https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Midra%C5%A1 2026-09-04T18:21:24Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.42.3 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Midra%C5%A1&diff=15014&oldid=prev 2021-07-26T09:39:04Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--&#039;&#039;&#039;Midraš&#039;&#039;&#039;--&gt;[[Datoteka:V12p022a01_Talmud.jpg|mini|300px|Stranica &#039;&#039;Babilonskog Talmuda&#039;&#039;]]<br /> &#039;&#039;&#039;Midraš&#039;&#039;&#039; je tumačenje ([[egzegeza]]) religioznih tekstova u [[rabinsko židovstvo|rabinskom židovstvu]]. Riječ je [[hebrejski|hebrejska]] i izvedena je iz osnove &#039;&#039;drš&#039;&#039; ([[hebrejski jezik|heb.]] &#039;&#039;&#039;דרש&#039;&#039;&#039;), koja znači &quot;tražiti&quot; ili &quot;istraživanje&quot;. Midraš (množina: &#039;&#039;midrašim&#039;&#039;) ima dva značenja: proces istraživanja i rezultat tog procesa.<br /> <br /> == Značenje ==<br /> <br /> U osnovnom značenju, &#039;&#039;midraš&#039;&#039; je metoda tumačenja pojedinih odlomaka [[Talmud]]a usporedbom s drugim tekstovima, što su je razvili židovski [[rabin]]i u 1. i 2. st. Začetnici te metode bili su [[farizeji]], koji su nastojali tumačenjem shvatiti duh i smisao teksta i približiti ih neukim ljudima, ili pak prilagoditi promijenjenim okolnostima. Rabin je u [[sinagoga|sinagogi]] nakon čitanja propisanog tjednog odlomka iz [[Tora|Tore]] objašnjavao njegovo značenje, koristeći tekst, ali i vlastite zamisli za koje traži potkrijepu u tekstu. »Zato je midraš dvosmjeran istraživački pothvat: nadahnuće, a istodobno i opravdanje« &#039;&#039;(Goldstein, str. 9)&#039;&#039;. Metodu su u potpunosti razvili rabini u vjerskoj školi (&#039;&#039;Bet Midraš&#039;&#039;) u [[Jabna|Jabni]] od [[80.]] godine.<br /> <br /> Dublje značenje teksta izlaže se najčešće kroz pripovijetku. Usmena objašnjenja s vremenom se zapisuju. Zapisana tumačenja, pouke, legende i priče nazivaju se također &#039;&#039;midraš&#039;&#039;. Tako je početkom 3. st. nastao zbornik [[Mišna]], a kasnijim proširivanjem [[Talmud]]. Nakon kompletiranja teksta oba Talmuda u 5.-6. st, nastaju i druge zbirke nazivane &#039;&#039;midrašim&#039;&#039;. Zbog potrebe stalno novih tumačenja i prilagodbi promijenjenim okolnostima, [[Biblija]] je »vremenom postala malenom osnovom neizmjerne količine različitih djela [[egzegeza|egzegeze]], [[hermeneutika|hermeneutike]] i [[homiletika|homiletike]]« &#039;&#039;(Werber, str. 84)&#039;&#039;.<br /> <br /> == Zbirke midraša ==<br /> <br /> Glavni zbornik midraške književnosti je &#039;&#039;Midraš Raba&#039;&#039; ili Veliki Midraš. U njemu se tumači Nauk (&#039;&#039;Tora&#039;&#039;, tj. &#039;&#039;[[Petoknjižje]]&#039;&#039;) i pet svitaka (&#039;&#039;megilot&#039;&#039;), koji obuhvaćaju &#039;&#039;[[Pjesma nad pjesmama|Pjesmu nad pjesmama]]&#039;&#039;, &#039;&#039;[[Knjiga o Ruti|Knjigu o Ruti]]&#039;&#039;, &#039;&#039;[[Tužaljke (knjiga)|Tužaljke]]&#039;&#039;, &#039;&#039;[[Propovjednik (knjiga)|Propovjednika]]&#039;&#039; i &#039;&#039;[[Estera (knjiga)|Esteru]]&#039;&#039;. Najstariji dio tog zbornika, tumačenje &#039;&#039;[[Knjiga Postanka|Knjige Postanka]]&#039;&#039;, nastao je u 5. st. Neprestano je dopunjavan, a svoj je sadašnji oblik zadobila oko [[1100.]] godine.<br /> <br /> &#039;&#039;Pirke de rabi Eliezer&#039;&#039;, midraško djelo o &#039;&#039;[[Knjiga Postanka|Knjizi Postanka]]&#039;&#039; i o dijelovima &#039;&#039;[[Knjiga Izlaska|Knjige Izlaska]]&#039;&#039; i &#039;&#039;[[Knjiga Brojeva|Knjige Brojeva]]&#039;&#039;, pripisuje se rabi Eliezeru ben HIrkanosu iz 1. st. Ipak je, po svoj prilici, napisano u [[Palestina|Palestini]], u osmom stoljeću (Goldstein, str. 18).<br /> <br /> »Talmud i Midrašim su višeglasni kor od stotinu rabina iz najrazličitijih vremena i prostora i zbog toga su &#039;&#039;otvoreni proces diskusija&#039;&#039; o svim pitanjima vjere i života« (Kuschel, str. 82). »Sve do današnjeg dana, rabini su veoma radosni ako u Tori uspiju pronaći &#039;&#039;hiduš&#039;&#039; (nešto novo), nešto što nitko prije nije zapazio« (Goldstein, str. 9-10).<br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> * [[David Goldstein|Goldstein, David]]: &#039;&#039;Židovska mitologija&#039;&#039;, Opatija: Otokar Keršovani, 1988. (&#039;&#039;Jewish Mithology&#039;&#039;, London: The Hamlyn Publishing Group, 1980.).<br /> * [[Karl-Josef Kuschel|Kuschel, Karl-Josef]] : &#039;&#039;Spor oko Abrahama. Što Židove, kršćane i muslimane dijeli - a što ih ujedinjuje&#039;&#039;, Sarajevo: Svjetlo riječi, 2000. (&#039;&#039;Streit um Abraham. Was die Juden, Christen und Muslime trennt - und was sie eint&#039;&#039;, München-Zürich: R. Piper, GmbH, 1994.).<br /> * [[Harold S. Kushner|Kushner, Harold S.]]: &#039;&#039;Živjeti! Kako žive i misle Židovi&#039;&#039;, Zagreb: Nakladni zavod Globus, 1997. (&#039;&#039;To life! A Celebration of Jewish Being and Thinking&#039;&#039;, © Warner Books, 1994).<br /> * [[Eugen Werber|Werber, Eugen]]: &#039;&#039;Stara hebrejska književnost&#039;&#039;, u: Petrović, Svetozar (ur.): &#039;&#039;Povijest svjetske književnosti&#039;&#039;, knjiga I, Zagreb: Mladost, 1982, str. 53-88.<br /> <br /> <br /> [[Kategorija:Judaizam]]</div>

WikiSysop