WikiSysop: bnz

2022-03-19T07:37:44Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 19. ožujak 2022. u 07:37
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Milislav Demerec'''-->'''~~Milislav Demerec''' ([[Hrvatska Kostajnica]], [[11. siječnja]] [[1895.]] – [[Laurel Hollow]], [[Long Island]], [[12. travnja]] [[1966.]]),<ref>George J. Prpić: ''The Croatian immigrants in America'', 3rd ed., Philosophical Library, New York, 1971., str. 365.</ref> hrvatski [[znanstvenik]] i [[akademik]], jedan od najznačajnijih [[genetičar]]a svoga vremena. <ref>http://public.carnet.hr/zuh/od1874/bznan/poljopk.htm</ref> Od 1941. do 1960. godine bio je ravnatelj Cold Spring Harbor Laboratoryja.		Milislav Demerec''' ([[Hrvatska Kostajnica]], [[11. siječnja]] [[1895.]] – [[Laurel Hollow]], [[Long Island]], [[12. travnja]] [[1966.]]),<ref>George J. Prpić: ''The Croatian immigrants in America'', 3rd ed., Philosophical Library, New York, 1971., str. 365.</ref> hrvatski [[znanstvenik]] i [[akademik]], jedan od najznačajnijih [[genetičar]]a svoga vremena. <ref>http://public.carnet.hr/zuh/od1874/bznan/poljopk.htm</ref> Od 1941. do 1960. godine bio je ravnatelj Cold Spring Harbor Laboratoryja.

	== Životopis ==		== Životopis ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-20T04:23:54Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Milislav Demerec''' ([[Hrvatska Kostajnica]], [[11. siječnja]] [[1895.]] – [[Laurel Hollow]], [[Long Island]], [[12. travnja]] [[1966.]]),<ref>George J. Prpić: ''The Croatian immigrants in America'', 3rd ed., Philosophical Library, New York, 1971., str. 365.</ref> hrvatski [[znanstvenik]] i [[akademik]], jedan od najznačajnijih [[genetičar]]a svoga vremena. <ref>http://public.carnet.hr/zuh/od1874/bznan/poljopk.htm</ref> Od 1941. do 1960. godine bio je ravnatelj Cold Spring Harbor Laboratoryja.

== Životopis ==

Milislav Demerec rođen je u Hrvatskoj Kostajnici od oca Ljudevita i majke Ljubice Dumbović. Pohađao je osnovnu školu u susjednoj [[Petrinja|Petrinji]] i realnu gimnaziju u [[Zagreb]]u, postigavši u objema odličan uspjeh, a poljoprivredne znanosti na Kraljevskomu gospodarskom učilištu u [[Križevci]]ma. Srednjoškolska ljubav za prirodne znanosti nastavlja se i na studiju gdje ga osobito zanima oplemenjivanje bilja i genetika, koje je predmete tada predavao dr. Gustav Bohutinsky, naučni radnik i prvi oplemenjivač bilja u Hrvatskoj.

Na Kraljevskomu gospodarskom učilištu u Križevcima je diplomirao 1916. godine. Tu je prihvatio i prvo radno mjesto u Križevačkoj poljoprivrednoj stanici. U želji da proširi svoje stručno znanje, [[1919.]] godine Demerec odlazi na studij u inozemstvo, najprije u Institut za oplemenjivanje bilja u Grignon u [[Francuska|Francuskoj]] gdje je stipendist Banske uprave, a zatim na College of Agriculture Sveučilišta Cornell u Ithaci, u državi New York.

[[1919.]] godine, na Sveučilištu Cornell događa se prava prekretnica u njegovu životu i radu. Na Odsjeku za uzgoj bilja, uključuje se u skupinu za genetiku [[kukuruz]]a, predvođenu profesorom Rollinsom Adamsom Emersonom. To je bio trenutak kada su [[SAD]] odbrojile svojih prvih deset godina uspješnih
genetskih istraživanja. Već [[1923.]] godine Milislav Demerec brani na Cornellu svoju disertaciju o djelovanju letalnih gena na kukuruz koji (geni) stvaraju defekte u [[klorofil]]u. Iste godine pristupa Odjelu za genetiku Carnegiejeve Institucije u Washingtonu, smještene u Cold Spring Harboru, malom mjestu na obali mora, u zaljevu Long Islanda, blizu grada New Yorka. Od 1927. godine uživa glas poznatoga genetičara kukuruza.

Demerec [[1931.]] postaje naturalizirani građanin SAD-a, a [[1941.]] godine Demercu je ponuđen položaj direktora u susjednom Biološkom laboratoriju u Cold Spring Harboru, da bi mu 1942. godine ponudili i mjesto vršitelja dužnosti direktora, a [[1943.]] godine i položaj direktora Odsjeka za genetiku Carnegiejeve institucije iz [[Washington]]a. On je prema tome obnašao dužnosti dvojnog direktora tijekom cijelog svog života i služio je odano objema institucijama do [[1960.]] godine, u razdoblju kada su utvrdeni solidni temelji za sadašnju revoluciju u molekularnoj biologiji i molekularnoj genetici. To je razdoblje učinilo Demerca značajnim čimbenikom američke znanosti, povijesti genetike, Cold Spring Harbora i njegovog “Zlatnog doba - Demerčevog doba”.

Započevši od genetike kukuruza (''Zea mays''), on prelazi na problem promjenjivih, mutabilnih gena jedne druge biljke: ''Delphinium ajacis'' ([[kokotić]]). U proučavanju čimbenika koji izaziva mutacije i njihovih bioloških posljedica, on ponovno mijenja model i ovaj put ga traži i nalazi u životinjskom carstvu - vrste unutar roda ''Drosophila melanogaster'' ([[vinska mušica]] - danas vrlo čest objekt istraživanja u genetici).

Njegova klasična studija nestabilnih gena u vrste D. viridis, objavljena u Zborniku radova Cold Spring Harbor Simpozija kvantitativne biologije ([[1941.]]), bila je i ostala temeljem za razumijevanje mutacijskog procesa. Drugo razdoblje Demerčevih istraživanja započinje uporabom mutageneze pobuđene rendgenskim zrakama i istraživanjem oštećenja u raznih vrsta Drosophila. Polazeći tako od genetike kukuruza kao usjeva, Demerec prelazi na genetiku vinske mušice da upozna [[gen]]e i njihovu sposobnost mutiranja. Utemeljio je i nastavio uređivati Drosophila Information Service
(“Informacijsku službu za drozofilu”), kao prvi [[časopis]] o novostima u genetici jedne vrste.

U doba [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Demerec mijenja prioritetne djelatnosti svojeg laboratorija.

Sa svojom skupinom provodi istraživanje o učinku zračenja na ''Penicillium notatum'' - [[plijesan]] koja proizvodi [[penicilin]] te otkrivaju mutaciju koja omogućava da mutirana plijesan posve uspješno raste i uronjena u medij, za razliku od ishodišnog oblika koji je uspijevao samo na površini tekućeg medija. Na taj je način proizvodnja penicilina višestruko povećana i omogućena je njegova farmaceutska eksploatacija, što je predstavljalo prvu veliku pobjedu u “eri [[antibiotik]]a”. Ovo otkriće imalo je golemu praktičnu važnost tijekom [[rat]]a.

No, s ovim otkrićem ne prestaje njegov interes za [[bakterije]] i antibiotike. Bavio se istraživanjem genetskog mehanizma o kojem ovisi otpornost bakterija prema antibioticima. Postavio je mutacijsko - selekcijsku hipotezu o postanku bakterijske rezistencije na antibiotike, prema kojoj otpornost bakterija nastaje prvenstveno zbog spontanih mutacija, dok antibiotik ima samo selekcijsko djelovanje.

Objekti u njegovim daljnjim istraživanjima su dvije probavne bakterije: [[Escherichia coli]] i [[Salmonella typhimurium]]. Istraživanjem ovih bakterija pokušava odgovoriti na pitanja o finom ustrojstvu i funkciji gena i njihovog međusobnog rasporeda. Tijekom tih istraživanja, koja je vršio u suradnji s Philipom E. Hartmanom i svojom kćeri Zlatom, 15 došao je do spoznaje da se geni slična djelovanja mogu grupirati u istom dijelu kromosoma i utvrdio povezanost njihova položaja i redoslijeda njihove funkcije.

Godine [[1960.]] dodijeljen mu je stupanj počasnog doktora znanosti od [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]]. Osim toga, nositelj je nekoliko počasnih doktorata u SAD-u i drugim državama. Bio je član Nacionalne akademije znanosti SAD-a, Njujorške akademije znanosti, tadašnje [[JAZU|Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti]], Kraljevske danske akademije znanosti i umjetnosti, zatim član mnogih društava genetičara te predsjednik Američkog genetičkog društva i Američkog društva prirodoslovaca.

Nakon obveznog umirovljenja 1960. godine od direktorstva dviju institucija u Cold Spring Harboru, nastavio je svoja istraživanja u Brokhaven nacionalnim laboratorijima SAD-u i na C.W. Post Collegeu sve do svoje nagle i neočekivane smrti. U noći 12. travnja 1966. Milislav Demerec je umro od [[Infarkt miokarda|srčanog udara]].

== Izvori ==
{{Izvori}}
*[http://library.cshl.edu/sp/scientists/milislav_demerec/demerec_biography.html Životopis]
*[http://www.stkpula.hr/zuh/velikani/demereck.htm 16 velikana hrvatskog prirodoslovlja]

== Vanjske poveznice ==

* ''[https://tehnika.lzmk.hr/demerec-milislav-2/ Demerec, Milislav].''Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine
{{GLAVNIRASPORED:Demerec, Milislav}}
[[Kategorija:Hrvatski znanstvenici]]

Milislav Demerec - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica