https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Mijelinska_ovojnica 2026-09-01T09:55:04Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.42.3 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Mijelinska_ovojnica&diff=119268&oldid=prev 2021-09-14T01:04:41Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--&#039;&#039;&#039;Mijelinska ovojnica&#039;&#039;&#039;--&gt;{{Mapa neurona}}<br /> &#039;&#039;&#039;Mijelinska ovojnica&#039;&#039;&#039; je ovojnica od električki provodljivog [[mijelin]]a, koja omata [[akson|živčano vlakno]] poput plašta. <br /> <br /> Bogata masnim tvarima, pomaže ubrzavanju prijenosa živčanih podražaja (do 100 m/s).<br /> <br /> S obzirom da alkohol topi masti, pri konzumiranju alkoholnih pića, alkohol otapa mijelinske ovojnice, što uzrokuje slabo provođenje impulsa te pijano stanje.<br /> <br /> Suženja među mijelinskim ovojnicama zovu se [[Ranvierova suženja]].<br /> <br /> == Nastanak i građa mijelinske ovojnice perifernog živčanog sustava ==<br /> [[Datoteka:Complete neuron cell diagram en.svg|thumb|300 px|Na slici je mijelinska ovojnica označena svjetloplavom bojom.]]Građu mijelinske ovojnice najbolje razumijemo kroz promatranje njenog razvoja. Periferni akson prvo se smjesti u žlijeb citoplazme [[Schwannove stanice]] pa se rubovi ili usne žlijeba počnu produljivati, spoje se i oblikuju mesaxon u kojem se priljube vanjske površine stanične membrane obje usne. Jedna usna ostaje na površini (i oblikuje mesaxon externum), a druga se pod nju podvuče, dalje raste i spiralno ovija akson pa kad napravi puni krug, nastaje mesaxon internum. Nakon što akson bude ovijen s tri do četiri puna kruga, iz produžetaka Schwannove stanice počne se istiskivati citoplazma, a citosolne strane dva dijela membrane se priljubljuju i tako započinje nastanak &#039;&#039;&#039;kompaktnog mijelina&#039;&#039;&#039;. Intraperiodna crta je mjesto stapanja vanjskih površina dvaju dijelova stanične membrane, a glavna crta je mjesto stapanja citosolnih površina dvaju dijelova stanične membrane. U slučaju Schwannove stanice, citoplazma (nakon dovršene mijelinizacije) preostaje samo u malom području oko jezgre, a mali džepovi citoplazme mogu se naći i unutar same ovojnice i to su [[Schmidt-Lantermannovi usjeci]]. Ranvierov čvor slično je građen i u središnjem i u perifernom živčanom sustavu. Pločice (lamellae) mijelinske ovojnice završavaju uz čvor (lat. &#039;&#039;paranodus&#039;&#039;). Pritom prvo završe unutarnje pločice, a najbliže rubu čvora se smjeste vanjske pločice. Dok su područja Ranvierovih čvorova u SŽS-u ogoljela, u PŽS-u ih prekrivaju interdigitacije prstastih produljaka citoplazme susjednih Schwannovih stanica. &lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;Judaš, Kostović: &#039;&#039;Temelji neuroznanosti&#039;&#039;, (Stanična građa središnjeg živčanog sustava: neuroni i glija, str. 5.-14.), Medicinski fakultet Zagreb, 1997.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Bhatheja, Kanav; Field, Jeffrey{{cite journal |pages = 1995–9|doi = 10.1016/j.biocel.2006.05.007|title = Schwann cells: Origins and role in axonal maintenance and regeneration|year = 2006|last1 = Bhatheja|first1 = Kanav|last2 = Field|first2 = Jeffrey|journal = The International Journal of Biochemistry &amp; Cell Biology|volume = 38|issue = 12|pmid = 16807057}}&lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Literatura ==<br /> {{izvori}}<br /> [[Kategorija:Živčani sustav]]<br /> [[Kategorija:Neuroznanost]]</div>

WikiSysop