WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T08:56:40Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 08:56
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Mohač'''-->~~{{Infookvir naselje u Mađarskoj		{{Infookvir naselje u Mađarskoj
	\|ime = Mohač		\|ime = Mohač
	\|zastava = Flag of Mohács.svg		\|zastava = Flag of Mohács.svg

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{hun oznaka}}' u '{{mađ oznaka}}'

2025-05-30T03:43:53Z

Zamjena teksta - '{{hun oznaka}}' u '{{mađ oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 30. svibanj 2025. u 03:43
Redak 57:		Redak 57:

	== Stanovništvo ==		== Stanovništvo ==
	Po vjeroispovijesti, bilo je [[2001.]] godine 74,8% rimokatolika, grkokatolika 0,3%, reformiranih 6,2%, evangelista 1,0% te ostali.<!-- ; más egyházhoz, felekezethez tartozik: 0,7%; nem tartozik egyházhoz, felekezethez: 7,8%; ismeretlen, nem válaszolt: 9,0% --><ref name="statistika">{{~~hun~~ oznaka}} [http://portal.ksh.hu/pls/portal/cp.hnt_telep?NN=23959] Központi Statisztikai Hivatal</ref>		Po vjeroispovijesti, bilo je [[2001.]] godine 74,8% rimokatolika, grkokatolika 0,3%, reformiranih 6,2%, evangelista 1,0% te ostali.<!-- ; más egyházhoz, felekezethez tartozik: 0,7%; nem tartozik egyházhoz, felekezethez: 7,8%; ismeretlen, nem válaszolt: 9,0% --><ref name="statistika">{{mađ oznaka}} [http://portal.ksh.hu/pls/portal/cp.hnt_telep?NN=23959] Központi Statisztikai Hivatal</ref>

	2001. je u Mohaču živjelo 19.049 stanovnika. Po nacionalnom sastavu je bilo 93% Mađara, 2,4% [[Romi u Mađarskoj\|Roma]], 4,7% [[Hrvati u Mađarskoj\|Hrvata]], 9,6% [[Nijemci u Mađarskoj\|Nijemaca]], 0,6% [[Srbi u Mađarskoj\|Srba]] te ostalih 5,9%<ref name="statistika"/>. Manjinsku samoupravu imaju [[Hrvatska državna samouprava\|Hrvati]], Romi, Nijemci i Srbi.		2001. je u Mohaču živjelo 19.049 stanovnika. Po nacionalnom sastavu je bilo 93% Mađara, 2,4% [[Romi u Mađarskoj\|Roma]], 4,7% [[Hrvati u Mađarskoj\|Hrvata]], 9,6% [[Nijemci u Mađarskoj\|Nijemaca]], 0,6% [[Srbi u Mađarskoj\|Srba]] te ostalih 5,9%<ref name="statistika"/>. Manjinsku samoupravu imaju [[Hrvatska državna samouprava\|Hrvati]], Romi, Nijemci i Srbi.
Redak 93:		Redak 93:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	*{{~~hun~~ oznaka}} [http://www.mohacs.hu/ Službene stranice]		*{{mađ oznaka}} [http://www.mohacs.hu/ Službene stranice]

WikiSysop: no summary specified

2021-11-02T19:32:14Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 2. studeni 2021. u 19:32
Redak 95:		Redak 95:
	*{{hun oznaka}} [http://www.mohacs.hu/ Službene stranice]		*{{hun oznaka}} [http://www.mohacs.hu/ Službene stranice]

	~~{{commonscat\|Mohács}}~~

	[[Kategorija:Gradovi u Mađarskoj]]		[[Kategorija:Gradovi u Mađarskoj]]
	[[Kategorija:Naselja u Baranjskoj županiji]]		[[Kategorija:Naselja u Baranjskoj županiji]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-13T02:03:46Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir naselje u Mađarskoj
|ime = Mohač
|zastava = Flag of Mohács.svg
|grb = HUN Mohács Címer.svg
|regija =Južno Podunavlje
|županija = Baranjska
|mikroregija =Mohačka mikroregija
|najgrad = Pečuh
|površina = 112,24
|nadvisina =
|z. širina = 45.995931
|z. dužina = 18.67985
|brojstan = 19 129
|gustoća =
|domaćinstva =
|pošta = 7700
|pozbroj = 69
|slika = Mohács légifotó.jpg
|slika_opis =Zračni snimak
|web_stranica =http://www.mohacs.hu
}}

'''Mohač''' (mađ. ''Mohács'', njem. ''Mohatsch'', srp. ''Мохач'', tur. ''Mohaç''), grad na desnoj obali [[Dunav|Dunava]] u južnoj [[Mađarska|Mađarskoj]] ([[Baranja]]).

== Zemljopisni položaj ==
Mohač se nalazi na cesti [[Osijek]] – [[Beli Manastir]] – Seksar ([[Szekszárd]]) 26 km sjeverno od Belog Manastira i 10 km od graničnog prijelaza [[Duboševica]] – [[Udvar]]. Na Dunavu kod Mohača nema mosta pa se na lijevu obalu prelazi [[kompa | kompom]], odakle cesta vodi na sjever prema [[Baja |Baji]], odnosno na jug prema graničnom prijelazu prema [[Srbija|Srbiji]] ([[Santovo]] – [[Bereg]]).

U starim hrvatskim ljetopisima i narodnim pjesmama Mohač se naziva i '''Muač''', '''Muhač''', '''Muvač'''<ref>Đuro Šarošac: Narodna nošnja baranjskih Hrvata, str. 233.</ref> čak i u množini '''Muhači'''.

== Povijest ==
Na [[Mohačko polje|Mohačkom polju]] [[29. kolovoza]] [[1526.]] godine [[Turci]] su pod [[sultan]]om [[Sulejman I.|Sulejmanom I. Veličanstvenim]] katastrofalno porazili vojsku ugarsko-hrvatskog kralja [[Ludovik II.|Ludovika II.]] u tzv. [[Mohačka bitka|Mohačkoj bitci]].

Druga velika [[Bitka kod Mohača 1687.|Bitka kod Mohača]] dogodila se [[1687.]] godine.

Za vrijeme [[Tursko Carstvo|turske vlasti]] je Mohač bio sjedištem [[Mohački sandžak|sandžaka]].

Još u 18. i sve do uvođenja agresivne asimilatorske politike u 19. st., Hrvati su u Mohaču bili apsolutna većina, a to se promijenilo uslijed snažne asimilacijske politike mađarskih vlasti i nepovoljnih međunarodnih okolnosti sredinom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] i [[20. stoljeće|20. stoljeća]].<ref name="Kumpes">[http://hrcak.srce.hr/file/120186 Religija i etničnost kod Hrvata u Mađarskoj: sociialno- historijski pregled], autor Josip Kumpes, Etnol. tríb. 2 l, Vol. 28, l998., str. 9.-33.</ref>

== Upravna organizacija ==
Upravno je sjedište [[Mohačka mikroregija|Mohačke mikroregije]] u [[Baranjska županija|Baranjskoj županiji]]. Poštanski broj je 7700. Grad se rasprostire na 112,23 km četvornih. Širenjem je obuhvatio i neka susjedna sela, kao što je [[Dolnja Kanda]]. Pored nje, Mohač je obuhvatio i naselje [[Novi Mohač]] i sela [[Šar]], [[Jelužda]] (Ležda), [[Gornja Kanda]], Trnovac (Pustara).

U Mohaču se nalazi jedinica [[hrvatska manjinska samouprava|Hrvatske manjinske samouprave]] u Republici Mađarskoj.

Delegat [[Hrvatska državna samouprava|Hrvatske državne samouprave]] u Mađarskoj za Mohač ulazi kao predstavnik [[Baranja|Baranje]]. U sastavu od ožujka 2007. je to ''Đuro Jakšić''<ref>[http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/63793/ ÖRF] Odibrani delegati za Državnu samoupravu, 5. ožujka 2007.</ref>.

== Kultura ==
Svakog proljeća se u Mohaču održava festival [[Pohod bušara]] (mađ. ''Busójárás'').

== Promet ==
Od Mohača vodi prema ostatku mađarske željezničke mreže željeznička prometnica (kraj se nalazi u [[Szolohegy|Szolohegyu]]). U Mohaču se nalazi željeznička postaja.

Krajem je [[željeznička pruga Pečuh – Mohač|željezničke pruge Pečuh – Mohač]] i spojem s lukom na [[Dunav]]u.

== Gospodarstvo ==
Riječna luka za izvoz [[ugljen]]a iz rudarskog područja [[Pečuh]]a. Crna i obojena metalurgija, mašinska, tekstilna, kožarska i prehrambena industrija, u okolici voćarstvo, vinogradarstvo i stočarstvo.

== Stanovništvo ==
Po vjeroispovijesti, bilo je [[2001.]] godine 74,8% rimokatolika, grkokatolika 0,3%, reformiranih 6,2%, evangelista 1,0% te ostali.<ref name="statistika">{{hun oznaka}} [http://portal.ksh.hu/pls/portal/cp.hnt_telep?NN=23959] Központi Statisztikai Hivatal</ref>

2001. je u Mohaču živjelo 19.049 stanovnika. Po nacionalnom sastavu je bilo 93% Mađara, 2,4% [[Romi u Mađarskoj|Roma]], 4,7% [[Hrvati u Mađarskoj|Hrvata]], 9,6% [[Nijemci u Mađarskoj|Nijemaca]], 0,6% [[Srbi u Mađarskoj|Srba]] te ostalih 5,9%<ref name="statistika"/>. Manjinsku samoupravu imaju [[Hrvatska državna samouprava|Hrvati]], Romi, Nijemci i Srbi.

=== Hrvati u Mohaču ===

U Mohaču se nalazi hrvatsko kulturno-umjetničko društvo "Mohač", čiji je utemeljitelj i voditelj poznati mađarski atletski reprezentativac [[Stipan Filaković]].<ref name="KUD">[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2008/glasnik15i.pdf ''Hrvatski glasnik'', br. 15/2008.], Pripremamo se za obilježavanje 35. obljetnice društva, 10. travnja 2008.</ref>

Mjesni Hrvati pripadaju skupini [[Šokci|Šokaca]]<ref name="KUD"/>.

Od kulturno-folklornih manifestacija, u Mohaču se od 2009. godine održava ''Pranje na Dunavu'', u suorganizaciji [[Savez Hrvata u Mađarskoj|Saveza Hrvata u Mađarskoj]], Udruge baranjskih Hrvata i čitaonice mohačkih Šokaca.<ref>[http://www.mvpei.hr/MVP.asp?pcpid=1385 MVPEI RH] Generalni konzulat RH Pečuh, 4. srpnja 2009.</ref>

== Poznate osobe ==
*[[Ferenc Pfaff]], mađ. arhitekt
*[[Endre Rozsda]], mađ.-fra. slikar
*[[Ödön Szendrő]], mjesni vođa [[mađarska revolucija 1956.|mađarske revolucije]] iz 1956., počasni građanin Mohača od 1992.
*[[Đuro Šarošac]], jedan od najpoznatijih mađarskih etnologa

== Gradovi prijatelji ==
* {{ZD|H|HRV}} [[Beli Manastir]] od 1967.
* {{ZD|N|NJE}} [[Bensheim]] od 1987.
* {{ZD|R|RUM}} [[Câmpia Turzii]] od 1990.
* {{ZD|F|FRA}} [[Wattrelos]] od 1993.
* {{ZD|P|POLJ}} [[Siemianowice Śląskie]] od 1999.
* {{ZD|T|TUR}} [[Beykoz]] od 2008.

== Vidi još ==
*[[Planina (Mohač)|mohačka Planina]]<ref name="nagrade">[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2009/glasnik20095i.pdf ''Hrvatski glasnik'', br. 5/2009.] Vinkovo na mohačkoj Planini, 29. siječnja 2009., str. 15. </ref>

== Izvori ==
* ''{{Kizvori|ELZ}}'', ''{{Kizvori|MEP}}'', ''{{Kizvori|HOL}}'', ''{{Kizvori|ARJ}}''
* ''Jugoslavija. Auto atlas'' ([[JLZ]], osmo izdanje)
{{izvori}}
*{{1911}}

== Vanjske poveznice ==
*{{hun oznaka}} [http://www.mohacs.hu/ Službene stranice]

{{commonscat|Mohács}}

[[Kategorija:Gradovi u Mađarskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Baranjskoj županiji]]

Mohač - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{hun oznaka}}' u '{{mađ oznaka}}'

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica