WikiSysop: no summary specified

2021-11-02T14:39:09Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 2. studeni 2021. u 14:39
Redak 109:		Redak 109:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commonscat\|Meats}}~~

	[[Kategorija:Meso\| ]]		[[Kategorija:Meso\| ]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-29T04:35:25Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Ribeyes.jpeg|mini|Pečeni odresci]]

'''Meso''' koje služi za [[hrana|prehranu]] [[čovjek]]a čini sirovo ili prerađeno [[mišić]]no tkivo stoke, peradi, divljači, [[ribe]], [[Mekušci|mekušaca]], [[Školjke|školjki]], [[Rakovi|rakova]], puževa i žaba. Ono je važan dio čovjekove prehrane radi velikog udjela [[bjelančevine|bjelančevina]], koje su nužne čovjeku.

== Vrste mesa po podrijetlu ==

[[Datoteka:Rind-Ganz.png|mini|300px|Dijelovi govedine]]

=== Govedina ===

1. vratina

2. hrskavi zapećak

3. rebra

4. pržolica (ramstek)

5. hrbat (rozbif)

6. hrbat (rozbif)

7. pisana pečenka (biftek, teleća pisanica)

8. rebra, mekana (srednja) rebra, potrbušina

9. masna potrbušina, slabina

10. rame (ribica), plećka (lopatica)

11. but

12. vrh kuka

13. zdjelica

14. stražnja goljenica

[[Datoteka:Schwein-Ganz.svg|mini|300px|Dijelovi svinjetine]]

=== Svinjetina ===

Za razliku od govedine, svinja je vrlo korisna životinja, jer se za prehranu rabi gotovo cijela. Neke [[religija|religije]] brane jedenje svinjetine.

<ol>
<li> glava
<li> prsni vršci
<li> leđa (leđna slanina)
<li> vrat ili vratina
<li> prsa
<li> kare i rebra
<li> poleđina
<li> file (svinjska pisanica, lungić)
<li> prsa s potrbušinom
<li> potrbušina
<li> plećka ili lopatica
<li> svinjski but (s orahom i salom)
<li> koljenica
<li> papci
<li> rep
</ol>

== Toplinska obrada mesa ==
Odabir toplinske obrade mesa ovisi o tome priprema li se meso u komadu ili se sirovo reže na obroke i tek tada priprema.

=== Priprema velikih mesnih jela ===
[[Datoteka:NCI clove ham.jpg|mini|Šunka]]
==== Kuhanje ====

Kuhanje ([[Francuski jezik|franc]]. ''bouillir'') obrada je mesa, kojom se meso omekšava prenošenjem topline na meso putem kipuće [[Voda|vode]], radi lakšeg žvakanja i daljnje [[Probava|probave]]. Trajanje kuhanja ovisi o vrsti mesa (perad se kuha brže od govedine). S obzirom da kuhanje može trajati više sati, kuhanje se ubrzava primjenom [[Papinov lonac|Papinovog lonca]] (također se rabi za kuhanje na velikim nadmorskim visinama). Kuhanje je prikladno za govedinu, teletinu, svinjetinu, ovčetinu, perad. Od mesa, [[kosti]]ju i goveđeg repa, obično se kuha i temeljac za [[Juha|juhe]] i druga jela.

Kuhana je govedina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] specijalitet, a najpogodniji komadi za kuhanje su vanjski but, koljenica, goveđa prsa, lopatica i dopržolica.

==== Pirjanje ====

Kuhanje na pari (''braiser'') zovemo ''pirjanje'' ili ''dinstanje'' (oba su pojma regionalizmi, [[Turski jezik|tur.]] ''püryan'' -> pirjati, [[Njemački jezik|njem.]] ''Dunst'' -> dinstati). Pirjanje je prikladno za tamna i svijetla mesa, a prethodnim salamurenjem meso omekšava i postaje ukusnije.

==== Pečenje ====

Pečenje (''rôtir'') obrada je mesa kojom se meso zagrijava bilo toplim zrakom (temperatura je u početku 250 °C, a kasnije se smanji na 120 °C), ili kontaktom mesa i ploče (ili rešetki) na kojima se meso nalazi. Pečeno meso odlikuje se boljim okusom od kuhanog, no nije tako mekano. Prikladno je za tamna i svijetla mesa. Mesu se tijekom pečenja ne dodaje tekućina, a nakon pečenja prije rezanja mora odstajati barem 15 minuta.
:Pečenje u pećnici (franc. ''au four''); prikladno je za tamna mesa, divljač i pernatu divljač
:Pečenje na ražnju (franc. ''à la brochet''); prikladno je za svijetla mesa poput telećih prsa, telećih mišića, dijelova telećeg buta.

=== Priprema malih mesnih jela ===

==== Pečenje u masnoći ====
Pečenje u masnoći (''frire'') prikladno je za svijetla i tamna mesa, iznutrice, odreske, filee, kotlete, pržolice, perad, mozak, žlijezde.

==== Prženje ====
Prženje je obrada mesa u većoj količini vrućeg [[ulje|ulja]] ili [[mast]]i. Meso se mora mora pržiti u dovoljno velikoj tavi kako se temperatura prženja ne bi naglo smanjila i meso pustilo sok, te se počelo kuhati. Poprživanje mora trajati što kraće kako bi meso u sredini ostalo ružičasto.
:Prženje u tavi (''sauter'') prikladno je za tamna mesa poput chateaubrianda, bifteka, T-bone steaka, pržolice.
:Prženje na roštilju (''griller'') prikladno je za svijetla mesa poput kotleta, oraščića, mljevenog mesa, dijelova peradi.
:Popržavanje prevrtanjem (''à la minute'') prikladno je za tamna i svijetla mesa, iznutrice.

==== Pirjanje ====
[[Datoteka:Gulasch.jpg|mini|Gulaš]]
:Smeđe pirjanje (''braiser'') prikladno je za tamna i svijetla mesa, ragu, sotirano pile.
:Svijetlo pirjanje (''poêler'') prikladno je za svijetla mesa poput piletine, janjetine, teletine.
:Naravno pirjanje (''braiser naturel'') prikladno je za tamna mesa ([[gulaš]] i mesna jela u umaku) i svijetla mesa (frikase od teletine i peradi)
:Dokuhavanje (''pocher'') prikladno je za iznutrice, svijetla i nježna mesa.
:Kuhanje (''bouillir'') prikladno je za iznutrice, svijetla i tamna mesa.

== Literatura ==
* Vladimir Katanec, Kuharstvo 2, Školska knjiga, Zagreb, 1997. godine, {{ISBN|953-0-20808-1}}
== Povezani članci ==
*[[Utjecaj mesne industrije na okoliš]]
*[[Klaonica]]
*[[Masovni uzgoj životinja]]

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Meats}}

[[Kategorija:Meso| ]]

Meso - Povijest promjena

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica