WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-17T05:17:43Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Poljud - commentator cabins.jpg|mini|desno|300px|[[Krov]]na konstrukcija [[Gradski stadion u Poljudu|Gradskog stadiona u Poljudu]] ([[Split]]) ili takozvani ''[[Mero sustav]]''.]]

[[datoteka:MZLZ 20150511.JPG|mini|desno|300px|Krovna konstrukcija novog terminala u gradnji ([[Međunarodna zračna luka Zagreb]]) ili takozvani ''Mero sustav''.]]

[[datoteka:Sunset at Ironbridge.jpg|mini|desno|300px|Prvi [[metal]]ni most, most od [[lijevano željezo|lijevanog željeza]], u blizini Coalbrookdalea ([[Ujedinjeno Kraljevstvo]]) iz 1781.]]

[[datoteka:Tour eiffel at sunrise from the trocadero.jpg|mini|desno|300px|[[Eiffelov toranj]] u zoru. Eiffelov toranj je spojen [[zakovica]]ma.]]

[[datoteka:Sardinia Radio Telescope SRT under construction.jpg|mini|desno|300px|[[Sardinija radio teleskop]] u gradnji.]]

[[datoteka:Tainter Gate.jpg|mini|desno|300px|[[Segmentna zapornica]] s uzvodne strane, na [[preljev brane|preljevu brane]] John H. Kerr ([[Virginia]], [[SAD]])]]

[[datoteka:Rivet01.jpg|300px|desno|mini|Sirova [[zakovica]].]]

[[datoteka:SMAW.jpg|mini|desno|300px|[[Ručno elektrolučno zavarivanje]] obloženom [[elektroda|elektrodom]] je najčešći oblik [[elektrolučno zavarivanje|elektrolučnog zavarivanja]].]]

[[datoteka:Zona taljenja.jpg|mini|desno|300px|Presjek kroz [[zavareni spoj]], koji se sastoji od [[zona taljenja|zone taljenja]] (ZT), [[Zona utjecaja topline|zone utjecaja topline]] (ZUT) i osnovnog [[metal]]a.]]

[[datoteka:Bolted joint.svg|mini|desno|300px|Tipični [[vijčani spoj]] s vijkom sa šestostranom glavom, maticom i [[Podloška|podloškom]].]]

[[datoteka:Detalhes da Estrutura Metálica do Projeto 32 - Maio 2014.png|mini|desno|300px|Metalni [[stup]] i [[Greda (konstrukcija)|grede]].]]

[[datoteka:Bending.svg|mini|desno|300px|[[Greda (konstrukcija)|Greda]] je izdužena vodoravna ili kosa nosiva građevna [[konstrukcija]] za prenošenje vertikalnih opterećenja na [[oslonac|ležaje]], oslonjena na svojim krajevima (na jednoj strani pomično, na drugoj nepomično). Prema broju ležaja razlikuju se greda s jednim ležajem (konzolna), s dva ležaja (prosto oslonjena, s prepustima), s više ležaja (kontinuirana).
]]

[[datoteka:Konzola.png|mini|desno|300px|[[Konzola]] je konstrukcijski element kojemu je jedan kraj ukliješten u zid ili u koji drugi dio konstrukcije, a drugi mu je kraj slobodan.]]

[[datoteka:Roštilj (konstrukcija) 20090305.jpg|mini|desno|300px|Roštilj je rešetkasta oblika, a roštiljne konstrukcije u građevinarstvu su sastavljene od mreže kruto povezanih grednih nosača.]]

[[datoteka:Articulacion malla.svg|mini|desno|300px|Okvir s dodatnim zglobom, obično je u sredini raspona [[Statička neodređenost|statički određen]], a naziva se '''trozglobni okvir'''.]]

[[datoteka:OitaStadium1.JPG|mini|desno|300px|[[Kupola]] (ljuska) stadiona Ōita u Japanu.]]

[[datoteka:Tyne Bridge - Newcastle Upon Tyne - England - 2004-08-14.jpg|mini|desno|300px|Lučni [[most]] iznad rijeke Tyne u [[Newcastle]]u.]]

'''Metalna konstrukcija''', u [[Građevinarstvo|građevinarstvu]], je nosivi sustav [[građevine]] pretežno sastavljene od [[metal]]nih elemenata. Ta se [[konstrukcija]] primjenjuju u gotovo svim područjima građevinarstva: zgradarstvu (hale, [[hangar]]i, [[Garaža|garaže]], [[neboder]]i, [[Toranj|tornjevi]], [[krov]]išta, [[Baldahin|nadstrešnice]], [[dimnjak|dimnjaci]], skele), [[most]]ogradnji (željeznički, cestovni, pješački, cjevovodni mostovi) i hidrogradnji ([[zapornica|zapornice]], [[splav]]nice, [[Tlačni cjevovod|cjevovodi pod tlakom]], kesoni), te za transportna postrojenja ([[Dizalica|dizalice]], [[Žičara|žičare]], kranske staze), spremišta (rezervoari, silosi, [[bunker]]i), rudarska i metalurška postrojenja (bušaći i izvlačni tornjevi, [[Visoka peć|visoke peći]], podgrade), [[stup]]ove različite namjene (rasvjetni, dalekovodni, antenski, radijski i televizijski, radarski) i drugo.

Pogodnost primjene metala za nosive konstrukcije zasniva se na njihovoj velikoj [[čvrstoća|čvrstoći]], [[elastičnost]]i i [[plastičnost]]i. Među metalima, zbog jeftinih [[valjanje|valjanih]] proizvoda, uveliko prevladava [[čelik]], dok se mnogo lakše, [[aluminij]]ske [[slitine]] primjenjuju kada vlastita [[težina]] nosive konstrukcije ima presudno značenje. Metalne konstrukcije izrađuju se od osnovnih elemenata: [[nosač]]a, štapova, lamela, limova, [[cijev]]i i specijalnih profila. Ti se proizvodi spajaju u radionicama i [[tvornica]]ma u takozvane montažne elemente, što se danas provodi [[zavarivanje]]m, a nekoć se provodilo [[zakovica|zakivanjem]]. Sklapanje tako dobivenih montažnih elemenata u cjelovitu konstrukciju obično se provodi na gradilištu, najčešće [[Vijčani spoj|vijčanim vezama]], a ponekad i tarnim spojevima s pomoću visokovrijednih prednapregnutih vijaka. Pojedini proizvođači razvili su konstrukcijske sustave (na primjer ''[[Mero sustav]]'') koji se sastoje od tipskih, u tvornici izrađenih nosivih i [[Spoj (strojarstvo)|spojnih elemenata]], koji se na gradilištu jednostavno montiraju u konstrukcije najraznovrsnijih oblika. Metalne konstrukcije obično se izvode kao ravninske ili [[prostorna rešetka|prostorne rešetke]], [[greda|grede]] i okvirni nosači; specijalne sustave čine viseće, spregnute ([[beton]] i čelik) i prednapregnute konstrukcije.

Prednost je metalnih konstrukcija tvornička izradba razmjerno lakih elemenata, koji se mogu prevesti i do udaljenijih gradilišta, kao i mogućnost brze montaže na gradilištu, čak i pri lošim vremenskim prilikama. Slaba je strana čeličnih konstrukcija njihova podložnost [[korozija|koroziji]], što zahtijeva odgovarajuću zaštitu, dok su sve metalne konstrukcije u osnovi slabo otporne na [[požar]], te ih, ovisno o takozvanom požarnom opterećenju, valja dodatno zaštititi. Kao i za sve nosive konstrukcije, osnovni je zahtjev i za metalne konstrukcije njihova dostatna sigurnost protiv otkazivanja nosivosti, a koja se određuje tehničkim propisima o projektiranju i izvedbi konstrukcija, te o uvjetima održavanja i korištenja [[Zgrada|zgrade]]. Za metalne nosive konstrukcije primjenjuju se međunarodni propisi Eurocode (posebno [[HRN EN 1090]]).

Značajniju ulogu u građevinarstvu i [[arhitektura|arhitekturi]] metalne konstrukcije počele su dobivati tek nakon [[industrijska revolucija|industrijske revolucije]]. Prve su im primjene bile za [[most]]ove (prvi most od [[lijevano željezo|lijevanoga željeza]] Coalbrookdale, projekt kovača Abrahama Darbyja i arhitekta Thomasa Pritcharda, 1777.), dok su mogućnosti natkrivanja velikih raspona demonstrirane građevinama kao što su Kristalna palača arhitekta J. Paxtona, izgrađena u Londonu 1851., te [[Eiffelov toranj]] i paviljon ''Galerie des Machines'', izgrađeni za svjetsku izložbu 1889. u [[Pariz]]u. Metalne su konstrukcije postale početkom 20. stoljeća nezaobilazan konstrukcijski sustav pri izgradnji vrlo visokih zgrada, a danas, u djelima arhitekata pripadnika stilova neoproduktivizma i hightecha, postaju i značajan oblikovni element. <ref> '''metalne konstrukcije''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40361] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

== Vrste materijala za metalne konstrukcije ==
[[Čelik]] je osnovni [[materijal]] za metalne konstrukcije. [[Valjanje|Valjani]] proizvodi ([[lim (kovina)|limovi]], štapovi, profilirani [[nosač]]i) osnovni su materijali za čelične konstrukcije. Suvremena je težnja sve veća primjena limova zbog lakšeg spajanja [[zavarivanje]]m. Limovi se valjaju u debljinama do 40 [[milimetar]]a (mogu i do 300 mm), u velikim [[ploča]]ma širine do 4 i 6 [[metar]]a, a duljine 10 do 15 metara. Za posebne potrebe upotrebljava se [[čelični lijev]], [[kovanje|kovani]] čelik i [[sivi lijev]]. Valjaonički su proizvodi uglavnom od [[Ugljični čelik|niskougljičnog čelika]] koji mehanička svojstva dobiva određenim sadržajem [[ugljik]]a i [[mangan]]a. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Metalne konstrukcije'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

=== Konstrukcijski čelik ===
{{Glavni|Konstrukcijski čelik}}

'''Konstrukcijski čelik''' je [[ugljični čelik]] (obični ili plemeniti) s udjelom [[ugljik]]a manjem od 0,6% (maseni udio) ili [[legirani čelik]] (uglavnom s [[mangan]]om, [[silicij]]em, [[krom]]om, [[nikal|niklom]], [[volfram]]om). Koriste se za izradu [[Konstrukcijsko strojarstvo|čeličnih konstrukcija]], sastavnih dijelova [[strojevi|strojeva]], aparata i različitih [[Strojevi|uređaja]]. Razlikuju se obični (ugljični ili niskolegirani) čelici za opću masovnu upotrebu i plemeniti (rafinirani) ugljični ili legirani čelici za dijelove s većim zahtjevima (dijelovi strojeva itd.).

Konstrukcijski čelici se koriste kod izrade karakterističnih konstrukcijskih dijelova strojeva i uređaja. Najčešće služe za izradu [[vratilo|vratila]], [[osovina]], [[zupčanik]]a, nosača [[opruga]], [[vijak]]a, poklopaca, [[ventil]]a, kućišta itd. S obzirom na mehanička svojstva, konstrukcijski čelici moraju imati visoku [[granica razvlačenja|granicu razvlačenja]], dovoljnu plastičnu deformabilnost (radi izbjegavanja pojave [[lom materijala|krhkog loma]]), visoku granicu puzanja i [[čvrstoća|čvrstoću]] pri povišenim temperaturama, te zadovoljavajuću [[žilavost]] i [[dinamika|dinamičku]] izdržljivost. Pored toga, konstrukcijski čelici moraju biti otporni na trošenje i [[korozija|koroziju]], te obradivi odvajanjem čestica (rezanje), [[zavarivanje|zavarljivi]], skloni hladnom oblikovanju (savijanje, štancanje, duboko vučenje) itd. <ref> "Strojarski priručnik", Bojan Kraut, Tehnička knjiga Zagreb 2009.</ref>

==== Zaostala naprezanja ====
Poslije [[valjanje|valjanja]] svi proizvodi sadrže zaostala (vlastita) [[naprezanje|naprezanja]] uslijed lokalnog zagrijavanja i neravnimjernog hlađenja. Ta je pojava najjače izražena u valjanim nosačima zbog neravnomjernog zagrijavanja i hlađenja rebara i pojaseva, jer se rebra brže hlade od pojaseva. Veći dio pojaseva je zategnut, a veći dio rebara pritisnut. [[Zavarivanje]] također unosi zaostala naprezanja. Značaj tih zaostalih naprezanja je dvostruk: s jedne strane zbog njih se pojavljuju [[deformacija|deformacije]] konstrukcije, a s druge, utiču na nosivost i sigurnost konstrukcije (pojava krtog [[lom materijala|loma materijala]]). Deformacije se spriječavaju prethodnim deformacijama prije zavarivanja ili pogodnim redoslijedom zavarivanja, a u složenim slučajevima i planom zavarivanja.

=== Aluminijske legure za zavarene konstrukcije ===
Mehanička svojstva [[aluminij]]skih [[legura]] koje se upotrebljavaju za konstrukcije zavise od kemijskog sastava i [[tehnologija|tehnologije]] prerade (način oblikovanja i [[toplinska obrada|toplinske obrade]]). Te se legure uglavnom oblikuju gnječenjem, pri čemu se pritiskom daje oblik proizvodu. To može biti [[valjanje]] (toplo ili hladno) za dobivanje limova i traka, [[preša]]nje kroz matricu za proizvodnju šipki, profila i cijevi ili izvlačenje za dobivanje šipki i cijevi. Za povišenje [[čvrstoća|čvrstoće]] aluminijskih legura služe dodaci kao [[Bakar (element)|bakar]], [[magnezij]], [[silicij]], [[mangan]] i [[cink]], a za povišenje kemijske otpornosti najučinkovitiji su magnezij i mangan. Postoje 3 vrste zavarljivih aluminijskih legura:
* legure koje se toplinski ne mogu ojačati,
* legure koje se toplinski mogu ojačati i
* legure koje se toplinski ojačavaju, ali svoja fizička svojstva mogu popraviti i pri okolnoj temperaturi taloženjem u čvrstom stanju.
Za spajanje [[zakovica]]ma mogu se upotrijebiti sve tri vrste legura. Za spajanje [[zavarivanje]]m pogodne su samo druga i treća legura, a posebno treća jer toplinski otpuštena mjesta pored šava poslije izvjesnog vremena vraćaju svoju čvrstoću.

== Spajanje konstrukcija ==
{{Glavni|Spoj (strojarstvo)}}

Spajanje igra značajnu ulogu u oblikovanju i ostvarenju metalnih konstrukcija. Valjani proizvodi koji se isporučuju u određenim mjerama skraćuju se ili se sastavljaju u radionicama, pa se spajaju sredstvima kojima je zadatak da spojeni dijelovi djeluju kao cjelina i da su u stanju da sigurno prenesu [[sila|sile]] i [[naprezanje|naprezanja]] koja mogu nastati u pojedinim dijelovima. Sredstva za spajanje koja se primjenjuju u metalnim konstrukcijama su [[vijak|vijci]], [[zakovica|zakovice]], [[zavarivanje|zavari]] i visokonapregnuti vijci.

=== Zakovica ===
{{Glavni|Zakovica}}

'''Zakovica''' je [[strojni dio]] koji se koristi kao [[Spoj (strojarstvo)|nerastavljivi spoj]]. Na jednom kraju zakovice nalazi se glava (industrijska glava zakovice), a drugi kraj je klin cilindričnog oblika. Zakovica se umeće u prethodno izbušenu rupu, koja prolazi kroz obje plohe, na način da glava zakovice ostaje s jedne strane, a tijelo prolazi na drugu stranu. Zatim se primjenuje [[tlak|pritisak]] na tijelo zakovice koje se širi i tvori drugu glavu zakovice na suprotnoj plohi. Time se ostvaruje trajan spoj dviju ploha. Sam spoj zakovicama dobro podnosi [[Naprezanje|naprezanja]] po osi okomitoj na os zakovice (smično naprezanje), dok su za naprezanja u smjeru osi tijela zakovice bolja rješenja [[vijak|vijci]] i [[Matica (naprava)|matice]]. <ref> "Elementi strojeva", Karl-Heinz Decker, Tehnička knjiga Zagreb, 1975.</ref>

Zakovične spojeve su istisnuli [[vijčani spoj|vijčani spojevi]]. Bušenje rupa i zakivanje iziskuje općenito veći utrošak [[Rad (ekonomija)|rada]]. [[Zavarivanje|Zavareni]] dijelovi su jednostavnijeg oblika, laganiji su i nisu oslabljeni rupama. Samo se još ponekad uzima '''zakovični spoj''', koji inače vrijedi kao bezuvjetno siguran spoj, naročito u gradnji s lakim metalima. <ref> [http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/katedre/konstruiranje/kolegiji/ke1/ke1_materijali_vj/1.UvodOsnove.pdf] "Konstrukcijski elementi I", Tehnički fakultet Rijeka, Božidar Križan i Saša Zelenika, 2011.</ref>

=== Zavarivanje ===
{{Glavni|Zavarivanje}}

'''Zavarivanje''' je danas najšire primijenjeno sredstvo spajanja metalnih konstrukcija, ono je u isto vrijeme i kvalitetno i učinkovito. U primjenu izrade čeličnih konstrukcija uvedeno je nakon 1920. Zavarivanje je [[Spoj (strojarstvo)|spajanje]] dvaju ili više, istorodnih ili raznorodnih [[materijal]]a, taljenjem ili [[tlak|pritiskom]], sa ili bez dodavanja dodatnog materijala, na način da se dobije homogeni [[zavareni spoj]]. Zavarivanje je u drukčije od [[lemljenje|lemljenja]], a to je spajanje taljenjem legure s nižim [[talište]]m od materijala predmeta koji se spajaju. Različiti izvori [[energija|energije]] se mogu koristiti za zavarivanje, kao što je mlaz vrućih [[plin]]ova (plinski [[plamen]] ili mlaz [[plazma|plazme]]), [[električni luk]], tok nabijenih čestica (mlaz [[elektron]]a ili [[ion]]a u [[vakuum]]u), tokovi zračenja ([[laser]]), [[električna struja]] (elektrootporno zavarivanje), [[trenje]], [[ultrazvuk]] i sl. Zavarivanje se može obavljati u radionici, na otvorenom prostoru, u vodi ili u svemiru.

Sve do kraja 19. stoljeća, jedino je bilo poznato [[kovačko zavarivanje]], s kojim su [[kovač]]i stoljećima spajali [[željezo]] i [[čelik]] grijanjem i udaranjem [[čekić]]a. [[Elektrolučno zavarivanje]] i [[plinsko zavarivanje]] [[kisik]]om su bili među prvim postupcima koji su se razvili u 20. stoljeću. Nakon toga su se razvili mnogi procesi, ali među najzastupljenijim je postalo ručno elektrolučno zavarivanje.<ref> [ftp://161.53.116.242/Predavanja_vjezbe_programi_rokovi/Tehnologija_III/Zavarivanje/zavarivanje%20dodaci/Povijest%20zavarivanja.htm] "Povijest zavarivanja", Dr.sc. Ivan Samardžić, izv. prof., Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, 2012.</ref>

==== Zavarljivost ====
[[Zavarljivost]] je jedan ključni pojam u [[zavarivanje|zavarivačkoj]] [[tehnologija|tehnologiji]], a odnosi se kako na osnovni i dodatni [[materijal]], tako i na zavarivani [[proizvod]] ili strukturu, parametre, režim i postupak zavarivanja. To je, zapravo, jedno vrlo složeno svojstvo i nije ga jednostavno točno odrediti. Zavarljivost je sposobnost [[materijal]]a, da se pri određenim povoljnim uvjetima zavarivanja ostvari kontinuirani [[zavareni spoj]], koji će svojstvima udovoljiti predviđenim uvjetima i vijeku primjene. Na zavarljivost metala utječu: kemijski sastav (poglavito udio [[legura|legirnih]] elemenata i mogućih nečistoća), dimenzije dijelova koji se zavaruju, vrsta dodatnog materijala, priprema spoja za zavarivanje, i drugo.

Pojednostavljeno, može se uzeti da je zavarljivost svojstvo zavarivanog metala koje pokazuje da se određenim postupkom zavarivanja može ostvariti homogeni spoj, koji će udovoljiti predvidenim uvjetima i vijeku uporabe zavarenog proizvoda ili strukture. Nema opće zavarljivosti nekog metala. Ona se mora utvrditi za svaki pojedini postupak zavarivanja, dodatni materijal, vrstu spoja, predviđenu namjenu proizvoda ili strukture, odnosno za svaki slučaj zavarivanja posebice.

Homogenost se zavarenog spoja može narušiti, prije svega, pojavom pukotina, nemetalnih uključaka i poroznosti, pa se zavarljivost metala često ocjenjuje na temelju sklonosti pojavi pukotina. Zahtjevi za dobro zavarljive čelike su: zadovoljavajuća [[žilavost]] osnovnog metala; kemijski sastav mora biti takav da nakon hlađenja ne dolazi do porasta [[Krhkost|krhkosti]]; što manje ugljika jer ugljik utječe na porast [[Kaljivost|zakaljivosti]], [[tvrdoća|tvrdoće]] i krhkosti; samo [[čelik|čelici]] dobiveni u zatvorenim pećima ([[Siemens-Martinova peć|Siemens-Martinov postupak]]). <ref> [ftp://161.53.116.242/Predavanja_vjezbe_programi_rokovi/Tehnologija_III/Zavarivanje/zavarivanje%20dodaci/termini%20i%20drfinicije.htm] "Termini i definicije kod zavarivanja", Dr.sc. Ivan Samardžić, izv. prof., Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, 2012.</ref>

=== Vijčani spoj ===
{{Glavni|Vijčani spoj}}

'''Vijčani spoj''' spada u [[Spoj (strojarstvo)|rastavljive spojeve]], a pored spajanja, koristi se za brtvljenje, zatezanje, regulaciju, mjerenje i prijenos gibanja. Osnovni elementi vijčanog spoja su [[vijak]] i [[matica]], pri čemu vijak ima vanjski [[navoj]], a matica odgovarajući unutarnji navoj. Matica može u vijčanom spoju biti samostalan dio, ili je zamjenjuje dio spajanog [[strojevi|strojnog]] dijela, u kojemu onda treba izraditi unutarnji navoj. Obzirom da su vijak i matica najčešće korišteni strojni dijelovi na svim područjima [[tehnika|tehnike]], njihov oblik, veličina i materijal su [[standard]]izirani.

==== Visokonapregnuti vijci ====
Visokonapregnuti vijci su uvedeni najprije u [[SAD]] 1949., a dobivaju sve veći značaj u metalnim konstrukcijama. u spojevima s visokonapregnutim vijcima sile se prenose [[trenje]]m između dijelova u dodiru, preko velikog pritiska koji nastaje pritezanjem materijala velike [[Vlačna čvrstoća|zatezne čvrstoće]] od kojega su vijci izrađeni. Stanje površina koje se dodiruju važno je pri upotrebi toga sredstva za spajanje. Pravilnim izborom postupka može se postići koeficijent trenja oko 0,5, koji inače iznosi oko 0,3. Materijal koji se upotrebljava za visokonapregnute vijke ima zateznu čvrstoću od najmanje 900 N/mm<sup>2</sup>. [[Matica (naprava)|Matica]] je od istog materijala kao i [[vijak]], a podloške su toplinskim postupkom otvrdnute na čvrstoću koju ima materijal vijka. Vijci se pritežu do određenog [[Moment sile|zakretnog momenta]] s posebnim [[alat]]om koji se naziva [[Ključ (alat)|moment ključ]].

== Konstrukcijski sustavi ==
Za osiguranje nosivih i drugih uloga metalnih konstrukcija ostvareni su vrlo različiti konstrukcijski sustavi.

=== Štap ===
Štap je prizmatičan element [[naprezanje|napregnut]] prvenstveno aksijalno (linearno) uzduž svoje duže osi.

=== Stup ===
[[Stup]] je slobodan okomiti potporanj u obliku valjka, koji prenosi teret nadgrađa na čvrstu podlogu. Stup je u obliku štapa, ali je obično puno složenije opterećen, osim uzduž osi i poprečnim silama, te napadnim momentima u jednoj ili obje ravnine.

=== Građevni nosač ===
Građevni [[nosač]] je nosivi sklop koji prenosi opterećenje preko jednog ili više raspona na [[Oslonac|potpore]] (ležaje). Može biti s prijepustima ([[konzola]]ma) ili bez njih, odnosno linijski ([[greda]], prečka okvira, [[Luk (arhitektura)|luk]], rešetka) ili plošni (ploča ili ljuska). S obzirom na građevni [[materijal]] može biti od [[beton]]a, armiranog ili prednapregnutog betona, [[čelik]]a ili drugih [[kovina]], te od [[Drvo (materijal)|drva]] (drvene konstrukcije). <ref> '''nosač, građevni''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=44141] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> Građevni nosač je punozidna ili rešetkasta konstrukcija u jednoj ravnini, oslonjena na svojim krajevima (na jednoj strani pomično, na drugoj nepomično). To je prosta ili jednostavna greda. Ako se produžava preko više polja, bez prekida na osloncima, naziva se kontinuirani nosač (ili greda). Gredni nosači su napregnuti transverzalnim (okomiti na gredu) silama i [[Moment sile|napadnim momentima]] u svojoj ravnini, rjeđe aksijalnim [[sila]]ma i silama izvan svoje ravnine.

==== Greda ====
{{Glavni|Greda (konstrukcija)}}

Greda je izdužena vodoravna ili kosa nosiva građevna konstrukcija za prenošenje vertikalnih opterećenja na ležaje. Ležaji mogu biti klizni, zglobni ili upeti. Prema broju ležaja razlikuju se greda s jednim ležajem (konzolna), s dva ležaja (prosto oslonjena, s prepustima), s više ležaja (kontinuirana). Opterećena je na savijanje, a prema vrsti može biti statički određena ili statički neodređena. Izrađuje se od drveta, čelika, armiranoga betona, rjeđe od kamena različita poprečnog presjeka. Može se izvoditi i kao kosa konstrukcija (stube), na elastičnoj podlozi, ojačana pločom, kao dio mosta, dio zgrade i drugo. <ref> '''greda''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=23248] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

==== Konzola ====
[[Konzola]] ([[Francuski jezik|fran]]. ''console'': potporanj, nosač; greda) je konstrukcijski element kojemu je jedan kraj ukliješten u zid ili u koji drugi dio konstrukcije, a drugi mu je kraj slobodan. Najčešće je u obliku armiranobetonske, čelične, drvene ili kamene grede ili ploče, a služi kao oslonac istaknutim dijelovima građevine (vijenci, balkoni i druge istake na zgradama), nosač raznovrsne opreme u industrijskim postrojenjima (na primjer cjevovodi) i slično. U nekim je povijesnim razdobljima niz ukrašenih konzola često imao samo [[Dekoracija|dekorativnu]] ulogu. <ref> '''konzola''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=33005] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

==== Roštilj ====
Roštilj ([[Mađarski jezik|mađ]]. ''rostély'', prema [[Njemački jezik|njem]]. ''Rost'') je rešetkasta oblika, a roštiljne konstrukcije u građevinarstvu su sastavljene od mreže kruto povezanih grednih nosača. <ref> '''roštilj''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=53447] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> Roštilj je sustav paralelnih nosača raspoređenih u dva, obično okomita pravca, spojenih vezama koje primaju [[Moment sile|okretne momente]]. Najčešće su pod pravim kutom. Roštilj je naprezan upravo na svoju srednju ravninu, to jest [[savijanje]]m. Svojstvo je roštilja suradnja više nosača u prijemu i nošenju naprezanja (vanjskog opterećenja). Primjenjuje se u [[most]]ovima i svuda tamo gdje se teški tereti primaju i dalje prenose, pa je zato korisna raspodjela na više dijelova.

=== Okvir ili rešetka ===
'''Okvir''' ili '''rešetka''' je građevni nosivi sklop sastavljen od jedne ili više greda (prečaka) te dvaju ili više stupova (potpornja), obično međusobno kruto spojenih. Često je nepokretno oslonjen, kada se, kao i kod lûka, pri vertikalnom opterećenju javljaju i horizontalne reaktivne sile. Takav okvir, ali s dodatnim zglobom, obično je u sredini raspona statički određen, a naziva se '''trozglobni okvir'''. S obzirom na materijal, okvir može biti od armiranog ili prednapetoga betona, čelika ili drugih kovina, ili od drva. [[Armirani beton|Armiranobetonski]] okviri grade se kao punostjeni monolitni ili montažni, čelični od valjanih profila ili zavarivanjem limova, dok se oni drveni danas uglavnom izrađuju kao nosači od lijepljenoga (lameliranoga) drva.

'''Okvirne konstrukcije''', sastavljene od više okvira povezanih u cjelinu, danas su čest konstruktivni sustav zgrada. Mogu biti ravninske ili prostorne, jednorasponske ili višerasponske, a po visini prizemne, jednokatne i višekatne. Prizemne jednorasponske okvirne konstrukcije najčešće se primjenjuju za športske dvorane, hangare i slično, a one višerasponske na primjer za prodajne i tvorničke hale. Zbog mogućnosti fleksibilna rasporeda prostora, višekatne su okvirne konstrukcije čest nosivi sklop javnih i poslovnih zgrada i [[neboder]]a. <ref> '''okvir''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=44982] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

=== Građevne ploče ===
Građevne ploče su plošni konstrukcijski elementi namijenjeni prijenosu opterećenja koje djeluje okomito na njihovu ravninu. Ponajprije služe kao nosivi dijelovi međukatnih i krovnih konstrukcija zgrade, kao kolničke ploče [[most]]ova i slično. Ovisno o uvjetima podupiranja, opterećenje prenose u jednom ili u oba smjera, a predaju ga po rubovima na grede ili zidove, ili u pojedinim točkama na stupove. Po tlocrtnom obliku ploče su najčešće pravokutne, rjeđe i trokutne, kružne, prstenaste ili slobodnih oblika. Izrađuju se industrijski ili se grade na gradilištu. Obično su armiranobetonske ili čelične. <ref> '''ploče, građevne''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=48771] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

=== Ljuska ===
Ljuska, u arhitekturi i građevinarstvu, je razmjerno tanka, nosiva plošna konstrukcija kojoj je središnja [[ploha]] jednostruko zakrivljena ([[valjak|cilindrične]] ljuske) ili dvostruko zakrivljena ([[Kupola|kupole]], sedlaste ljuske, na primjer oblika hiperboličnoga [[paraboloid]]a). Najčešće je od armiranoga betona, rjeđe od drva ili čelika. Armiranobetonska ljuska izvodi se ugradnjom betona u oplatu na samom mjestu gradnje, ili nekim od načina građenja bez oplate, na primjer prskanjem betona preko guste armaturne mreže, ili slaganjem od predgotovljenih dijelova. Postoje i ljuske sastavljene od velikoga broja istovjetnih, industrijski proizvedenih elemenata, na primjer mrežasti svodovi ili geodezijske kupole od štapova (drvenih, metalnih, od plastike), odnosno panela. Zahvaljujući posebnom obliku ljuske, raspodjela je unutarnjih [[sila]] povoljna, što omogućuje njezinu malu debljinu (gdjekad samo nekoliko centimetara) i razmjerno velike raspone. Zbog toga ljuska obično služi kao [[krov]]na konstrukcija za natkrivanje koncertnih, izložbenih ili sportskih dvorana, tvorničkih hala, pristanišnih zgrada zračnih luka i drugo, a katkad i za posebne namjene, na primjer kao [[rashladni toranj]] termoelektrane, rezervoar, silos i drugo. <ref> '''ljuska''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=37772] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

=== Luk ===
{{Glavni|Luk (arhitektura)}}

Luk, u graditeljstvu, je gornji konstruktivni, najčešće polukružni završetak otvora u zidu ili između stupova, izveden obično tehnikom svođenja. Uz polukružni, razvili su se u različitim razdobljima i drugi oblici luka: šiljasti, potkovasti, trolisni, sedlasti, konveksni, ovalni i drugi. Svrha je luka da prihvati i prenese na obje strane teret zida iznad otvora. Kada se javlja u ritmičkim nizovima, luk ima i izrazito [[dekoracija|dekorativnu ulogu]]. <ref> '''luk''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=37772] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Konstrukcije}}
[[Kategorija:Konstrukcije]]

Metalna konstrukcija - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica