WikiSysop: bnz

2022-03-19T07:43:24Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 19. ožujak 2022. u 07:43
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Millisekundni pulsar'''-->'''~~Milisekundni pulsar''' ('''MSP''') [[Pulsar\|pulsar je]] s rotiranjem u rasponu od oko 1–10 milisekundi . Otkriveni su milisekundni pulsi u [[Pulsar\|radio]], rendgenskim i [[Gama-čestica\|gama zracima]] u [[Spektar (fizika)\|elektromagnetskom spektru]] . Vodeća teorija o podrijetlu milisekundnih pulsara je da su stare, brzo rotirajuće [[Neutronska zvijezda\|neutronske zvijezde]] koje su se raspršile ili "reciklirale" akumulacijom materije iz prateće zvijezde u uskom binarnom sustavu. <ref>Bhattacharya & van den Heuvel (1991), "Formation and evolution of binary and millisecond radio pulsars", [[bibcode:1991PhR...203....1B/fulltext\|Physics Reports 203, 1]]</ref> <ref>Tauris & van den Heuvel (2006), "Formation and evolution of compact stellar X-ray sources", [[bibcode:2006csxs.book..623T/fulltext\|In: Compact stellar X-ray sources. Edited by Walter Lewin & Michiel van der Klis. Cambridge Astrophysics Series, p.623-665, DOI: 10.2277/0521826594]]</ref> Iz tog razloga milisekundni pulsari ponekad se nazivaju i '''reciklirani pulsari''' .		Milisekundni pulsar''' ('''MSP''') [[Pulsar\|pulsar je]] s rotiranjem u rasponu od oko 1–10 milisekundi . Otkriveni su milisekundni pulsi u [[Pulsar\|radio]], rendgenskim i [[Gama-čestica\|gama zracima]] u [[Spektar (fizika)\|elektromagnetskom spektru]] . Vodeća teorija o podrijetlu milisekundnih pulsara je da su stare, brzo rotirajuće [[Neutronska zvijezda\|neutronske zvijezde]] koje su se raspršile ili "reciklirale" akumulacijom materije iz prateće zvijezde u uskom binarnom sustavu. <ref>Bhattacharya & van den Heuvel (1991), "Formation and evolution of binary and millisecond radio pulsars", [[bibcode:1991PhR...203....1B/fulltext\|Physics Reports 203, 1]]</ref> <ref>Tauris & van den Heuvel (2006), "Formation and evolution of compact stellar X-ray sources", [[bibcode:2006csxs.book..623T/fulltext\|In: Compact stellar X-ray sources. Edited by Walter Lewin & Michiel van der Klis. Cambridge Astrophysics Series, p.623-665, DOI: 10.2277/0521826594]]</ref> Iz tog razloga milisekundni pulsari ponekad se nazivaju i '''reciklirani pulsari''' .

	Smatra se da su milisekundni pulsari povezani s binarnim sustavima male mase . Smatra se da X-zrake u tim sustavima emitiraju [[akrecijski disk]] [[Neutronska zvijezda\|neutronske zvijezde]] proizveden od vanjskih slojeva suputničke zvijezde koja je preplavila njegovu [[Rocheova šupljina\|Rocheovu šupljinu]]. Prijenos [[Kutna količina gibanja\|zamaha zamaha]] iz ovog akrecijskog događaja može teoretski povećati brzinu rotacije pulsara do stotina puta u sekundi, što je opaženo u milisekundnim pulsarima.		Smatra se da su milisekundni pulsari povezani s binarnim sustavima male mase . Smatra se da X-zrake u tim sustavima emitiraju [[akrecijski disk]] [[Neutronska zvijezda\|neutronske zvijezde]] proizveden od vanjskih slojeva suputničke zvijezde koja je preplavila njegovu [[Rocheova šupljina\|Rocheovu šupljinu]]. Prijenos [[Kutna količina gibanja\|zamaha zamaha]] iz ovog akrecijskog događaja može teoretski povećati brzinu rotacije pulsara do stotina puta u sekundi, što je opaženo u milisekundnim pulsarima.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-25T05:11:32Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Milisekundni pulsar''' ('''MSP''') [[Pulsar|pulsar je]] s rotiranjem u rasponu od oko 1–10 milisekundi . Otkriveni su milisekundni pulsi u [[Pulsar|radio]], rendgenskim i [[Gama-čestica|gama zracima]] u [[Spektar (fizika)|elektromagnetskom spektru]] . Vodeća teorija o podrijetlu milisekundnih pulsara je da su stare, brzo rotirajuće [[Neutronska zvijezda|neutronske zvijezde]] koje su se raspršile ili "reciklirale" akumulacijom materije iz prateće zvijezde u uskom binarnom sustavu. <ref>Bhattacharya & van den Heuvel (1991), "Formation and evolution of binary and millisecond radio pulsars", [[bibcode:1991PhR...203....1B/fulltext|Physics Reports 203, 1]]</ref> <ref>Tauris & van den Heuvel (2006), "Formation and evolution of compact stellar X-ray sources", [[bibcode:2006csxs.book..623T/fulltext|In: Compact stellar X-ray sources. Edited by Walter Lewin & Michiel van der Klis. Cambridge Astrophysics Series, p.623-665, DOI: 10.2277/0521826594]]</ref> Iz tog razloga milisekundni pulsari ponekad se nazivaju i '''reciklirani pulsari''' .

Smatra se da su milisekundni pulsari povezani s binarnim sustavima male mase . Smatra se da X-zrake u tim sustavima emitiraju [[akrecijski disk]] [[Neutronska zvijezda|neutronske zvijezde]] proizveden od vanjskih slojeva suputničke zvijezde koja je preplavila njegovu [[Rocheova šupljina|Rocheovu šupljinu]]. Prijenos [[Kutna količina gibanja|zamaha zamaha]] iz ovog akrecijskog događaja može teoretski povećati brzinu rotacije pulsara do stotina puta u sekundi, što je opaženo u milisekundnim pulsarima.

Međutim, nedavno su otkriveni dokazi da standardni evolucijski model ne može objasniti evoluciju svih milisekundnih pulsara, posebno mladih milisekundi pulsari s relativno visokim magnetskim poljem, npr. [[ PSR B1937 + 21 |PSR B1937 + 21]] . Bülent Kiziltan i SE Thorsett pokazali su da se različiti milisekundni pulsari moraju formirati kroz najmanje dva različita procesa. <ref>{{Citiranje časopisa|author=Kızıltan|first=Bülent|title=Constraints on Pulsar Evolution: The Joint Period-Spin-down Distribution of Millisecond Pulsars|year=2009|volume=693|issue=2|pages=L109–L112}}</ref> No priroda drugog postupka ostaje misterija. <ref>{{Citiranje novina|last=Naeye|first=Robert|title=Surprising Trove of Gamma-Ray Pulsars|work=[[Sky & Telescope]]|url=http://www.skyandtelescope.com/astronomy-news/surprising-trove-of-gamma-ray-pulsars}}</ref>
[[Datoteka:The_star_cluster_Terzan_5.jpg|mini| Zvjezdana skupina Terzan 5 ]]
Mnogi milisekundi pulsari nalaze se u [[Kuglasti skup|globularnim nakupinama]]. To je u skladu s spin-up teorijom njihovog nastanka, jer izrazito velika zvjezdana gustoća ovih grozdova implicira mnogo veću vjerojatnost da pulsar ima (ili uhvati) divovsku zvijezdu. Trenutno je u globularnim nakupinama poznato oko 130 milisekundnih pulsara. Samo globalarni grozd [[Terzan 5]] sadrži 37, a slijedi [[NGC 104|47 Tucanae]] sa 22 i [[Messier 28|M28]] i [[Messier 15|M15]] s 8 pulsara.

Milisekundni pulsari koji se mogu tempirati s velikom preciznošću bolji su satovi od najboljih atomskih satova iz 1997. godine. <ref name="Matsakis1997">{{Citiranje časopisa|author=Matsakis, D. N.|title=A Statistic for Describing Pulsar and Clock Stabilities|url=http://aa.springer.de/papers/7326003/2300924.pdf|date=1997|journal=Astronomy and Astrophysics|volume=326|pages=924–928|accessdate=2010-04-03}}</ref> To ih čini i vrlo osjetljivim ispitivačem njihovog okruženja. Na primjer, sve što se nalazi u orbiti oko njih uzrokuje periodične [[Dopplerov efekt|dopplerove pomake]] u vremenima dolaska njihovih impulsa na Zemlju, koji se mogu analizirati kako bi se otkrilo prisustvo pratitelja i, uz dovoljno podataka, dati precizna mjerenja orbite i mase objekta , Tehnika je toliko osjetljiva da se čak i mali predmeti poput asteroida mogu otkriti ako se dogodi da orbitiraju milisekundnim pulsom. Prvi potvrđeni [[Ekstrasolarni planeti|egzoplaneti]], otkriveni nekoliko godina prije prvih otkrića egzoplaneta oko "normalnih" zvijezda sličnih solarnom zraku, pronađeni su u orbiti oko milisekundnog pulsara, [[PSR B1257+12]] . Ti su planeti dugo godina bili jedini objekti Zemljine mase poznatiji izvan [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]] . Jedan od njih, [[PSR B1257+12 D]], ima još manju masu, usporedivu s onom našeg [[Mjesec|Mjeseca]], a i danas je objekt najmanje mase poznat izvan Sunčevog sustava. <ref>{{Citiranje novina|last=Rasio|first=Frederic|title=Planet Discovery near Pulsars|work=[[Science (journal)|Science]]|url=http://www.sciencemag.org/content/333/6050/1712.full}}</ref>
==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija:Zvjezdana astronomija]]

Millisekundni pulsar - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica