodger]]''), na kojoj je surađivao s [[Brian Eno\|Brianom Enom]] i [[Tony Visconti\|Tonyjem Viscontijem]]. Također je producirao Popove albume ''[[The Idiot]]'' i ''[[Lust for Life]]'' .<ref>{{Citiraj web\|url=http://www.factmag.com/2016/01/11/david-bowie-flowers-berlin-flat/\|title=Berliners are laying flowers outside David Bowie's Berlin flat\|work=FACT Magazine: Music News, New Music.}}</ref>

	==Izvori==		==Izvori==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-25T05:18:32Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir izmišljeni lik
| ime = Mršavi Bijeli Vojvoda
| boja-pozadine = black
| boja-teksta = white
| slika = David Bowie 1976.jpg
| slika_širina = 300px
| slika_opis = David Bowie kao Mršavi Bijeli Vojvoda tijekom koncerta u Torontu u veljači 1976. godine
| prvo = 1975.
| zadnje = 1976.
| autor = [[David Bowie]]
| portretirao = David Bowie
| zanimanje = [[aristokracija|aristokrat]], [[kabaret]]ist
}}
'''Mršavi Bijeli Vojvoda''' ([[engleski jezik|engl.]]: ''The Thin White Duke'') lik je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskog]] glazbenika [[David Bowie|Davida Bowieja]] kojim se koristio od 1975. do 1976. godine. Uglavnom ga se povezuje s Bowiejevim albumom ''[[Station to Station]]'' iz 1976. godine, a njegovo se ime spominje u [[Station to Station (pjesma)|naslovnoj skladbi]]. Međutim, Bowie se počeo služiti tim likom već tijekom prethodne promidžbene turneje za uradak ''[[Young Americans]]'' 1975. godine. Izgled i ponašanje tog lika djelomično su nadahnuti likom Thomasa Jeromea Newtona, humanoidnog izvanzemaljca kojeg je Bowie glumio u filmu ''[[Čovjek koji je pao na Zemlju (1976.)|Čovjek koji je pao na Zemlju]]'' iz 1976. godine.

Mršavi Bijeli Vojvoda bio je kontroverzan lik zbog naočigled profašističkih izjava koje je Bowie tada davao u intervjuima. Ubrzo nakon tih izjava Bowie je komentirao da su to bili "teatralni" komentari njegova lika i da zapravo ne prikazuju njegov pogled na svijet. Nekoliko godina kasnije za svoje je nepredvidljivo ponašanje u vrijeme lika Vojvode okrivio "astronomsku" konzumaciju teških droga (pogotovo [[kokain]]a) dok je živio u [[Los Angeles]]u.

Bowie je 1976. godine napustio Kaliforniju i otišao u Europu kako bi poboljšao svoje duševno i tjelesno zdravlje. Početkom 1977. počeo je živjeti u Zapadnom Berlinu i u to je vrijeme neprimjetno umirovio lik Vojvode.

==Razvoj==
[[Slika:The Thin White Duke 76.jpg|thumb|U [[Meridian Hall|O'Keefe Centreu]]]]
David Bowie bavio se glumom u [[eksperimentalno kazalište|eksperimentalnom kazalištu]] prije nego što je stekao slavu kao glazbenik. Početkom 1970-ih počeo je stvarati likove; jedan od njegovih najpoznatijih likova je [[glam rock|glam]] izvanzemaljac [[The Rise and Fall of Ziggy Stardust and the Spiders from Mars|Ziggy Stardust]]. Prestao se koristiti Ziggyjevim likom 1973. godine, kad je na albumu ''[[Diamond Dogs]]'' i većem dijelu popratne turneje njegovo mjesto zauzeo distopijski Halloween Jack.

Rana inačica lika Mršavog Bijelog Vojvode pojavila se krajem 1974. tijekom etape "Philly Soul" turneje za ''Diamond Dogs''. Tijekom tog razdoblja "[[plastic soul]]a" prije objave albuma ''[[Young Americans]]'' Bowiejeva je kosa i dalje bila narančaste boje, ali ju je skratio, a svoja je prethodna šarena glam odijela zamijenio konvencionalnijim. Ime Mršavog Bijelog Vojvode spominje se u [[Station to Station (pjesma)|naslovnoj skladbi]] Bowiejeva sljedećeg albuma, ''[[Station to Station]]a'', a njegov je lik utjelovio tijekom naknadne turneje [[Isolar – 1976 Tour]].

==Karakteristike==
Na prvi je pogled Mršavi Bijeli Vojvoda konvencionalniji od Bowiejevih prethodnih kitnjastih [[glam rock|glam]] likova. Njegova je frizura njegovana i plave boje, a nosi jednostavnu [[kabaret]]sku odjeću koju čini bijela majica, crne hlače i prsluk. Vojvodu se opisuje kao isprazna čovjeka koji s bolnom intenzivnošću pjeva pjesme o ljubavi, ali zapravo ne osjeća ništa jer je "led koji se maskira u vatru".<ref name="Bowie: An Illustrated Record">{{Cite book|last=Carr |first=Roy |authorlink=Roy Carr |author2=Murray, Charles Shaar |authorlink2=Charles Shaar Murray | year=1981| title=Bowie: An Illustrated Record |location=New York| publisher=Avon|isbn=0-380-77966-8|pages=78–80}}</ref> Opisan je i kao "ludi aristokrat",<ref name=" Bowie: An Illustrated Record"/> "nemoralni zombi"<ref>{{Cite book|last=Buckley| first=David|year=2000| origyear=First published 1999 |title=Strange Fascination – David Bowie: The Definitive Story |location=London |publisher=Virgin|edition=2nd|isbn=0-7535-0457-X|page=58}}</ref> i "''[[arijska rasa|arijski]]'' superčovjek bez emocija".<ref>{{Cite book|last=Pegg |first=Nicholas |authorlink=Nicholas Pegg |year=2004| origyear=2000 |title=The Complete David Bowie |location=London |publisher=Reynolds & Hearn |isbn=1-903111-73-0|pages=297–300}}</ref> Sam ga je Bowie ovako opisao: "Vrlo je arijski, [[fašizam|fašistički]] lik; želi biti romantičar, ali ne osjeća ništa i naširoko priča o neoromantici."<ref>{{cite book |last=Doggett |first=Peter |authorlink=Peter Doggett |date=2011 |title=The Man Who Sold The World: David Bowie And The 1970s}}</ref>

==Kontroverzije==
Mršavi Bijeli Vojvoda lik je koji je izazvao polemike. U intervjuima iz 1975. i 1976., tijekom kojih je utjelovljavao lik Vojvode, Bowie je komentirao [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] i [[Treći Reich]] na način koji je insinuirao potporu fašizmu, a možda čak i njegovu promidžbu.<ref name=T>{{cite web|work=[[The Times of Israel]]|title=From ‘Heil Hitler’ to ‘Shalom, Tel Aviv,’ the many incarnations of David Bowie|author=Borschel-Dan, Amanda|date=January 11, 2016|url=http://www.timesofisrael.com/from-heil-hitler-to-shalom-tel-aviv-the-many-incarnations-of-david-bowie/}}</ref> Do dodatnih je polemika došlo u svibnju 1976., kad je objavljena fotografija na kojoj grupu obožavatelja pred londonskom [[stanica Victoria|stanicom "Victoria"]] naočigled pozdravlja [[Hitlerov pozdrav|Hitlerovim pozdravom]]. Bowie je to kasnije negirao rekavši da joj je jednostavno mahao i da ga je fotograf uslikao usred mahanja.<ref>{{cite journal|last=Paytress|first=Mark|title=The Controversial Homecoming|journal=Mojo Classic|date=January 2007|issue=60 Years of Bowie|page=64}}</ref>

Već početkom 1976. Bowie je počeo odbacivati svoje navodno profašističke komentare i izjavio je da je pogrešno shvaćen. Iste je te godine u intervjuu s ''[[Daily Express]]om'' o utjelovljivanju svih svojih prijašnjih likova izjavio: "Ja sam [[Pierrot]]. Ja sam svatko. Ono što činim je teatar i samo teatar... Ono što vidite na pozornici nije zlonamjerno. To je čista klaunerija. Koristim sebe kao platno i na njemu pokušavam naslikati istinu našega vremena. Bijelo lice, vrećaste hlače – to predstavlja Pierrota, vječnog klauna koji savršeno prikazuje veliku žalost."<ref>Jean Rook, "Waiting for Bowie, and finding a genius who insists he's really a clown", Daily Express, svibanj 1976.</ref> Godine 1977., nakon što je prestao utjelovljivati Vojvodu, Bowie je komentirao: "Nekoliko sam puta na ljigav i teatralan način prikazao britansko društvo i jedino što mogu dodati tome jest da NISAM fašist."<ref>Allan Jones, Goodbye to Ziggy and All That, Melody Maker, listopad 1977.</ref>

Nekoliko je godina kasnije Bowie opisao razdoblje od kraja 1974. do početka 1977. "najmračnijim danima svojega života" zbog "astronomskog" korištenja [[kokain]]a i ostalih droga.<ref>{{Cite book|last=Buckley| first=David|year=1999 |title=Strange Fascination – David Bowie: The Definitive Story |location=London|publisher=Virgin|edition=1st|isbn=1-8522-7784-X|pages=258–75}}</ref> Za svoje je tadašnje uvredljive izjave, nepredvidljivo ponašanje i fascinaciju nacističkim i [[okultizam|okultnim]] simbolima okrivio svoje nestabilno duševno zdravlje i dodao da se čak nije mogao sjetiti snimanja albuma ''Station to Station'', koje se odvijalo krajem 1975. godine.<ref>Carr & Murray (1981): str. 11</ref> "Bilo je to opasno vrijeme", objasnio je. "Bio sam fizički i emocionalno izmučen i počeo sam preispitivati svoj razum."<ref name="Bowie's UNCUT interview on Low">{{cite web|title=Bowie's UNCUT interview on Low|url=http://www.bowiegoldenyears.com/low.html|website=BowieGoldenYears.com}}</ref> Također je komentirao da je Mršavi Bijeli Vojvoda "doista gadan tip",<ref>{{cite book|last=Wilcken|first=Hugo|date=2005|title=Low|location=New York|publisher=Continuum|isbn=0-8264-1684-5|page=24}}</ref> a kasnije ga je nazvao i "[[ogr]]om".<ref>{{cite journal|first=Timothy|last=White|date=February 1978|journal=Crawdaddy|title=Turn and Face The Strange}}</ref>

==Poslije Vojvode==
Kako bi poboljšao svoje duševno i fizičko zdravlje, Bowie je 1976. napustio scenu droge u Los Angelesu i prvo se preselio u [[Ženeva|Ženevu]], a potom se početkom 1977. pridružio svojem prijatelju [[Iggy Pop|Iggyju Popu]] u [[Zapadni Berlin|Zapadnom Berlinu]]. Iako nije javno umirovio lik Mršavog Bijelog Vojvode kao što je to učinio sa Ziggyjem Stardustom, Bowie nikad više nije nastupao kao Vojvoda nakon što se preselio u Europu.

Bowie je u Zapadnom Berlinu živio gotovo dvije godine, tijekom kojih je promijenio svoj glazbeni stil i način života, što se odrazilo na njegovoj "[[Berlinska trilogija|Berlinskoj trilogiji]]" (koja se sastoji od albuma ''[[Low (album)|Low]]'', ''[["Heroes"]]'' i ''[[Lodger]]''), na kojoj je surađivao s [[Brian Eno|Brianom Enom]] i [[Tony Visconti|Tonyjem Viscontijem]]. Također je producirao Popove albume ''[[The Idiot]]'' i ''[[Lust for Life]]'' .<ref>{{cite web|url=http://www.factmag.com/2016/01/11/david-bowie-flowers-berlin-flat/|title=Berliners are laying flowers outside David Bowie's Berlin flat|work=FACT Magazine: Music News, New Music.}}</ref>

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija:David Bowie]]