WikiSysop: infookvir književnik

2022-04-15T05:58:49Z

infookvir književnik

←Starija inačica		Inačica od 15. travanj 2022. u 05:58
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Milan Milišić'''-->		<!--'''Milan Milišić'''-->
	{{~~Književnik~~ \|		{{Infookvir književnik \|
	Ime = Milan Milišić \|		Ime = Milan Milišić \|
	boja = #B0C4DE \|		boja = #B0C4DE \|

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-31T01:42:27Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Književnik |
Ime = Milan Milišić |
boja = #B0C4DE |
slika = Milan Milisic.jpg |
veličina= |
opis slike = autor fotografije: [[Pavo Urban]] 1991. |
puno ime = |
pseudonim = |
rođenje = [[6. srpnja]] [[1941.]]<br>[[Dubrovnik]], [[Hrvatska]]|
smrt = [[5. listopada]] [[1991.]]<br>[[Dubrovnik]], [[Hrvatska]]|
zanimanje = [[književnik]],[[dramaturg]], [[publicist]] [[prevoditelj]]|
nacionalnost = |
period pisanja = |
vrsta = [[poezija]], [[esej]], [[drama]], [[putopis]], [[roman]]|
teme = |
period = |
supruga = Mary Martin (1966.-1976.),
Jelena Trpković (1987.-1991.) |
suprug = |
djeca = Oleg Milišić, Roman Milišić |
djela = |
potpis = |
web = |
fusnote = |
}}
'''Milan Milišić''' ([[Dubrovnik]], [[6. srpnja]] [[1941.]] - Dubrovnik, [[5. listopada]] [[1991.]]), bio je dubrovački [[književnik]] i [[prevoditelj]]. Milišićev obimni i raznovrsni književni rad obuhvaća [[poezija|poeziju]], [[esej]]e, [[putopis]]e, [[drama|dramska djela]], [[roman]] i književne reportaže.

== Život i djelo ==

Školovao se u Dubrovniku i [[Beograd]]u, gdje je na Filološkom fakultetu završio studij svjetske [[književnost]]i. Završava fakultet 1967. i seli se u [[London]], gdje živi do 1970.,kada se vraća u Dubrovnik. 1986. je bio gostujući predavač na Sveučilištu NYU (New York University), a 1990. kao Fullbrightov stipendista boravi
na Sveučilištu Amherst (University of Massachusetts Amherst) u [[SAD]]-u.

Prevodio je s [[Engleski jezik|engleskog jezika]]. Između ostalih preveo je [[Tolkien|Tolkienovo]] djelo [[Hobit]]<ref>http://ehive.com/account/3437/object/2862/Hobit_%5BHobbit_The%5D</ref> (zajedno sa svojom prvom suprugom Mary Martin), pjesme [[Robert Frost|Robert Frosta]] i neke od drama [[Harold Pinter|Harold Pintera]]<ref>http://kazaliste.hr/index.php?p=article&id=1536</ref>.

1975. Dubrovačko Kazalište Marin Držić jizvodi Milišićevu dramu "Lov na bljedolikog" u režiji Ivice Kunčevića. Uređivao je omladinski list "Laus" i časopis "Dubrovnik" i od 1987. radio kao kazališni [[dramaturg]].

1984. je dubrovački omladinski list Laus objavio Milišićev tekst “Život za slobodu”za koji ga je dubrovački [[SUBNOR]] optužio za napad na tekovine socijalizma i [[NOR]]-a. "Općinskojavno tužilaštvo u Dubrovniku, svojim aktom Kt – 31/83 od 18. veljače 1983. godine, podiglo je optužni prijedlog protiv Milana Milišića zbog krivičnog djela širenje lažnih vijesti iz člana 197 stav l KZ SRH. Na osnovu tog optužnog prijedloga 13. svibnja 1983. godine održano je suđenje Milanu Milišiću pred vijećem Općinskog suda u Dubrovniku i istog dana donijeta je i objavljena presuda K – 62/83 – 14, kojom je Milišić oglašen krivim za krivično djelo širenje lažnih vjesti iz člana 197 stav l KZ SRH, pa mu je izrečena uvjetna osuda kojom mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od 7 mjeseci, s tim da se utvrđena kazna neće izvršiti ukoliko okrivljeni ne počini novo krivično djelo u roku od tri godine."<ref>https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf</ref> <ref>https://www.vecernji.hr/vijesti/dubrovacki-srbin-milan-milisic-prva-je-civilna-zrtva-u-rodnom-gradu-1360093</ref>

1991. tijekom [[Opsada Dubrovnika | opsade Dubrovnika]], kada je granata pala na njegov stan, Milan Milišić je poginuo.
O njegovom životu, smrti i književnom djelu napisan je veći broj tekstova u Hrvatskoj, [[BiH]] i [[Srbija|Srbiji]]. O Milišiću su pisali [[Tonko Maroević]]<ref>http://www.matica.hr/kolo/285/Blistava%20%C5%BEila%20iz%20guste%20ruda%C4%8De/</ref>, [[Miljenko Jergović]]<ref>http://www.jergovic.com/subotnja-matineja/pjesnik-koji-se-nasmrt-pomokrio/</ref>, [[Mario Kopić]]<ref>http://old.dubrovniknet.hr/novost.php?id=48753#.X5QGF4gzZPY</ref>, Vojo Šindolić <ref>http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/</ref>, Predrag Čudić i mnogi drugi. <ref>http://www.matica.hr/kolo/285/r/Milisic/</ref> <ref>http://www.e-novine.com/kultura/kultura-tema/51428-Ulice-zovu-njegovim-imenom.html</ref> <ref>http://www.e-novine.com/kultura/kultura-tema/30681-Dubrovaki-trubadur.html</ref>

2011. Scenskim recitalom "Ljubičasti Stradun" <ref>http://dubrovacki.hr/clanak/33778/milan-milisic-ljubicasti-stradun</ref> je dubrovački Studentski teatar Lero<ref>http://www.port.hr/studentski_teatar_lero/pls/w/organization.organization_page?i_organization_id=10004342&i_area_id=3</ref> obilježio 70. godišnjicu rođenja i 20. godišnjicu smrti Milana Milišića. Istim povodom je u [[Art radionica Lazareti|Art Radionici Lazareti]] održana izložba novinarskog i publicističkog rada Milana Milišića. <ref>http://dubrovacki.hr/clanak/33285/sjecanje-na-milana-milisica-izlozba-u-galeriji-otok</ref>
Iste 2011. godine Geopoetika iz Beograda prvi put objavljuje Milišićev roman (nedovršeni) "Oficirova kći".<ref>http://www.jergovic.com/subotnja-matineja/milan-milisic-jedna-mladost-u-dubrovniku/</ref>

2012. Studentski teatar Lero na 63. [[Dubrovačke ljetne igre|Dubrovačkim ljetnim igarama]] premijerno prikazuje predstavu "Mjesečina za Lady Macbeth" u režiji i dramatizaciji Davora Mojaša, a prema fragmentima iz književnih radova Milana Milišića.<ref>http://www.dubrovnik-festival.hr/milan-milisic-mjesecina-za-lady-macbeth?dm=2</ref><ref>http://kazaliste.hr/index.php?p=article&id=1592</ref> <ref>http://dubrovacki.hr/clanak/41115/premijerna-izvedba-mjesecina-za-lady-macbeth</ref>

2015. Kazalište Marina Držića u Dubrovniku premijerno izvodi poemu Milana Milišića ‘Kad je Bog stvarao Dubrovnik’ u dramaturškoj obradi i pod redateljskom palicom Matka Sršena. Spomenuto djelo u prvotno je objavljeno u ‘Lausu’, listu omladine Dubrovnika 1979., Sršenova verzija dio je zbirke „Mrtvo zvono“ iz 1997.<ref>https://www.teatar.hr/182794/kad-je-bog-stvarao-dubrovnik/</ref><ref>https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf</ref><ref>https://kmd.hr/predstave/kad-je-bog-stvarao-dubrovnik/</ref>

2020. U sklopu 71. Dubrovačkih ljetnih igara izvedena je peripatetičke predstava koja se sadržajno bazira na poeziji dubrovačkih baštinskih i suvremenih pjesnika, a u 'režiji Dore Ruždjak Podolski i Marine Pejnović. Naziv predstave 'Dubrovačka zrcala – tri struka lovorike, pelina i vrijesa' preuzet je dijelom od Milišića ('Dubrovačka zrcala' urednički je naslov knjige njegovih postumno izdanih eseja (Geopoetika, Beograd, 2007.)), a dijelom od [[Ivo Vojnović|Vojnovića]] (tri struka u posveti su 'Dubrovačke trilogije' njegovu ocu). U sklopu predstave se na lokaciji Pustijerna prikazala Vremenska stupica prema poeziji i fragmentima eseja Milana Milišića. <ref>https://www.tportal.hr/kultura/clanak/na-tri-lokacije-u-povijesnoj-jezgri-dubrovnika-odrzana-premijera-predstave-dubrovacka-zrcala-foto-20200728</ref><ref>https://kazaliste.hr/index.php?p=article&id=2840https://kazaliste.hr/index.php?p=article&id=2840</ref>

2020. U izdanju Društva dubrovačkih pisaca [[Mario Kopic]] i Vedran Salvia objavljuju obimnu zbirku polemičnih tekstova o dubrovačkoj kulturi posvećenu Milanu Milišiću. <ref>https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/vijesti/kultura/protiv-samorazumljivosti-mario-kopic-i-vedran-salvia-objavili-ukoricenu-zbirku-polemicnih-tekstova-posvecenu-velikom-milanu-milisicu-1027848</ref>

== Bibliografija ==

'''Za života je objavio''':

* Volele su me dve sestre, skupa (Vidici, Beograd, 1970.)
* Koga nema (Prosveta, Beograd, 1972.)
* Hobit (prijevod, 1975.)
* Zgrad (Rad-Narodna knjiga-BIGZ, Beograd, 1977.)
* Having a Good Time (Narodna knjiga, Beograd, 1981.)
* Mačka na smeću (BIGZ, Beograd, 1984.)
* Tumaralo (Dubrovnik, Dubrovnik, 1985.)
* Vrt bez dobi (KPZ, Dubrovnik, 1986.)
* Volile su me dvije sestre skupa (Svjetlost, Sarajevo, 1989.)

'''Posthumno je objavljeno''':

* Stains (Zagreb-Dubrovnik, 1993.)
* Treperenje (Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1994.)
* Nastrana vrana (SIC, Beograd, 1995.)
* Robert Frost, Izabrane pjesme (prijevod 1996.)
* Stvaranje Dubrovnika (Bosanska knjiga, Sarajevo, 1996.)
* Treperenje (Stubovi kulture, Beograd, 1997.)
* Mrtvo zvono (Feral Tribune, Split, 1997.)
* Otoci (Durieux, Zagreb, 1997.)
* Putopisi (Bosanska knjiga, Sarajevo, 1997.)
* Fleka, e (Meandar, Zagreb, 2001.)
* Hommage Milišiću, autor Jelena Trpković; et al (Beograd : LIR BG, 2005.)
* Dubrovačka zrcala (Geopoetika, Beograd, 2007.)
* Bog i Marin (Dom Marina Držića, Dubrovnik, 2008.)
* Oficirova kći (Geopoetika, Beograd, 2011.)
*Sabrana poezija (Kulturni centar Novog Sada, 2016)

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.matica.hr/kolo/285/LAUSarije/ M. Milišić: Lausarije, www.matica.hr]
* [http://www.kis.org.rs/web/Acitav/C/komentar.htm M. Milišić: Hommage a Danilo Kiš, www.kis.org.rs]
* [http://pescanik.net/2011/10/odsutni-tijelom/ M. Milišić: Prinos razgovoru o samoizgnanstvu književnika, www.peščanik.net]
* [http://pescanik.net/2008/10/17-godina-od-opsade-dubrovnika/ Razgovor sa slikaricom Jelenom Trpković, suprugom Milana Milišića, www.peščanik.net]

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Milišić, Milan}}
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]]
[[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]]

Milan Milišić - Povijest promjena

WikiSysop: infookvir književnik

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica