Suradnik10: Zamjena teksta - '{{satelit|' u '{{infookvir satelit|'

2025-05-20T02:24:24Z

Zamjena teksta - '{{satelit|' u '{{infookvir satelit|'

←Starija inačica		Inačica od 20. svibanj 2025. u 02:24
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Mimas (prirodni satelit)'''-->{{satelit\|		<!--'''Mimas (prirodni satelit)'''-->{{infookvir satelit\|
	\| boja pozadine =		\| boja pozadine =
	\| ime slike = Mimas Cassini.jpg		\| ime slike = Mimas Cassini.jpg

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T06:30:41Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{satelit|
| boja pozadine =
| ime slike = Mimas Cassini.jpg
| sirina slike u px = 200px
| tekst ispod slike = Mimas, snimio [[Cassini-Huygens]]
| ime = Mimas (Mima)
| otkrio = [[William Herschel]]
| datum otkrica = [[17. rujna]] [[1789.]]
| privremena oznaka = Saturn I
| planet = [[Saturn (planet)|Saturn]]
| grupa = [[Saturnovi unutarnji pravilni sateliti|Unutarnji pravilni sateliti]]
| ekscentricitet = 0.0202
| prosjecna udaljenost = 185,520 [[km]] (xxxx [[AJ]])
| periapsis = 
| apoapsis = 
| period = 0.9424218 [[dan|d]]
| avg v = 
| min v =  -->
| i_ekliptika = 
| i_planet = 1.51°
| srednji promjer = 397.2 km<br/>(418.2×392.4×382.8 km)
| povrsina = ~1,990,000 [[km²]]
| masa = 3.84{{e|19}} [[kg]]
| volumen = ~32,900,000 [[km³]]
| gustoca = 1.17 [[g/cm³]]
| gravitacija = ~0.065 [[m/s²]]
| brzina oslobadjanja = ~ 160 [[m/s]]
| Ekvatorijalna brzina rotacije = 
| period rotacije = [[sinkrona rotacija]]
| abs_mag = 
| albedo = 0.77
| temperatura = ~ 64 [[Kelvin|K]]
| atmosferski pritisak = 0 [[Pascal (SI jedinica)|Pa]]
| nagib osi = 0°
}}
'''Mimas'''<ref>Jure Šonje, gl. ur., ''[[Rječnik hrvatskoga jezika]]'', Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Školska knjiga, Zagreb, 2000., {{ISBN|953-6036-64-9}}, {{ISBN|978-953-0-40009-2}}, str. 594.</ref> ili '''Mima''' (također ''Mimant'', ''Saturn I''), [[prirodni satelit|prirodni]] je satelit [[Saturn (planet)|Saturn]]a kojeg je [[1789.]] otkrio [[William Herschel]]. Ime je dobio po [[giganti|gigantu]] [[Mimant (mitologija)|Mimantu]] iz [[grčka mitologija|grčke mitologije]]. [[Saturnovi unutarnji sateliti|Unutarnji pravilni satelit]] s promjerom od 397,2 km i orbitalnim periodom od 22 sata 37 minuta i 5 sekundi. Kruži na udaljenosti od 185 520 km.

Ima masu od 3,84{{e|19}}kg, a srednja [[gustoća]] Mimasa je 1,17 [[g/cm³]] što upućuje da je mjesec uglavnom načinjen od [[led]]a te možda manje količine kamena. Najuočljiviji oblik na mjesecu Mimasu je krater [[Herschel (krater na Mimasu)|Herschel]], koji pokriva gotovo trećinu njegova promjera; stijenke kratera su približno 5 km visoke, dok neki dijelovi dna kratera dostižu i dubinu od 10 km u odnosu na srednju razinu površine. Ima i neobičnu temperaturnu raspodjelu, temperatura tla je na jednoj polutci veća nego na drugoj.

Mimas ima i zanimljivo teturanje, koje je dvostruko veće od očekivanoga, s nagibom naprijed-nazad od 6 km. Tim iz [[SAD]]-a, [[Francuska|Francuske]] i [[Belgija|Belgije]] došao je do ovog zaključka [[2014.]] godine. Još uvijek nije poznat točan razlog, a zasad najbolje objašnjenje je [[ocean]] ispod površine, kao kod [[Enceladus]]a, jer kora na oceanu može lako teturati. Kao alternativna objašnjenja spominju se i izdužena [[jezgra]] oblika ragbijaške lopte dimenzija 20 x 60 km, te krater [[Herschel (krater na Mimasu)|Herschel]] kao mogući, ali ne baš vjerojatni razlog teturanja. Poput našeg Mjeseca, Mimas je prema Saturnu okrenut uvijek jednom istom stranom. I naš Mjesec također blago tetura. No kada su znanstvenici obavili sve proračune, zaključili su da se Mimas naginje naprijed – nazad punih šest kilometara. Za tijelo promjera manjeg od 400 kilometara to je jako puno, zapravo dvostruko više nego što bi se očekivalo na temelju njegovih dimenzija i orbite. Kada su dobili ove rezultate, stručnjaci su prvo pokušali utvrditi mogu li se oni objasniti deformacijom koja je nastala u području golemog kratera koji prekriva trećinu vidljive površine Mimasa. No čak i golema anomalija u masi, nastala u sudaru s nekim tijelom, nije mogla objasniti teturanje. Ako pod korom Mimasa uistinu postoji ocean vode, onda također postoji mogućnost da u njoj ima života.<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|title=Na Zvijezdi smrti ima vode i života!?|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/na-zvijezdi-smrti-ima-vode-i-zivota-20141017|accessdate=2020-02-11}}</ref>

Mjesec Mimas je poznat i po nadimku ''Zvijezda smrti'' jer nalikuje na zloglasnu svemirsku stanicu iz ''[[Zvjezdani ratovi|Ratova zvijezda]].''<ref name=":0" />

[[Datoteka:Mimas.jpg|mini|lijevo|Mimas, snimljen iz svemirske letjelice [[Cassini-Huygens]]. Slikom dominira krater [[Herschel (krater na Mimasu)|Herschel]] (izvor:[[NASA]]).]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
[http://astro.fdst.hr/SuncevSustav/607_mimas.php Astronomska sekcija Fizikalnog društva Split - Mimas, saturnov satelit]

{{Saturnovi sateliti}}

[[Kategorija:Saturnovi prirodni sateliti]]

Mimas (prirodni satelit) - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{satelit|' u '{{infookvir satelit|'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica