WikiSysop: no summary specified

2021-11-02T19:08:34Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 2. studeni 2021. u 19:08
Redak 43:		Redak 43:
	==Poveznice==		==Poveznice==

	~~{{commonscat\|Minoan civilization}}~~
	* [[Egejska umjetnost]]		* [[Egejska umjetnost]]
	* [[Mikenska kultura]]		* [[Mikenska kultura]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-27T12:17:40Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Knossos Bull-Leaping Fresco.jpg|mini|300px|'''Igra s bikom''', [[freska]] iz palače u Knossosu. Preskakanje bika bio je sportski događaj, ali ujedno i ritualni obred odrastanja. Tamna figura je muškarac, a svijetle su žene.]]
'''Minojska kultura''' ili '''Minojska civilizacija''' je kultura [[brončano doba|brončanog doba]] koja je nastala na otoku [[Kreta]], a procvat je imala od [[27. stoljeće pr. Kr.|2700.]] do [[15. stoljeće pr. Kr.|1450.]] pr. Kr., kada ju zamijenjuje [[Mikenska kultura|Mikenska grčka kultura]]. Otkrivena je početkom 20. stoljeća, najprije radom britanskog arheologa [[Arthur Evans|Sir Arthur Evansa]], što je Will Durant 1939. god. nazvao "trenutak kada je Minojska kultura zauzela svoje mjesto kao prva karika u europskom lancu."<ref>Will Durant, ''The Life of Greece'' (''The Story of Civilization'' Part II, (New York: Simon & Schuster) 1939:11.</ref>

Nije poznato kako su Minojci sami sebe zvali, a pojam ''[[Minojci]]'' je skovao sam Arthur Evans prema mitskom kralju [[Minoj]]u.<ref>John Bennet, "Minoan civilization", ''[[Oxford Classical Dictionary]]'', 3rd ed., str. 985.</ref> Minos je u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] povezan s [[labirint]]om koji je Evans prepoznao u obliku grada [[Knossos]]a. Također se smatra da je [[Drevni Egipat|staroegipatsko]] mjesto "Keftiu", na [[Semitski jezici|semitskom jeziku]] "Kaftor", ili "Kaptara" u arhivima [[Drevna Mezopotamija|mezopotamskog]] grada [[Mari]], također naziv za grčku Kretu. U ''[[Odiseja|Odiseji]]'', koja je napisana stoljećima nakon propasti ove civilizacije, [[Homer]] stanovnike Krete naziva [[Eteokretski jezik|Eteokrećanima]] ("pravi Krećani"); koji su najvjerojatnije potomci Minojaca.

Minosova [[palača]] (''anaktora'') je najbolje očuvani spomenik minojskog tipa građevina. To su bile monumentalne građevine koje su služile za administraciju, što se vidi po golemom iskopanom [[arhiv]]u, a oblikom su se razlikovale od svega do tada nastalog na svijetu. Bile su višekatne, s unutarnjim i vanjskim [[stubište|stubama]], ozidanim [[bunar]]ima, masivnim [[stup]]ovima, [[magazin]]ima i dvorištima.

==Povijest==

Vladari iz [[Knossos]]a u [[16. stoljeće pr. Kr.|16. st. pr. Kr.]] ujedinili su plemena Krećana u samostalnu oblast. Živjeli su mirno, bez straha od neprijatelja jer su imali dobro državno uređenje i jaku mornaricu. Nisu gradili hramove nego su žrtve božanstvima prinosili pod vedrim nebom, ili negdje u pećini. Gradove i naselja nisu opkoljavali sa zidinama.

== Knos ==

[[Datoteka:Knossos Wooden model PA067471.jpg|mini|250px|<center>Drveni model palače kralja Minosa u [[Knos]]u na Kreti.]]
[[Datoteka:Palazzo Minosse7.jpg|mini|250px|<center>Današnji izgled palače s prepoznatljivim [[stup]]ovima.]]
Otok Kreta je posebno značajan po arhitekturi svojih gradova: [[Knos]]a i [[Fest]]a koji svjedoče o urbanom društvu, već sofisticiranom, moćnom, centraliziranom, sve pod utjecajem istoka (posebice [[Drevni Egipat|Egipta]]). Oni imaju karakterističnu asimetričnu, ali geometrijsku osnovu, zanimljivo zidno slikarstvo i bogatu keramiku.

Za kretsku arhitekturu najznačajnije su njihove palače, osobito u Knosu koju je otkrio [[Arthur Evans]]. Palača kralja [[Minos]]a iz 1600 pr. Kr. je veličanstvena, dijelom podzemna, dijelom nadzemna gradevina. Kompleks zgrada u gradu Knosu nema zidina jer je Kreta bila izolirana od neprijatelja samim morem. Oko velikoga središnjeg dvorišta nižu se mnoge reprezentativne prostorije (dvorana s [[prijestolje]]m) i stanovi, skladišta s velikim [[keramika|keramičkim]] posudama za zalihe, radionice i dr.<ref name=LZMK>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=32096 Knos], on-line izdanje Hrvatske enciklopedije Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža. Pristupljeno 27. listopada 2016.</ref>

[[Datoteka:Young_boxers_fresco,_Akrotiri,_Greece.jpg|mini|lijevo|<center>'''Djeca boksaju''', oko 1800 pr. Kr., [[freska]] s otoka [[Santorini]] (Thera), danas u arheološkom muzeju u [[Atena (grad)|Ateni]].]]

== Minojsko slikarstvo ==

Zidove su pri dnu oblagali alabasterom i mramorom, a iznad toga oslikavali su ih [[freska|fresko slikama]]. Osobito su im bili omiljeni prizori koji su prikazivali borbu s bikovima gdje su mladići i djevojke morali dočekati bika koji bi jurio prema njima, morali su se uhvatiti za rogove i prebaciti se preko bika tako da ih na suprotnoj strani dočekaju drugi igrači. Bilo je mnogo prizora iz lova kao i mnogo oslikane biljne, životinjske ili geometrijske ornamentike. Dvorane, tako ukrašene, izgledale se blistave od živih boja. Kretski umjetnik volio je prirodu, ali mu je mnogo više stalo da prikaže pokret nego prirodni oblik nekog čovjeka ili neke životinje. Više je uživao u boji nego u crtežu. Iako su teme u vezi s nekim obredima, prizori odišu životnošću i divljenjem ljudskom tijelu. U načinu slikanja očit je utjecaj [[Umjetnost drevnog Egipta|egipatskog slikanja]] likova u strogom profilu, ali sa zakrivljenim organičkim oblicima, većim stupnjem realizma i slobodom slikanja s manje stilizacije.

[[Datoteka:Snake Goddess Crete 1600BC.jpg|mini|'''Zmijska božica''', skulptura od terakote iz palače u gradu [[Knossos]]u.]]

==Minojsko kiparstvo==

Od kretskog umjetnika, osim arhitekture, to jest gradnje palače, i slikarskog ukrašavanja zidova, ostalo je i mnoštvo sitnijih kiparskih likova boginja, ukrasnih nakita, pečata, lijepo oblikovanog posuđa itd.

== Minojska lončarija ==

Osim bogato obojenih fresaka pronađeni su i jedinstveno ukrašeni vrčevi ''Kamares stila'' – vrčevi oslikani polikromnim (višebojnim) organskim dekoracijama (npr. cvjetovima). Te vaze su oble kljunastog otvora sa oblom drškom. Naziv kamares nastao je po mjestu gdje je pronađeno najviše posuda ovog tipa.

== Minojsko pismo ==

Minojska kultura koristila je dva pisma, [[kretski hijeroglifi|kretske hijeroglife]] i [[linearno A pismo]]. Pisma su se koristila usporedno, u različitim dijelovima Krete. Ni jedno ni drugo do sada nije dešifrirano.<ref>Schoep, Ilse (1999). "The origins of writing and administration on Crete" ''Oxford Journal of Archaeology'' 18:265-276</ref> Iz linearnog A pisma poteklo je [[linearno B pismo]], kojim se zapisivao [[mikenski grčki jezik]].<ref>Ventris, Michael; Chadwick, John (1973). ''Documents in Mycenaean Greek'' (Second ed.). Cambridge: Cambridge University Press.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

==Poveznice==

{{commonscat|Minoan civilization}}
* [[Egejska umjetnost]]
* [[Mikenska kultura]]
* [[Stara Grčka]]

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.therafoundation.org/ Fondacija Thera]
* [http://au.encarta.msn.com/encyclopedia_761564658/Minoan_Civilization.html Minojska Civilizacija.] (Encarta)
* [http://www.minoancrete.com/ Fotografije i informacije o arheološkim likalitetima minojske kulture.]
* [http://www.matala-holidays.gr/knossos.php Palača u Knossosu.]

{{starovjekovne države i civilizacije}}
{{Umjetnost starog vijeka}}

[[Kategorija:Egejska kultura]]
[[Kategorija:Umjetnost starog vijeka]]

Minojska kultura - Povijest promjena

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica