<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Most</id>
	<title>Most - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Most"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Most&amp;action=history"/>
	<updated>2026-07-15T05:06:49Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Most&amp;diff=37372&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Most&amp;diff=37372&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-08-19T12:02:23Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Most&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;{{dz}}&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Krčki most - panoramio.jpg|mini|[[Krčki most]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je betonski lučni most s jednim od najduljih raspona na svijetu]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Golden Gate Bridge .JPG|mini|Viseći most nad tjesnacem [[Golden Gate (most)|Golden Gate]] u [[San Francisco, Kalifornija|San Franciscu]] ([[SAD]])]]&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Most&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je [[građevine|građevina]] napravljena radi bržeg i jednostavnijeg prelaženja prirodnih i umjetnih prepreka, kako [[čovjek|ljudima]] tako i [[vozilo|vozilima]] i [[roba]]ma. Prvi mostovi bili su [[drvo (materijal)|drveni]] i [[kamen]]i, onda su građeni i od materijala kao što su [[čelik]], [[beton]], [[armirani beton]] ili prednapregnuti beton. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Gradnja mostova tekla je stoljećima svojim polaganim tokom, pretežito na osnovi iskustva s već izvedenim objektima. U početku, zadaci graditeljstva bili su ograničeni na pješačke prijelaze i manje mostove. Pojava željeznice i razvoj [[cestovni promet|cestovnog prometa]] uvjetovali su izgradnju mostova velikih otvora i duljina, koji su trebali biti brzo sagrađeni.&lt;br /&gt;
Projektiranje mostova složen je građevinsko-tehnički zadatak, koji treba zadovoliti mnoge zahtjeve, a ne samo tehničko rješenje njegove nosive [[konstrukcija|konstrukcije]]. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vrste mostova ==&lt;br /&gt;
S građevinskog stajališta, mostovi se po vrsti nosive konstrukcije dijele na gredne, pločaste, okvirne, lučne, viseće, ovješene ili zauzdane, te zategnute ili napete; postoje i mostovi s kombinacijom ovih ili drugih nosivih konstrukcija.&amp;lt;ref name=&amp;quot;:0&amp;quot;&amp;gt;{{Citiranje weba|url=http://gradst.unist.hr/Portals/9/docs/katedre/Betonske%20konstrukcije/SSG%20Mostovi/Skripta%20Mostovi.pdf|title=Mostovi|archiveurl=https://web.archive.org/web/20210325144952/http://gradst.unist.hr/Portals/9/docs/katedre/Betonske%20konstrukcije/SSG%20Mostovi/Skripta%20Mostovi.pdf|archivedate=2021-03-25|author=Katedra  za betonske konstrukcije i mostove|year=2008|work=unist.hr|publisher=Građevinsko-arhitektonski fakultet Sveučilišta u Splitu|accessdate=25. ožujka 2021.}}&amp;lt;/ref&amp;gt; &lt;br /&gt;
{|&lt;br /&gt;
|[[Datoteka:BeamBridge-diagram.svg|120px]]&amp;lt;br&amp;gt;[[Datoteka:TrussBridge-diagram.svg|120px]]&lt;br /&gt;
|&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;[[Gredni mostovi]]&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; građeni su od više usporednih stupova koji podupiru gredu s prometnicom. &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|[[Datoteka:CantileverBridge-diagram.svg|120px]]&lt;br /&gt;
|&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;[[Konzolni mostovi]]&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; sastoje se od nekoliko [[konzola]], uglavnom dvije, koje su učvršćene za vertikalne oslonce, ali samo na jednome mjestu. &amp;#039;&amp;#039;Konzolan&amp;#039;&amp;#039; upravo to i znači: &amp;#039;&amp;#039;pričvršćen na jednom kraju&amp;#039;&amp;#039;, &amp;#039;&amp;#039;slobodno obješen&amp;#039;&amp;#039;. Konzola je oblika [[romb]]a. Most ima oslonaca – izuzev dvije obale – onoliko koliko ima konzola. Čest je i kratki središnji luk na mjestu gdje se dvije konzole mosta dodiruju.&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|[[Datoteka:ArchBridge-diagram.svg|120px]]&amp;lt;br&amp;gt;[[Datoteka:TiedarchBridge-diagram.svg|120px]]&lt;br /&gt;
|&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;[[Lučni mostovi]]&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; imaju [[Luk (arhitektura)|luk]] koji, preko niza uspravnih [[Stup|stupova]], drži cestu te se proteže od jednog do drugog kraja [[Obala|obale]]. Takvi su mostovi najsnažniji upravo zbog luka koji predstavlja jednu iznimno čvrstu konstrukciju.&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|[[Datoteka:SuspensionBridge-diagram.svg|120px]]&lt;br /&gt;
|&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;[[Viseći mostovi]]&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; sastoje se od [[Cesta|ceste]] obješene na nekoliko dugačkih čeličnih [[Kabel|kabela]] razapetih između dvaju [[Toranj|tornjeva]]. Prvi takvi mostovi izrađivani su od užadi ili povijuša prekrivenim [[Bambus|bambusovim]] štapovima. Visećim se mostovima mogu premostiti najveće udaljenosti jer su prilično lagani.&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|[[Datoteka:CableStayedBridge-diagram.svg|120px]]&lt;br /&gt;
|&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;[[Ovješeni most]]&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; se također sastoji od tornjeva i na njih pričvršćenih kabela, samo što se svaki kabel veže na  uporište na mostu idući ukoso sa stupa. Kabela je manje i stupovi su niži kod ove vrste mosta. Ovakvi su mostovi u česti kada je nužan velik [[raspon]] između tornjeva.{{Nedostaje izvor}}&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Prema namjeni u prometu, mostovi se dijele na [[cesta|cestovne]], [[željeznica|željezničke]] i [[pješak|pješačke]] te mostove za kombinirani promet. Prema namjeni još postoje i mostovi za vodovode i kanale ([[akvadukt]]i), zaštitni mostovi, kranski mostovi, mostovi prenosila i drugi.&amp;lt;ref name=&amp;quot;:0&amp;quot; /&amp;gt; &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Većina mostova su nepomični mostovi. Tamo gdje to promet zahtijeva, grade se [[Pomični most|pomični mostovi]] čiji se dijelovi mogu pomicati kako bi se propustilo neko vozilo, primjerice plovilo na [[Plovidbeni put|plovidbenom putu]] ispod mosta. Najčešći su dvodijelni pomični mostovi, čija se dva kraka, svaki sa suprotne strane, podižu. Postoje i mnoge druge vrste pomičnih mostova, kao npr. oni koji se pomiču rotiranjem, koji se uranjaju u vodu ili koji se uvlače. &lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;!-- == Povijest ==&lt;br /&gt;
U povijesti hrvatske arhitekture armirani se beton u gradnji mostova počinje koristiti u prvom desetljeću 20. stoljeća. Iako su i neki strani arhitekti projektirali pojedine hrvatske mostove najveći dio realizacija pripada domaćim inženjerima, vukovarskom ing. Franu Funtaku iz tvrtke Josip Banheyer i sin te zagrebačkom ing. Josipu Dubskom.[značaj?][nedostaje izvor] --&amp;gt; &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Primjeri mostova ==&lt;br /&gt;
&amp;lt;gallery widths=&amp;quot;200&amp;quot; perrow=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
Datoteka:Tarr Steps 02.jpg|alt=Tarr Steps|Primitivni gredni most u [[Engleska|Engleskoj]]&lt;br /&gt;
Datoteka:Shehara 02.jpg|alt=Shaharah, Yemen|Pješački lučni most u [[Jemen|Jemenu]]&lt;br /&gt;
Datoteka:West Montrose Covered Bridge (Oct. 2018).jpg|Natkriveni most u [[Kanada|Kanadi]]&lt;br /&gt;
Datoteka:COLLECTIE TROPENMUSEUM Brug van bamboe over de Kali Serayu bij Wonosobo TMnr 10026487.jpg|Most od bambusa na [[Java (otok)|Javi]]&lt;br /&gt;
Datoteka:Dubrovnik-bridge.jpg|alt=Most dr. Franja Tuđmana|Konzolno–ovješeni [[Most dr. Franja Tuđmana|most kod Dubrovnika]]&lt;br /&gt;
Datoteka:Lupu Bridge Shanghai at World Expo 2010 - Seen from Pudong.jpg|Lučni most [[Šangaj|Šangaju]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;/gallery&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{Izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Mostovi| ]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Građevinarstvo]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>