WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-13T09:02:40Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Mihi Pušiću.JPG|mini|desno|250px|Poprsje u Hvaru]]
Mons. '''Mihovil Pušić''' ([[Vis (grad)|Vis]], [[25. kolovoza]] [[1880.]] {{--}} [[Hvar (grad)|Hvar]], [[9. svibnja]] [[1972.]]) bio je hrvatski [[katoličanstvo|rimokatolički]] [[svećenik]]. Bio je [[biskup]] [[Hvarsko-bračko-viška biskupija|Hvarsko-bračko-viške biskupije]]. Bio je veliki zagovornik liturgijskog pokreta u Hrvatskoj,<ref>Ivo Dužević: [http://www.stari-grad.hr/?show=11437&nid=70813 Don Franko Franetović (1921.-2103.) In memoriam], 26. siječnja 2014.</ref> promicatelj liturgijske obnove, veliki borac za oživljenje [[benediktinci|benediktinskog]] reda, veliki pokrovitelj [[Hrvatski katolički orao|orlovskog]] pokreta, zbog čega je dobio nadimak "orlovski biskup". Zbog zanimanja za orlovski pokret, često se je susretao s bl. [[Ivan Merz|Ivanom Merzom]], kojeg je cijenio da je pri svakoj posjeti Hvaru bio mu ministrirao na sv. misi.

Biskupsko geslo bilo mu je: ''Propter Christum usque ad mortem'' (Za Krista sve do smrti).

== Životopis ==
Rodio se je 1880. u Visu. 27. srpnja 1903. primio je [[svećenički red|svećeničke]] sakramente. Mladu misu održao je na Gospinom svetištu na Trsatu. Poslije je bi župni pomoćnik župniku [[Luka Papafava|Luci Papafavi]] u [[Supetar|Supetru]], dok on nije postao biskupom, nakon čega Pušić postaje župnik. 21. lipnja 1926. je godine papa Pio XI. imenovao ga na mjesto biskupa Hvarske biskupije. Biskupsko posvećenje vodio je u [[Hvarska katedrala|hvarskoj katedrali]] 21. rujna 1926. splitsko-makarski biskup [[Kvirin Klement Bonefačić]], a asistirali su mu šibenski biskup [[Jeronim Mileta|Jeronim Marija Mileta]] i surski biskup [[Vlaho Barbić]].

Pušić je važio kao biskup [[Katolička akcija|Katoličke akcije]], po čemu je bio rame uz rame s krčkim biskupom Srebrnićem, sarajevskim nadbiskopom Šarićem i šibenskim biskpom Miletom. Tako je u svojoj biskupiji organizirao društva Katoličke akcije, ponajprije orlovske i djevojačka društva Srca Isusova i Marijina. Osobitu je pozornost pridavao [[Materinsko društvo|Materinskom društvu]] koje je osobno vodio, a svakog mjeseca članice okupljao u crkvi koludrica sv. Benedikta. Dobro je shvaćao bitnost orlovskih društava u odgoju mladeži. Stoga je bio pokroviteljem dvaju orlovskih [[slet]]ova u njegovoj biskupiji: 1927. u Postirama i 1928. u Hvaru, a 1928. u Hvaru je održan đački orlovski tečaj. Pri pastirskim pohodima župama redovno je obilazio orlovska društva. Pušić je vodio šest dijecezanskih [[Euharistijski kongres|Euharistijskih kongresa]]: u Supetru, Jelsi, Starom Gradu (ugostio i Stepinca), Hvaru, Visu i Komiži. Pod svojim je pokroviteljstvom u Hvaru organizirao prvi liturgijski kongres u Hrvata.

Kad je karađorđevićevski hegemonistički režim [[šestosiječanjska diktatura|šestosiječanjskom diktaturom]] 1929.<ref>[http://patriot-hrvatska.com/shop/zaboravljena-simbolika-orla-u-hrvata-katolika/ Zaboravljena simbolika orla u Hrvata]</ref> zabranio organizacije Katoličke akcije kao što su Mlad junak i Orlovi, Pušić ih je i nadalje osnivao, samo pod drugim imenom: Križarska bratstva za odrasle i Mali križari za podmladak. Dovodio je akademske predavače koji su predavali teme iz kulture, hrvatske povijesti, socijalne teme. Osnivao je mještanske glazbe, održavao duhovne vježbe.

Pušić je radio i na nakladničkom polju. Mnogo je napora uložio oko izdavanja liturgijskog časopisa Život s Crkvom. Izdavala ga je Zvijezda mora. Za list je birao najbolje liturgičare, a i sam je radio u njemu. Rat je onemogućio daljnji rad.

Asistirao je 1929. pri posvećenju biskupa [[Josip Marija Carević|Josipa Marije Carevića]] i 1938. pri posvećenju za biskupa [[Pavao Butorac|Pavla Butorca]]. 18. rujna 1938. godine sudjelovao je na velikoj svečanosti posvećenja Gospina prasvetišta u Biskupiji kod Knina. Pušić je vodio misu na starohrvatskom jeziku, crkvu je posvetio šibenski biskup fra [[Jeronim Mileta]], zvona koja su darovali zagrebački nadbiskup [[Alojzije Stepinac]], [[Kvirin Klement Bonefačić]] i vrhbosanski nadbiskup [[Ivan Šarić]] blagoslovio je banjolučki biskup [[Josip Garić]], a svečanu propovijed držao je Stepinac.<ref>[http://www.franjevacki-samostan-knin.hr/Glasnik%20sv.%20Ante/glasnik_sv._ante_7.pdf Gospino prasvetište u Biskupiji. Jubilarno 65. slavlje] Glasnik sv. Ante - glasilo samostana i župe sv. Ante, Knin, Božić 2003., str. 21</ref> 1940. dobio je osobni naslov nadbiskupa.

Davao je graditi katoličke domove. Za jedan takav u godinama uoči drugog svjetskog rata grad Hvar namjeravao je prodati zemljište u uvali Maloj Garškoj. Mihovil Pušić je u ime Hvarske biskupije javio se na natječaj i otkupio 10.000 metara četvornih. Namjeravao je izgraditi zgradu koja bi bila reprezentativna izgleda, a koja bi bila namijenjena svećeničkim kandidatima ali i starijim svećenicima. Zgrada je napravljena u bračkom kamenu i 1945. je bila pred dovršenjem. Onda su [[jugokomunizam|jugokomunističke]] vlasti oduzele tu imovinu Katoličkoj Crkvi i do danas vlasti nisu vratile tu zgradu.

29. srpnja 1947. Pušić je s još šestoricom biskupa (splitsko-makarski nadbiskup [[Kvirin Klement Bonefačić]], beogradski nadbiskup [[Josip Ujčić]], kotorski biskup i dubrovački apostolski administrator [[Pavao Buturac]], skopljanski biskup i banjalučki apostolski administrator [[Smiljan Franjo Čekada]], generalni vikar i ljubljanski pomoćni biskup [[Anton Vovk]] te lavantinski tj. mariborski pomoćni biskup [[Maksimilijan Držečnik]]) sa sastanka u Ljubljani potpisao predstavku koju su uputili Predsjedništvu Savezne vlade FNRJ. Predstavka se je ticala raznih stvari, među ostalim i problema u svezi s [[vjeronauk]]om. U predstavci su konstatirali da je "''Katolička crkva u Jugoslaviji često lišena mogućnosti da vodi brigu o vjerskom odgoju mladeži, da u državnim školama mnogi nastavnici udaraju na same temelje religije time što svojim učenicima i učenicama nameću materijalističko shvaćanje života, govore protiv Boga te jednostrano prikazuju svjetsku i crkvenu povijest ocrnjujući religiju i Crkvu te se vjeronauk u nekim školama uopće ne predaje, a u nekim uz ograničenja koja mu oduzimaju svaku praktičnu važnost. Tamo gdje svećenici radi malog broja djece ili drugih razloga daju mladeži vjersku poduku u crkvi, vjeronauk se zabranjuje, a svećenici se pozivaju na odgovornost i kažnjavaju.''" U predstavci su naglasili da su primijetili se nedjeljom "''organiziraju skupni školski izleti, udarnički radovi i javna predavanja s ciljem da se školskoj mladeži onemogući obavljanje vjerskih dužnosti''" i upozorili da je broj vjerskih školskih blagdana sveden na minimum.<ref>Miroslav Akmadža: [http://hrcak.srce.hr/file/62378 Prilog poznavanju djelovanja biskupa Kvirina Klementa Bonefačića u vrijeme komunističke vlasti], Časopis za suvremenu povijest, br. 3/2008., str. 777. </ref>

Od 1948. do 1950. bio je upraviteljem [[zadarska nadbiskupija|Zadarske nadbiskupije]].

Travnja 1949. biskupi Pušić, Bonefačić i Butorac te kaptolski šibenski vikar Rudolf Pian poslali su predstavku Komisiji za vjerske poslove NR Hrvatske. Jugoslavenska je se vojska bila smjestila u crkvenim prostorijama, u Biskupskom sjemeništu u Splitu, zbog čega bogoslovi iz tih krajeva nisu se mogli školovati ondje, nego ići drugamo po državi. U predstavci su zatražili da im vojska ostavi barem dio dvorana i da bogoslovskoj školi omogući racioniranje hrane. Vlasti nisu udovoljile, a 1950. predstavku su ponovili, s time da su ju tog puta uputili Titu i Vladimiru Bakariću.<ref>Miroslav Akmadža: [http://hrcak.srce.hr/file/62378 Prilog poznavanju djelovanja biskupa Kvirina Klementa Bonefačića u vrijeme komunističke vlasti], Časopis za suvremenu povijest, br. 3/2008., str. 784. </ref>

29. lipnja 1950. Pušić, Bonefačić, Butorac i Pian opet su pisali predstavku predstavku Komisiji za vjerske poslove NR Hrvatske. Ovaj put je bila u svezi s otimačinom crkvenih matičnih knjiga. Samovolja komunističkih vlasti u Hrvatskoj išla je dotle da su Crkvi oduzeli matične knjige, pa čak i one isključivo crkvenog karaktera, a nisu ih vratili. Usporedbe radi, u Srbiji su vlasti ble razumnije po tom pitanju: matične su knjige prepisale i ostavile ih župnim uredima. Zbog nepovoljnog rješenja predstavke, sljedeće godine ta je predstavka pisana i Predsjedništvu Vlade FNRJ i predsjedniku Josipu Brozu. <ref>Miroslav Akmadža: [http://hrcak.srce.hr/file/62378 Prilog poznavanju djelovanja biskupa Kvirina Klementa Bonefačića u vrijeme komunističke vlasti], Časopis za suvremenu povijest, br. 3/2008., str. 793. </ref>

Biskupi Pušić, Bonefačić, [[Ćiril Banić]] i poslije [[Frane Franić]] ustrajno su se borili protiv "udruženjaštva", udruživanje katoličkih svećenika u staleška udruženja, koje su jugokomunističke vlasti poticale. Nakon što je Biskupska konferencija 1950. izrekla da se učlanjenje u ta udruženja ne preporučuje, Pušićeva inicijativa se isplatila 1952., kad je Biskupska konferencija zabranila i osudila učlanjenje u ta udruženja ([[Declaratio de associationibus cleri]], izdana potkraj rujna).<ref>Miroslav Akmadža: [http://hrcak.srce.hr/file/62378 Prilog poznavanju djelovanja biskupa Kvirina Klementa Bonefačića u vrijeme komunističke vlasti], Časopis za suvremenu povijest, br. 3/2008., str. 796. </ref>

Pušić je 1952. bio voditelj [[konsekracija|posvećenja]] za nadbiskupa [[Mate Garković|Matu Garkovića]] i 1955. biskupa [[Andrija Štambuk|Andrije Štambuka]].

Bio je veliki vizionar liturgijske reforme, što se potvrdilo na [[Drugi vatikanski sabor|Drugom vatikanskom saboru]].

Umirovio se je na funkciji nadbiskupa hvarske biskupije 6. lipnja 1970. godine, a istog dana postao je [[naslovni biskup|naslovnim biskupom]] [[Buxentumska biskupija|Buxentumske biskupije]]. Umro je u statusu [[biskup emeritus|biskupa emeritusa]] 1972. godine.

== Izvori ==
*Andrija Vojko Mardešić: [http://www.mojotokvis.com/?p=10372 Miho Pušić, nadbiskup-biskup hvarsko-bračko-viški], Hrvatska zora, prosinac 1995., postavljeno na Mojotokvis.com 15. kolovoza 2010.
*Ivo Arnerić: [http://ivanmerz.hr/staro/glasilo/1980-81/1980-Miho_Pusic.htm Miho Pušić - hvarski biskup. Uz 100. obljetnicu rođenja], Ivan Merz - glasilo postulature, br. 1(10), 1980/81., ISSN 1334 - 0530
*[http://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bpusic.html Miho Pušić], catholic-hierarchy.org (eng.)
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*Miho Pušić: [http://ivanmerz.hr/staro/drugi_o/kib/03_pusic.htm U povodu 70 godišnjice rođenja Ivana Merza: Među nama se nalazio sveti čovjek. Izjava hvarskog biskupa Mihe Pušića o sluzi Božjem Ivanu Merzu], Vjesnik Đakovačke biskupije, br. 12/1966, str. 227.

{{GLAVNIRASPORED:Pušić, Miho}}
[[Kategorija:Hrvatski biskupi]]
[[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici]]
[[Kategorija:Životopisi, Vis]]

Mihovil Pušić - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica