https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Milorad_Pavi%C4%87_%28pisac%29 2026-09-03T13:34:47Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.42.3 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Milorad_Pavi%C4%87_(pisac)&diff=162829&oldid=prev 2021-09-25T10:10:11Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--&#039;&#039;&#039;Milorad Pavić (pisac)&#039;&#039;&#039;--&gt;[[Datoteka:Milorad Pavic.jpg|mini|Milorad Pavić]]<br /> &#039;&#039;&#039;Milorad Pavić&#039;&#039;&#039; ([[Beograd]], [[15. listopada]] [[1929.]] - Beograd, [[30. studenoga]] [[2009.]]), bio je [[Srbija|srpski]] prozni pisac, sveučilišni profesor, [[književna povijest|povjesničar]] srpske književnosti 17-19. stoljeća, stručnjak za [[barok]] i [[simbolizam]]. <br /> <br /> == Životopis ==<br /> Milorad Pavić rodio se je u Beogradu 1929. godine. Naslov doktora znanosti stekao je na [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu u Zagrebu]] 1966. godine obranom doktorskog rada o usporednoj književnosti [[Vojislav Ilić|Vojislava Ilića]] i europskog pjesništva (povjerenstvo u sastavu: [[Ivo Frangeš]], [[Aleksandar Flaker]] i [[Vice Zaninović]]).&lt;ref&gt;[https://www.khazars.com/sr-YU/biografija-milorad-pavic Biografija], khazars.com, pristupljeno 9. listopada 2019. {{srp oznaka}}&lt;/ref&gt; Prevodio je [[Puškin]]a i [[George Gordon Byron|Byron]]a. Bio je i član je [[SANU|Srpske akademije znanosti i umjetnosti]] od [[1991.]] godine. U drugom braku bio je vjenčan s [[Jasmina Mihajlović|Jasminom Mihajlović]], koja je spisateljica i književna kritičarka.{{nedostaje izvor}}<br /> <br /> == Književno stvaralaštvo ==<br /> Pavić je [[roman]]sijer, [[pripovjedač]], [[pjesnik]] i [[dramski pisac]]. Do danas Pavićeva djela imaju više od 80 prijevoda u zasebnim knjigama na različite jezike diljem svijeta. Stručnjaci iz Europe, [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a i [[Brazil]]a Milorada Pavića nominirali su za [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]]. <br /> <br /> Na početku svoje književničke i profesorske karijere Pavić JE objavio knjigu pjesama &#039;&#039;Palimpsesti&#039;&#039; 1967. godine, pa &#039;&#039;Povijest srpske književnosti baroknog doba&#039;&#039; 1970. godine, zatim &#039;&#039;[[Vojislav Ilić]] i europsko pjesništvo&#039;&#039;, 1971. godine. Drugu knjigu pjesama &#039;&#039;Mjesečev kamen&#039;&#039; objavljuje 1971. godine, a prvu zbirku priča &#039;&#039;Željezna zavjesa&#039;&#039; 1973. godine. Slijede knjige priča: &#039;&#039;Konji svetoga Marka&#039;&#039; (1976.), &#039;&#039;Ruski hrt&#039;&#039; (1979.), &#039;&#039;Nove beogradske priče&#039;&#039; (1981.), &#039;&#039;Duše se kupaju posljednji put&#039;&#039; (1982.).<br /> <br /> Pavić je domaću i svjetsku slavu stekao romanom &#039;&#039;[[Hazarski rječnik]]&#039;&#039; kojeg je objavio 1984. godine. Ovaj svojevrsni [[leksikon]] u 100.000 riječi kritičari i publika brzo su proglasili nezaobilaznim štivom novoga vijeka. Mnogi kritičari zabilježili su da je Pavić pisac čudesne imaginacije i predvodnik europske [[Postmoderna|postmoderne]]. U drugom romanu &#039;&#039;Predio slikan čajem&#039;&#039; (1988.) autor nudi uzbudljivo djelo za ljubitelje križaljki. Godine 1991. objavio je treći roman &#039;&#039;Unutrašnja strana vjetra&#039;&#039;, pa 1994. &#039;&#039;Posljednju ljubav u Carigradu&#039;&#039; (priručnik za gatanje).<br /> <br /> Osim ovog kvarteta romana koji su ključni za sagledavanje svestranog Pavićevog stvaralaštva, pojavljuje se &#039;&#039;Šešir od riblje kože&#039;&#039; (ljubavna priča) 1996., &#039;&#039;Stakleni puž&#039;&#039; (priče sa Interneta) 1998., &#039;&#039;Kutija za pisanje&#039;&#039; 1999., i romani &#039;&#039;Zvjezdani plašt&#039;&#039; (astrološki vodič za neupućene) 2000. i &#039;&#039;Unikat&#039;&#039; 2004. godine.<br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> == Vanjske poveznice ==<br /> * [http://www.khazars.com/ Službena stranica] {{srp oznaka}}<br /> * [http://www.rastko.rs/knjizevnost/pavic/index.html Pavićeva biblioteka na projektu Rastko] {{srp oznaka}}<br /> * Thanassis Lallas, [https://web.archive.org/web/20070203171606/http://www.centerforbookculture.org/interviews/interview_pavic.html &#039;&#039;An Interview with Milorad Pavic&#039;&#039;], centerforbookculture.org, (u međumrežnoj pismohrani archive.org 3. veljače 2007.) {{eng oznaka}}<br /> {{Nagrada Meša Selimović (Beograd)}}<br /> <br /> {{GLAVNIRASPORED:Pavić, Milorad }}<br /> [[Kategorija:Srpski književnici]]<br /> [[Kategorija:Srpski književni povjesničari]]<br /> [[Kategorija:Životopisi, Beograd]]</div>

WikiSysop