Mississippijska prijevara - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{deu oznaka}}' u '{{nje oznaka}}'

2025-05-29T00:03:40Z

Zamjena teksta - '{{deu oznaka}}' u '{{nje oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 29. svibanj 2025. u 00:03
Redak 4:		Redak 4:
	==Uvod==		==Uvod==
	[[Datoteka:Santerre, after - Philippe of Orléans, Regent of France - Versailles, MV7920.jpg\|180px\|desno\|mini\|[[Filip II. Orleanski]], francuski regent u vrijeme krize.]]		[[Datoteka:Santerre, after - Philippe of Orléans, Regent of France - Versailles, MV7920.jpg\|180px\|desno\|mini\|[[Filip II. Orleanski]], francuski regent u vrijeme krize.]]
	1715. na francusko prijestolje dolazi regent [[Filip II. Orleanski]]. Njegov prethodnik, kralj [[Luj XVI., kralj Francuske\|Luj XVI]], za vrijeme svoje vladavine stvorio je veliki javni dug, koji je regent naslijedio stupanjem na prijestolje. Stoga je ubrzo nakon preuzimanja vlasti tražio mogućnost vraćanja duga. Škot [[John Law]] živio je u [[Pariz]]u i bavio se [[kockanje]]m. Iskustvo s [[Amsterdamska banka\|Amsterdamskom bankom]] dalo mu je ideju i on uspijeva regenta nagovoriti na osnivanje ''[[Banque Générale]]''. Budući da tada nije bio poznat papirni već isključivo kovani novac, ''Banque Générale'' je štedišama koji su kovani novac pohranili u trezoru izdavala [[mjenica\|mjenice]], uz jamstvo da se one uvijek mogu zamijeniti za kovani novac. Sav novac skupljen na ovaj način odlazio je izravno u državnu blagajnu.<ref>{{Citiranje novina\|last1=van Suntum\|first1=Ulrich\|title=Das Geldexperiment des John Law {{~~deu~~ oznaka}}\|url=http://www.faz.net/aktuell/finanzen/fonds-mehr/historische-parallelen-das-geldexperiment-des-john-law-13622191.html\|accessdate=16. siječnja 2017.\|agency=[[Frankfurter Allgemeine Zeitung]]\|date=2. lipnja 2005.\|language=}}</ref>		1715. na francusko prijestolje dolazi regent [[Filip II. Orleanski]]. Njegov prethodnik, kralj [[Luj XVI., kralj Francuske\|Luj XVI]], za vrijeme svoje vladavine stvorio je veliki javni dug, koji je regent naslijedio stupanjem na prijestolje. Stoga je ubrzo nakon preuzimanja vlasti tražio mogućnost vraćanja duga. Škot [[John Law]] živio je u [[Pariz]]u i bavio se [[kockanje]]m. Iskustvo s [[Amsterdamska banka\|Amsterdamskom bankom]] dalo mu je ideju i on uspijeva regenta nagovoriti na osnivanje ''[[Banque Générale]]''. Budući da tada nije bio poznat papirni već isključivo kovani novac, ''Banque Générale'' je štedišama koji su kovani novac pohranili u trezoru izdavala [[mjenica\|mjenice]], uz jamstvo da se one uvijek mogu zamijeniti za kovani novac. Sav novac skupljen na ovaj način odlazio je izravno u državnu blagajnu.<ref>{{Citiranje novina\|last1=van Suntum\|first1=Ulrich\|title=Das Geldexperiment des John Law {{nje oznaka}}\|url=http://www.faz.net/aktuell/finanzen/fonds-mehr/historische-parallelen-das-geldexperiment-des-john-law-13622191.html\|accessdate=16. siječnja 2017.\|agency=[[Frankfurter Allgemeine Zeitung]]\|date=2. lipnja 2005.\|language=}}</ref>
	Law je, uz suglasnost regenta Filipa II., krenuo dalje. Francuske kolonije na [[Sjeverna Amerika\|sjevernoameričkom kontinentu]] (dolina [[Mississippi (rijeka)\|Mississippija]]) kao i u [[Indokina\|Indokini]] ponuđene su domaćim ulagačima putem pariške burze.<ref>Ogger, str. 273</ref>		Law je, uz suglasnost regenta Filipa II., krenuo dalje. Francuske kolonije na [[Sjeverna Amerika\|sjevernoameričkom kontinentu]] (dolina [[Mississippi (rijeka)\|Mississippija]]) kao i u [[Indokina\|Indokini]] ponuđene su domaćim ulagačima putem pariške burze.<ref>Ogger, str. 273</ref>
	Dvije državne tvrtke koje su vodile poslove na dotičnim lokacijama stopljene su u ''Compagnie des Indes'' te je preko njih Law pustio u promet kolonijalne dionice. Nakon što je prva serija dionica napunila državnu blagajnu, Law je na sudjelovanje u zamjenu kovanog novca za mjenice poziva i putem [[Novine\|novina]] i letaka.		Dvije državne tvrtke koje su vodile poslove na dotičnim lokacijama stopljene su u ''Compagnie des Indes'' te je preko njih Law pustio u promet kolonijalne dionice. Nakon što je prva serija dionica napunila državnu blagajnu, Law je na sudjelovanje u zamjenu kovanog novca za mjenice poziva i putem [[Novine\|novina]] i letaka.
Redak 13:		Redak 13:
	== Izvori ==		== Izvori ==
	{{izvori}}		{{izvori}}
	* Ogger, Günther, ''Der Börsenschwindel'' {{~~deu~~ oznaka}}, Bertelsmann Verlag, 2001. {{ISBN\|3-570-00498-8}}.		* Ogger, Günther, ''Der Börsenschwindel'' {{nje oznaka}}, Bertelsmann Verlag, 2001. {{ISBN\|3-570-00498-8}}.

	[[Kategorija:Povijest Francuske do 1914.]]		[[Kategorija:Povijest Francuske do 1914.]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

2021-12-06T04:01:21Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

←Starija inačica		Inačica od 6. prosinac 2021. u 04:01
Redak 4:		Redak 4:
	==Uvod==		==Uvod==
	[[Datoteka:Santerre, after - Philippe of Orléans, Regent of France - Versailles, MV7920.jpg\|180px\|desno\|mini\|[[Filip II. Orleanski]], francuski regent u vrijeme krize.]]		[[Datoteka:Santerre, after - Philippe of Orléans, Regent of France - Versailles, MV7920.jpg\|180px\|desno\|mini\|[[Filip II. Orleanski]], francuski regent u vrijeme krize.]]
	1715. na francusko prijestolje dolazi regent [[Filip II. Orleanski]]. Njegov prethodnik, kralj [[Luj XVI., kralj Francuske\|Luj XVI]], za vrijeme svoje vladavine stvorio je veliki javni dug, koji je regent naslijedio stupanjem na prijestolje. Stoga je ubrzo nakon preuzimanja vlasti tražio mogućnost vraćanja duga. Škot [[John Law]] živio je u [[Pariz]]u i bavio se [[kockanje]]m. Iskustvo s [[Amsterdamska banka\|Amsterdamskom bankom]] dalo mu je ideju i on uspijeva regenta nagovoriti na osnivanje ''[[Banque Générale]]''. Budući da tada nije bio poznat papirni već isključivo kovani novac, ''Banque Générale'' je štedišama koji su kovani novac pohranili u trezoru izdavala [[mjenica\|mjenice]], uz jamstvo da se one uvijek mogu zamijeniti za kovani novac. Sav novac skupljen na ovaj način odlazio je izravno u državnu blagajnu.<ref>{{~~cite news~~\|last1=van Suntum\|first1=Ulrich\|title=Das Geldexperiment des John Law {{deu oznaka}}\|url=http://www.faz.net/aktuell/finanzen/fonds-mehr/historische-parallelen-das-geldexperiment-des-john-law-13622191.html\|accessdate=16. siječnja 2017.\|agency=[[Frankfurter Allgemeine Zeitung]]\|date=2. lipnja 2005.\|language=}}</ref>		1715. na francusko prijestolje dolazi regent [[Filip II. Orleanski]]. Njegov prethodnik, kralj [[Luj XVI., kralj Francuske\|Luj XVI]], za vrijeme svoje vladavine stvorio je veliki javni dug, koji je regent naslijedio stupanjem na prijestolje. Stoga je ubrzo nakon preuzimanja vlasti tražio mogućnost vraćanja duga. Škot [[John Law]] živio je u [[Pariz]]u i bavio se [[kockanje]]m. Iskustvo s [[Amsterdamska banka\|Amsterdamskom bankom]] dalo mu je ideju i on uspijeva regenta nagovoriti na osnivanje ''[[Banque Générale]]''. Budući da tada nije bio poznat papirni već isključivo kovani novac, ''Banque Générale'' je štedišama koji su kovani novac pohranili u trezoru izdavala [[mjenica\|mjenice]], uz jamstvo da se one uvijek mogu zamijeniti za kovani novac. Sav novac skupljen na ovaj način odlazio je izravno u državnu blagajnu.<ref>{{Citiranje novina\|last1=van Suntum\|first1=Ulrich\|title=Das Geldexperiment des John Law {{deu oznaka}}\|url=http://www.faz.net/aktuell/finanzen/fonds-mehr/historische-parallelen-das-geldexperiment-des-john-law-13622191.html\|accessdate=16. siječnja 2017.\|agency=[[Frankfurter Allgemeine Zeitung]]\|date=2. lipnja 2005.\|language=}}</ref>
	Law je, uz suglasnost regenta Filipa II., krenuo dalje. Francuske kolonije na [[Sjeverna Amerika\|sjevernoameričkom kontinentu]] (dolina [[Mississippi (rijeka)\|Mississippija]]) kao i u [[Indokina\|Indokini]] ponuđene su domaćim ulagačima putem pariške burze.<ref>Ogger, str. 273</ref>		Law je, uz suglasnost regenta Filipa II., krenuo dalje. Francuske kolonije na [[Sjeverna Amerika\|sjevernoameričkom kontinentu]] (dolina [[Mississippi (rijeka)\|Mississippija]]) kao i u [[Indokina\|Indokini]] ponuđene su domaćim ulagačima putem pariške burze.<ref>Ogger, str. 273</ref>
	Dvije državne tvrtke koje su vodile poslove na dotičnim lokacijama stopljene su u ''Compagnie des Indes'' te je preko njih Law pustio u promet kolonijalne dionice. Nakon što je prva serija dionica napunila državnu blagajnu, Law je na sudjelovanje u zamjenu kovanog novca za mjenice poziva i putem [[Novine\|novina]] i letaka.		Dvije državne tvrtke koje su vodile poslove na dotičnim lokacijama stopljene su u ''Compagnie des Indes'' te je preko njih Law pustio u promet kolonijalne dionice. Nakon što je prva serija dionica napunila državnu blagajnu, Law je na sudjelovanje u zamjenu kovanog novca za mjenice poziva i putem [[Novine\|novina]] i letaka.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-25T05:32:52Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:John Law by Alexis Simon Belle.jpg|mini|desno|[[John Raw]], guverner Kraljevske banke.]]
'''Mississippijska prijevara''', poznata i kao '''Mississippijska kriza''', naziv je za burzovnu krizu koja se dogodila u [[Pariz]]u [[1720.]] godine. Dionice francuskih kolonija, plasirane na pariškoj burzi, ponuđene su ulagačima pod uvjetom da ulažu u [[Novi svijet]], a zaradom od prodanih dionica Francuska je otplatila svoj javni dug.

==Uvod==
[[Datoteka:Santerre, after - Philippe of Orléans, Regent of France - Versailles, MV7920.jpg|180px|desno|mini|[[Filip II. Orleanski]], francuski regent u vrijeme krize.]]
1715. na francusko prijestolje dolazi regent [[Filip II. Orleanski]]. Njegov prethodnik, kralj [[Luj XVI., kralj Francuske|Luj XVI]], za vrijeme svoje vladavine stvorio je veliki javni dug, koji je regent naslijedio stupanjem na prijestolje. Stoga je ubrzo nakon preuzimanja vlasti tražio mogućnost vraćanja duga. Škot [[John Law]] živio je u [[Pariz]]u i bavio se [[kockanje]]m. Iskustvo s [[Amsterdamska banka|Amsterdamskom bankom]] dalo mu je ideju i on uspijeva regenta nagovoriti na osnivanje ''[[Banque Générale]]''. Budući da tada nije bio poznat papirni već isključivo kovani novac, ''Banque Générale'' je štedišama koji su kovani novac pohranili u trezoru izdavala [[mjenica|mjenice]], uz jamstvo da se one uvijek mogu zamijeniti za kovani novac. Sav novac skupljen na ovaj način odlazio je izravno u državnu blagajnu.<ref>{{cite news|last1=van Suntum|first1=Ulrich|title=Das Geldexperiment des John Law {{deu oznaka}}|url=http://www.faz.net/aktuell/finanzen/fonds-mehr/historische-parallelen-das-geldexperiment-des-john-law-13622191.html|accessdate=16. siječnja 2017.|agency=[[Frankfurter Allgemeine Zeitung]]|date=2. lipnja 2005.|language=}}</ref>
Law je, uz suglasnost regenta Filipa II., krenuo dalje. Francuske kolonije na [[Sjeverna Amerika|sjevernoameričkom kontinentu]] (dolina [[Mississippi (rijeka)|Mississippija]]) kao i u [[Indokina|Indokini]] ponuđene su domaćim ulagačima putem pariške burze.<ref>Ogger, str. 273</ref>
Dvije državne tvrtke koje su vodile poslove na dotičnim lokacijama stopljene su u ''Compagnie des Indes'' te je preko njih Law pustio u promet kolonijalne dionice. Nakon što je prva serija dionica napunila državnu blagajnu, Law je na sudjelovanje u zamjenu kovanog novca za mjenice poziva i putem [[Novine|novina]] i letaka.

==Burzovni krah==
Već previsoka cijena dionica od 500 livra narasla je za nekoliko dana na 8.000. Da bi se privukli ulagači povećana je [[dividenda]] s 12% na 40%, čime vrijednost dionica raste na 18.000 livra. Ulagačima nije u početku bilo poznato da se dividenda nije odnosila na trenutnu vrijednost. Međutim čim se za to saznalo dioničari su počeli s masovnom rasprodajom dionica. Dioničari koji su se uspjeli otarasiti dionica, u panici, su počeli masovno kupovati [[zlato]], [[srebro]] i [[Nekretnina|nekretnine]] čime je porasla [[inflacija]]. Vrijednost dionica počela je strjelovito padati; od rujna [[1719.]] kada je iznosila 18.000 livri, u [[listopad]]u [[1720.]] pala je na svega 40 livri. Razočarani [[dioničar]]i su optuživali Johna Lawa tražeći javno njegovu glavu, no Law je pobjegao u [[Venecija|Veneciju]], gdje je umro [[21. ožujka]] [[1729.]]<ref>Ogger, str. 274</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}
* Ogger, Günther, ''Der Börsenschwindel'' {{deu oznaka}}, Bertelsmann Verlag, 2001. {{ISBN|3-570-00498-8}}.

[[Kategorija:Povijest Francuske do 1914.]]