Mica Todorović - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Likovni umjetnik↵|' u '{{infookvir likovni umjetnik |'

2025-04-28T22:38:51Z

Zamjena teksta - '{{Likovni umjetnik↵|' u '{{infookvir likovni umjetnik |'

←Starija inačica		Inačica od 28. travanj 2025. u 22:38
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Mica Todorović'''-->{{~~Likovni~~ umjetnik		<!--'''Mica Todorović'''-->{{infookvir likovni umjetnik
	\|ime = Mica Todorović		\|ime = Mica Todorović
	\|slika = Mica Todorović.jpg		\|slika = Mica Todorović.jpg

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-12-22T01:47:08Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 22. prosinac 2021. u 01:47
Redak 26:		Redak 26:
	Godine 1932. godine se vraća u [[Sarajevo]] te učestvuje u radu umjetnika [[Drinska banovina\|Drinske banovine]] i Društva umjetnika "Cvijeta Zuzorić". U tom periodu pridružuje se svojim kolegama, naprednim umjetnicima orijentiranim prema [[Komunistička partija Jugoslavije\|Komunističkoj partiji Jugoslavije]], u aktivnom kulturnom životu. Od 1937. Mica Todorović se prvenstveno okreće slikanju, gdje boja dobiva primat nad svim drugim vizuelnim elementima.		Godine 1932. godine se vraća u [[Sarajevo]] te učestvuje u radu umjetnika [[Drinska banovina\|Drinske banovine]] i Društva umjetnika "Cvijeta Zuzorić". U tom periodu pridružuje se svojim kolegama, naprednim umjetnicima orijentiranim prema [[Komunistička partija Jugoslavije\|Komunističkoj partiji Jugoslavije]], u aktivnom kulturnom životu. Od 1937. Mica Todorović se prvenstveno okreće slikanju, gdje boja dobiva primat nad svim drugim vizuelnim elementima.

	Tokom [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]] bila je uhićena, osuđena i odvedena prvo u [[logor Jasenovac\|logor Jasenovac]], a zatim i u neke koncentracione logore u [[Njemačka\|Njemačkoj]]. Nakon oslobođenja vraća se u Sarajevo. Bila je jedina među slikarima koja se 1945. odazvala pozivu Državne komisije za utvrđivanje ratnih zločina iz Beograda da svojom umjetnošću posvjedoči o ratnim užasima. Strahote koje je prošla dokumentirala je ciklusom crteža "Posljednje žrtve Jasenovca i Gradiške", a na svoj život iz tog perioda osvrnula se i u tekstu "Kroz zatvore i logore".<ref>{{~~cite web~~\|url=https://sarajke.com/2018/11/05/mica-todorovic-je-bila-sarajka-i-prva-clanica-akademije-nauka-bih/\|title= Mica Todorović je bila Sarajka i prva članica Akademije nauka BiH\|publisher=sarajeke.com\|date=5 August 2017 \|accessdate=2016-05-07}}</ref>		Tokom [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]] bila je uhićena, osuđena i odvedena prvo u [[logor Jasenovac\|logor Jasenovac]], a zatim i u neke koncentracione logore u [[Njemačka\|Njemačkoj]]. Nakon oslobođenja vraća se u Sarajevo. Bila je jedina među slikarima koja se 1945. odazvala pozivu Državne komisije za utvrđivanje ratnih zločina iz Beograda da svojom umjetnošću posvjedoči o ratnim užasima. Strahote koje je prošla dokumentirala je ciklusom crteža "Posljednje žrtve Jasenovca i Gradiške", a na svoj život iz tog perioda osvrnula se i u tekstu "Kroz zatvore i logore".<ref>{{Citiranje weba\|url=https://sarajke.com/2018/11/05/mica-todorovic-je-bila-sarajka-i-prva-clanica-akademije-nauka-bih/\|title= Mica Todorović je bila Sarajka i prva članica Akademije nauka BiH\|publisher=sarajeke.com\|date=5 August 2017 \|accessdate=2016-05-07}}</ref>

	Učestvovala je u osnivanju Udruge likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine 1945. godine, i od osnivanja predavala je u Školi za likovnu umjetnost, gdje je neprekidno radila do odlaska u mirovinu. Todorovićeva je 1949. godine prva izložila ženski akt, što je bio pokazatelj velike građanske hrabrosti. Prva njena samostalna izložba bila je 1954. u [[Beograd]]u, druga 1962. u Sarajevu, treća 1968. u Beogradu i četvrta 1975. u Sarajevu. Za dopisnog člana ANUBiH izabrana je 1969, a za redovnog 1975. godine. Bila je član i [[Srpska akademija znanosti i umjetnosti\|SANU]]-a od 1978. godine. Bila je dio društva najznačajnijih bosanskohercegovačkih umjetnika: [[Vojo Dimitrijević\|Voje Dimitrijevića]], [[Ismet Mujezinović\|Ismeta Mujezinovića]], [[Daniel Ozmo\|Danijela Ozme]] i [[Roman Petrović\|Romana Petrovića]].		Učestvovala je u osnivanju Udruge likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine 1945. godine, i od osnivanja predavala je u Školi za likovnu umjetnost, gdje je neprekidno radila do odlaska u mirovinu. Todorovićeva je 1949. godine prva izložila ženski akt, što je bio pokazatelj velike građanske hrabrosti. Prva njena samostalna izložba bila je 1954. u [[Beograd]]u, druga 1962. u Sarajevu, treća 1968. u Beogradu i četvrta 1975. u Sarajevu. Za dopisnog člana ANUBiH izabrana je 1969, a za redovnog 1975. godine. Bila je član i [[Srpska akademija znanosti i umjetnosti\|SANU]]-a od 1978. godine. Bila je dio društva najznačajnijih bosanskohercegovačkih umjetnika: [[Vojo Dimitrijević\|Voje Dimitrijevića]], [[Ismet Mujezinović\|Ismeta Mujezinovića]], [[Daniel Ozmo\|Danijela Ozme]] i [[Roman Petrović\|Romana Petrovića]].

	Preminula je u Sarajevu, 1981. godine.<ref>{{~~cite web~~\|url=https://impulsportal.net/index.php/kultura/ostale-umjetnosti/375-mica-todorovic-jedna-od-najvecih-bosanskohercegovackih-umjetnica\|title= Mica Todorović - Jedna od najvećih bosanskohercegovačkih umjetnica\|publisher=impulsportal.net\|date=5 August 2017 \|accessdate=2016-05-07}}</ref> U Sarajevu jedna ulica na Gorici, gdje je i živjela, nosi njeno ime, a ispred Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu nalazi se postament bez biste koja je sklonjena u depo Akademije kako bi se spriječila njena krađa.		Preminula je u Sarajevu, 1981. godine.<ref>{{Citiranje weba\|url=https://impulsportal.net/index.php/kultura/ostale-umjetnosti/375-mica-todorovic-jedna-od-najvecih-bosanskohercegovackih-umjetnica\|title= Mica Todorović - Jedna od najvećih bosanskohercegovačkih umjetnica\|publisher=impulsportal.net\|date=5 August 2017 \|accessdate=2016-05-07}}</ref> U Sarajevu jedna ulica na Gorici, gdje je i živjela, nosi njeno ime, a ispred Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu nalazi se postament bez biste koja je sklonjena u depo Akademije kako bi se spriječila njena krađa.

	== Stvaralaštvo ==		== Stvaralaštvo ==
	Prvi radovi Mice Todorović puni su forme i govore o pređenom i savladanom putu mladog umjetnika. Radila je veoma mnogo, a u njenim crtežima je bila vidljiva zrelost umjetnika koji na svojstven i aktualan način prikazuje "visoko" društvo onog vremena.		Prvi radovi Mice Todorović puni su forme i govore o pređenom i savladanom putu mladog umjetnika. Radila je veoma mnogo, a u njenim crtežima je bila vidljiva zrelost umjetnika koji na svojstven i aktualan način prikazuje "visoko" društvo onog vremena.

	Njeni pogledi na život i umjetnost povezali su je sa skupinom lijevo orijentiranih umjetnika [[Zagreb]]a Zemlja, sa kojima je izlagala u [[Ljubljana\|Ljubljani]], a zatim u [[Čehoslovačka\|Čehoslovačkoj]], [[Sovjetski savez\|SSSR-u]], [[Italija\|Italiji]], [[Pariz]]u, [[Teheran]]u, [[Aleksandrija\|Aleksandriji]]... U Jugoslaviji je još izlagala u Zagrebu, Beogradu, [[Dubrovnik]]u Dubrovniku i drugim mjestima. Bila je vješti kolorista sa snažnim osjećanjem harmonije, sklona prihvatanju smjelih i neočekivanih postupaka pri upotrebi boja.<ref>{{~~cite web~~\|url=https://impulsportal.net/index.php/kultura/ostale-umjetnosti/375-mica-todorovic-jedna-od-najvecih-bosanskohercegovackih-umjetnica\|title= Mica Todorović - Jedna od najvećih bosanskohercegovačkih umjetnica\|publisher=impulsportal.net\|date=5 August 2017 \|accessdate=2016-05-07}}</ref> U svojoj bogatoj zbirci radova sakupila je 300 slika i preko 100 crteža.		Njeni pogledi na život i umjetnost povezali su je sa skupinom lijevo orijentiranih umjetnika [[Zagreb]]a Zemlja, sa kojima je izlagala u [[Ljubljana\|Ljubljani]], a zatim u [[Čehoslovačka\|Čehoslovačkoj]], [[Sovjetski savez\|SSSR-u]], [[Italija\|Italiji]], [[Pariz]]u, [[Teheran]]u, [[Aleksandrija\|Aleksandriji]]... U Jugoslaviji je još izlagala u Zagrebu, Beogradu, [[Dubrovnik]]u Dubrovniku i drugim mjestima. Bila je vješti kolorista sa snažnim osjećanjem harmonije, sklona prihvatanju smjelih i neočekivanih postupaka pri upotrebi boja.<ref>{{Citiranje weba\|url=https://impulsportal.net/index.php/kultura/ostale-umjetnosti/375-mica-todorovic-jedna-od-najvecih-bosanskohercegovackih-umjetnica\|title= Mica Todorović - Jedna od najvećih bosanskohercegovačkih umjetnica\|publisher=impulsportal.net\|date=5 August 2017 \|accessdate=2016-05-07}}</ref> U svojoj bogatoj zbirci radova sakupila je 300 slika i preko 100 crteža.

	=== Rad nakon zarobljeništva ===		=== Rad nakon zarobljeništva ===

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-10T01:08:01Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Likovni umjetnik
|ime = Mica Todorović
|slika = Mica Todorović.jpg
|veličina = 220px
|opis =
|rođenje = [[1900.]], [[Sarajevo]]
|smrt = [[1981.]], [[Sarajevo]]
|nacionalnost =
|period =
|vrsta = [[slikarstvo]]
|praksa =
|utjecao =
|utjecali = [[Roman Petrović]]
|djela = ''Posljednje žrtve Jasenovca i Gradiške''
|nagrade =
|potpis =
}}

'''Mica Todorović''' ([[Sarajevo]], [[1900.]] – [[Sarajevo]], [[1981.]]), [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] slikarka srpskog podrijetla. Prva je žena u Bosni i Hercegovini koja je postala redovna članica [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANUBiH]].

== Životopis ==
Mica Todorović je rođena 1900. godine u Sarajevu. Iako je umjetničkom svijetu bila poznata pod nadimkom Mica, u knjigu rođenih [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]] je pod imenom Mileva. Upisana je kao drugo dijete Petra Todorovića koji se u Bosnu i Hercegovinu doselio kao austrougarski činovnik. U Sarajevu je završila osnovnu i Višu djevojačku školu 1913. godine i već tada je bio vidljiv njen talenat za crtanje i književnost. U dilemi između književnosti i crtanja ipak je, uz savjete [[Roman Petrović|Romana Petrovića]] sa kojim je provodila dosta vremena odabrala likovnu umjetnost.

Upisala je Akademiju likovnih umjetnosti u [[Zagreb]]u 1920. godine na odsjeku slikarstva. Iako je prema programu trebala ostati četiri semestra, u naredna dva semestra pohađala je slikarsku specijalku [[Bela Čikoš Sesija|Bele Cikoše]], a posljednjih šest semestara je bila u klasi profesora [[Ljubo Babić|Ljube Babića]]. Diplomirala je 1926. godine. Nakon diplomiranja putuje u [[Italija|Italiju]] gdje je bila zadivljena umjetnošću slikarskih majstora [[Firenca|firentinske]] rane [[Renesansa|renesanse]]. Iz Italije se vraća u Zagreb i nastavlja sa radom. Prvu izložbu imala je u [[London]]u 1930., a zatim i u drugim mjestima u [[Engleska|Engleskoj]].

Godine 1932. godine se vraća u [[Sarajevo]] te učestvuje u radu umjetnika [[Drinska banovina|Drinske banovine]] i Društva umjetnika "Cvijeta Zuzorić". U tom periodu pridružuje se svojim kolegama, naprednim umjetnicima orijentiranim prema [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističkoj partiji Jugoslavije]], u aktivnom kulturnom životu. Od 1937. Mica Todorović se prvenstveno okreće slikanju, gdje boja dobiva primat nad svim drugim vizuelnim elementima.

Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bila je uhićena, osuđena i odvedena prvo u [[logor Jasenovac|logor Jasenovac]], a zatim i u neke koncentracione logore u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Nakon oslobođenja vraća se u Sarajevo. Bila je jedina među slikarima koja se 1945. odazvala pozivu Državne komisije za utvrđivanje ratnih zločina iz Beograda da svojom umjetnošću posvjedoči o ratnim užasima. Strahote koje je prošla dokumentirala je ciklusom crteža "Posljednje žrtve Jasenovca i Gradiške", a na svoj život iz tog perioda osvrnula se i u tekstu "Kroz zatvore i logore".<ref>{{cite web|url=https://sarajke.com/2018/11/05/mica-todorovic-je-bila-sarajka-i-prva-clanica-akademije-nauka-bih/|title= Mica Todorović je bila Sarajka i prva članica Akademije nauka BiH|publisher=sarajeke.com|date=5 August 2017 |accessdate=2016-05-07}}</ref>

Učestvovala je u osnivanju Udruge likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine 1945. godine, i od osnivanja predavala je u Školi za likovnu umjetnost, gdje je neprekidno radila do odlaska u mirovinu. Todorovićeva je 1949. godine prva izložila ženski akt, što je bio pokazatelj velike građanske hrabrosti. Prva njena samostalna izložba bila je 1954. u [[Beograd]]u, druga 1962. u Sarajevu, treća 1968. u Beogradu i četvrta 1975. u Sarajevu. Za dopisnog člana ANUBiH izabrana je 1969, a za redovnog 1975. godine. Bila je član i [[Srpska akademija znanosti i umjetnosti|SANU]]-a od 1978. godine. Bila je dio društva najznačajnijih bosanskohercegovačkih umjetnika: [[Vojo Dimitrijević|Voje Dimitrijevića]], [[Ismet Mujezinović|Ismeta Mujezinovića]], [[Daniel Ozmo|Danijela Ozme]] i [[Roman Petrović|Romana Petrovića]].

Preminula je u Sarajevu, 1981. godine.<ref>{{cite web|url=https://impulsportal.net/index.php/kultura/ostale-umjetnosti/375-mica-todorovic-jedna-od-najvecih-bosanskohercegovackih-umjetnica|title= Mica Todorović - Jedna od najvećih bosanskohercegovačkih umjetnica|publisher=impulsportal.net|date=5 August 2017 |accessdate=2016-05-07}}</ref> U Sarajevu jedna ulica na Gorici, gdje je i živjela, nosi njeno ime, a ispred Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu nalazi se postament bez biste koja je sklonjena u depo Akademije kako bi se spriječila njena krađa.

== Stvaralaštvo ==
Prvi radovi Mice Todorović puni su forme i govore o pređenom i savladanom putu mladog umjetnika. Radila je veoma mnogo, a u njenim crtežima je bila vidljiva zrelost umjetnika koji na svojstven i aktualan način prikazuje "visoko" društvo onog vremena.

Njeni pogledi na život i umjetnost povezali su je sa skupinom lijevo orijentiranih umjetnika [[Zagreb]]a Zemlja, sa kojima je izlagala u [[Ljubljana|Ljubljani]], a zatim u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]], [[Sovjetski savez|SSSR-u]], [[Italija|Italiji]], [[Pariz]]u, [[Teheran]]u, [[Aleksandrija|Aleksandriji]]... U Jugoslaviji je još izlagala u Zagrebu, Beogradu, [[Dubrovnik]]u Dubrovniku i drugim mjestima. Bila je vješti kolorista sa snažnim osjećanjem harmonije, sklona prihvatanju smjelih i neočekivanih postupaka pri upotrebi boja.<ref>{{cite web|url=https://impulsportal.net/index.php/kultura/ostale-umjetnosti/375-mica-todorovic-jedna-od-najvecih-bosanskohercegovackih-umjetnica|title= Mica Todorović - Jedna od najvećih bosanskohercegovačkih umjetnica|publisher=impulsportal.net|date=5 August 2017 |accessdate=2016-05-07}}</ref> U svojoj bogatoj zbirci radova sakupila je 300 slika i preko 100 crteža.

=== Rad nakon zarobljeništva ===
Njen rad nakon oslobađanja iz logora potpuno se promijenio. Ljudske likove zamjenila je objektima, ne kao konkretnim oblicima u prostoru nego prema emocijama koje su određeni objekti budili u njoj. Crteži nastali na obali [[Sava|Save]] kod Beograda 1945. predstavljaju izuzetno potresno viđenje i dokument o ljudskom stradalju. Radeći perom i akvarelom leševe ljudi u raspadanju ostvarila je autentično djelo čiji izraz počiva na čisto likovnim vrijednostima. Početak njene važne faze stvaralaštva vezuje se za 1962. godinu. Sa putovanja u Pariz donijela je uljane pastele i album ispunjen skicama iz francuske prijestonice. Od tog perioda uljana pastela bila je zastupljenija u njenom radu, koja joj je u kombinaciji sa uljem postala omiljena tehnika. Taj način slikanja primjenjivala je do smrti 1981. godine.

== Djela ==
* ''Portret bake, Njanja''
* ''Ljuljaška''
* ''Predio poslije snijega''
* ''Bosanska djevojka''
* ''Društveni događaj'', crtež olovkom
* ''Žrtva vezanih nogu'', crtež perom tuš
* ''Posljednje žrtve [[Jasenovac|Jasenovca]] i Gradiške'', crtež perom i [[akvarel]]
* ''Mrtva priroda sa rasječenom jabukom''
* ''Enterijer''
* ''Pejzaž'', ulje i uljani pastel na platnu, 1969.

== Nagrade ==
* Šestotravanjska nagrada grada Sarajeva
* Dvadesetsedmosrpanjska nagrada Bosne i Hercegovine,
* nagrada Banjalučkog salona
* nagrada ZAVNOBiH-a
* Orden zasluga za narod sa zlatnom zvijezdom
* Orden rada sa crvenom zastavom

== Izvori ==
{{Izvori|2}}

== Vanjske povezice ==
* [https://impulsportal.net/index.php/kultura/ostale-umjetnosti/375-mica-todorovic-jedna-od-najvecih-bosanskohercegovackih-umjetnica Mica Todorović - Jedna od najvećih bosanskohercegovačkih umjetnica]

{{GLAVNIRASPORED:Todorović, Mica}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]]
[[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]]