https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Merkurova_atmosferaMerkurova atmosfera - Povijest promjena2026-09-03T01:49:44ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Merkurova_atmosfera&diff=381216&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-12-10T07:31:36Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Merkurova atmosfera'''-->[[datoteka:Mercury Sodium tail (PIA11076).jpg|mini|250px|Merkurov natrijev rep.]]<br />
'''[[Merkur]]''' ima vrlo slabu i vrlo varijabilnu [[Atmosfera|'''atmosferu''']] (površinski povezanu [[Egzosfera|egzosferu]]) koja sadrži [[vodik]], [[helij]], [[kisik]], [[natrij]], [[kalcij]], [[kalij]] i [[Vodena para|vodenu paru]], s razinom kombiniranom tlaka od oko 10 <sup>-14</sup> [[Bar (jedinica)|bara]] (1 [[Paskal|Npa]] ).<ref name="NASAMWB">{{Citiranje weba|url=http://www.nasa.gov/worldbook/mercury_worldbook.html|title=NASA—Mercury|archiveurl=https://web.archive.org/web/20050105042225/http://www.nasa.gov/worldbook/mercury_worldbook.html|archivedate=2005-01-05|accessdate=2009-09-26}}</ref> Egzosferne vrste potječu ili iz [[Sunčev vjetar|Sunčevog vjetra]] ili iz planetarne kore. Sunčeva svjetlost gura atmosferske plinove dalje od Sunca, stvarajući rep sličan kometnom repu iza planeta. <br />
<br />
Postojanje Merkurove atmosfere bilo je sporno prije 1974. godine, iako se do tada stvorio konsenzus da Merkuru, poput [[Mjesec|Mjeseca]], nedostaje bilo kakva značajna atmosfera. Taj zaključak potvrđen je 1974. godine kada je bespilotna svemirska sonda ''[[Mariner 10]]'' otkrio samo slabu i tanku egzosferu. Kasnije, 2008. godine, poboljšana mjerenja dobivena su pomoću svemirske letjelice ''[[MESSENGER]]'', koja je otkrila [[magnezij]] u Merkurovoj egzosferi. <br />
== Sastav ==<br />
{| class="wikitable" style="font-size:80%; float:right"<br />
|+'''Kemijski sastav Merkurove atmosfere'''<br />
| colspan="2" style="font-size: 85%" |<br />
|-<br />
! style="text-align:center;" |Plin<br />
! style="text-align:center;" |Obujam<br />
|-<br />
|[[Kisik]] (O<sub>2</sub>)<br />
|42%<br />
|-<br />
|[[Natrij]] (Na)<br />
|29%<br />
|-<br />
|[[Vodik]] (H<sub>2</sub>)<br />
|22%<br />
|-<br />
|[[Helij]] (He)<br />
|6%<br />
|-<br />
|[[Vodena para|Voda]] (H<sub>2</sub>O)<br />
|5 do 10%<br />
|-<br />
|[[Dušik]] (N<sub>2</sub>)<br />
|mogući tragovi u atmosferi<br />
|-<br />
|[[Neon]] (Ne)<br />
|mogući tragovi u atmosferi<br />
|-<br />
|[[Kripton]] (Kr)<br />
|mogući tragovi u atmosferi<br />
|-<br />
|[[Argon]] (Ar)<br />
|mogući tragovi u atmosferi<br />
|-<br />
|[[Ugljikov(IV) oksid|Ugljikov (IV) dioksid]] (CO<sub>2</sub>)<br />
|mogući tragovi u atmosferi<br />
|-<br />
|[[Ksenon]] (Xe)<br />
|mogući tragovi u atmosferi<br />
|}<br />
Merkurovu egzosferu čine razne vrste koje potječu iz [[Sunčev vjetar|sunčevog vjetra]] ili iz planetarne kore.<ref name="Killen433">[[Atmosphere of Mercury#Killen2007|Killen]], 2007, pp. 433–434</ref> Prvi otkriveni sastojci bili su atomski vodik (H), [[helij]] (He) i atomski kisik (O), koji su uočeni [[Fotometar|fotometrom]] za ultraljubičasto zračenje iz svemirske sonde ''[[Mariner 10]]'' 1974. godine. Procjenjuje se da se koncentracije tih elemenata u blizini površine razlikuju od 230 cm <sup>-3</sup> za vodik do 44.000 cm <sup>-3</sup> za kisik, s intermedijarnom koncentracijom helija. Sonda ''[[MESSENGER|MESSENGER je]]'' 2008. potvrdila prisutnost atomskog vodika, iako je njegova koncentracija izgledala veća od procjene iz 1974. godine.<ref name="McClintock2008-93">[[Atmosphere of Mercury#McClintock2008|McClintock]] 2008, p. 93</ref> Smatra se da egzosferni vodik i helij potječu iz sunčevog vjetra, dok će kisik vjerojatno biti jezgrenog podrijetla. <br />
[[Datoteka:Ca_and_Mg_tail_of_Mercury_(PIA12366).jpg|desno|mini| Ca i Mg u repu ]]<br />
Četvrta vrsta otkrivena u egzosferi Merkura bio je [[natrij]] (Na). Natrij su otkrili 1985. [[Drew Potter]] i [[Tom Morgan]], koji su promatrali Fraunhoferove emisijske linije 589 i 589.6 &nbsp; nm.<ref name="Killen434">[[Atmosphere of Mercury#Killen2007|Killen]], 2007, pp. 434–436</ref> Prosječna gustoća ovog elementa je oko 1× 10<sup>11</sup> cm <sup>−2</sup> . Natrij je promatran kako se koncentrira u blizini polova, tvoreći svijetle mrlje.<ref name="Killen438">[[Atmosphere of Mercury#Killen2007|Killen]], 2007, pp. 438–442</ref> Njegovo se obilježje također povećava u blizini zone terminatora tijekom zore u usporedbi s zonom terminatora tijekom sumraka.<ref name="Killen442">[[Atmosphere of Mercury#Killen2007|Killen]], 2007, pp. 442–444</ref> Neka su istraživanja tvrdila povezanost obilnosti natrija s određenim površinskim značajkama, poput [[Caloris Basin|bazena Caloris]] ili radio svijetlih mrlja; no ovi rezultati ostaju kontroverzni. Godinu dana nakon otkrića natrija, Potter i Morgan izvijestili su da je [[kalij]] (K) također prisutan u egzosferi Merkura, iako je gustoća stupca dva reda magnitude jača od one natrija. Svojstva i prostorna raspodjela ova dva elementa inače su vrlo slična. <ref name="Killen449">[[Atmosphere of Mercury#Killen2007|Killen]], 2007, pp. 449–452</ref> 1998. godine otkriven je još jedan element, [[kalcij]] (Ca), s gustoćom stupca tri veličine jače od natrija. <ref name="Killen452">[[Atmosphere of Mercury#Killen2007|Killen]], 2007, pp. 452–453</ref> Promatranja sonde ''MESSENGER'' 2009. pokazala su da je kalcij koncentriran uglavnom u blizini ekvatora - suprotno onome što se primjećuje za natrij i kalij. <ref name="McClintock2009-612">[[Atmosphere of Mercury#McClintock2009|McClintock]] 2009, p. 612–613</ref> Daljnja opažanja Messengera izvijestila su 2014. da atmosferu dopunjuju materijali ispareni s površine sporadični i [[Meteorski pljusak|meteorski kiši]] povezani s [[Enckeov komet|Cometom Enckeom]] . <ref>{{Citiranje časopisa|author=Rosemary M. Killen|title=Impact Vaporization as a Possible Source of Mercury's Calcium Exosphere|date=December 10, 2014|journal=Icarus|volume=250|pages=230–237}}</ref> <br />
<br />
U 2008. godini instrument ''Fast Imaging Plasma Spectrometer'' (FIPS) na sondi ''[[MESSENGER]]'' je otkrio nekoliko različitih molekulskih iona i u blizini Merkura, uključujući H<sub>2</sub>O<sup>+</sup> (ioniziranu [[Vodena para|vodenu paru]]) i H<sub>2</sub>S <sup>+</sup> (ioniziran [[sumporovodik]]).<ref name="planetary">{{Citiranje novina|url=http://www.planetary.org/news/2008/0703_MESSENGER_Scientists_Astonished_to.html|title=MESSENGER Scientists 'Astonished' to Find Water in Mercury's Thin Atmosphere|publisher=The Planetary Society|date=2008-07-03|accessdate=2010-03-28|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100406034624/http://www.planetary.org/news/2008/0703_MESSENGER_Scientists_Astonished_to.html|archivedate=6 April 2010}}</ref> Njihovo obilje u odnosu na natrij iznosi oko 0,2, odnosno 0,7. Drugi ioni, kao što su H<sub>3</sub>O<sup>+</sup> (hidronij) OH ([[hidroksil]]), O<sub>2</sub><sup>+</sup> i Si<sup>+</sup> su također prisutni.<ref name="Zurbuchen2008-91">[[Atmosphere of Mercury#Zurbuchen2008|Zurbuchen]] 2008, p. 91, Table 1</ref> Tijekom svog preleta 2009., ''Ultraljubičasti i vidljivi spektrometar'' (''Ultraviolet and Visible Spectrometer'', UVVS) na sondi ''MESSENGER'' prvi je otkrio prisustvo [[Magnezij|magnezija]] u Merkurovoj egzosferi. Obilje ovog novootkrivenog sastojka od blizu površine približno je usporedivo s natrijem.<ref name="McClintock2009-612">[[Atmosphere of Mercury#McClintock2009|McClintock]] 2009, p. 612–613</ref><br />
== Svojstva ==<br />
''Mariner 10'' je [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastim]] opažanjima utvrdio je gornju granicu površinske gustoće egzosfere na oko 10<sup>5</sup> čestica po [[Kubni centimetar|kubnom centimetru]]. To odgovara površinskom tlaku nižem od 10<sup>−14</sup> [[Bar (jedinica)|bara]] (1 [[Paskal|nPa]]).<ref name="Domingue">[[Atmosphere of Mercury#Domingue2007|Domingue]], 2007, pp. 162–163</ref> <br />
<br />
Temperatura egzosfere Merkura ovisi o vrstama kao i zemljopisnom položaju. Za egzosferni atomski vodik čini se da je temperatura oko 420 K, vrijednost koju očitavaju i ''Mariner 10'' i ''MESSENGER''.<ref name="McClintock2008-93">[[Atmosphere of Mercury#McClintock2008|McClintock]] 2008, p. 93</ref> Temperatura natrija je znatno viša i dostiže 750-100 K na ekvatoru i 1.500–3.500 K na polovima.<ref name="Killen436">[[Atmosphere of Mercury#Killen2007|Killen]], 2007, pp. 436–438</ref> Neka zapažanja pokazuju da je Merkur okružen vrućom koronom atoma kalcija s temperaturom između 12 000 i 20 000 K.<ref name="Killen452">[[Atmosphere of Mercury#Killen2007|Killen]], 2007, pp. 452–453</ref> <br />
<br />
=== Rep ===<br />
Zbog blizine Merkura do Sunca, pritisak sunčeve svjetlosti mnogo je jači nego u blizini Zemlje. Sunčevo zračenje gura neutralne atome dalje od Merkura, stvarajući rep poput kometnog repa.<ref name="McClintock2009-610">[[Atmosphere of Mercury#McClintock2009|McClintock]] 2009, p. 610–611</ref> Glavni sastojak repa je natrij, koji je otkriven nakon 24 milijuna km (1000 R<sub>M</sub>) od planeta.<ref name="Schmidt2010">[[Atmosphere of Mercury#Schmidt2020|Schmidt]] 2010, p. 9–16</ref> Taj se natrijev rep brzo širi na promjer od oko 20 000 km na udaljenosti od 17 500 km.<ref name="Killen448">[[Atmosphere of Mercury#Killen2007|Killen]], 2007, p. 448</ref> ''MESSENGER je'' 2009. također otkrio kalcij i magnezij u repu, iako su ti elementi primijećeni samo na udaljenosti manjoj od 8 R<sub>M</sub>. <br />
<br />
== Vidi također ==<br />
<br />
* [[Merkurova magnetosfera]] <br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
===Literatura===<br />
{{refbegin|2}}<br />
*{{cite journal|last=Domingue|first=Deborah L. |author2=Koehn, Patrick L. |author3=Killen, Rosemary M.|title=Mercury's Atmosphere: A Surface-Bounded Exosphere|year=2007|journal=[[Space Science Reviews]]|volume=131|issue=1–4|pages=161–186|doi=10.1007/s11214-007-9260-9|ref=Domingue2007|bibcode=2007SSRv..131..161D|display-authors=etal}}<br />
*{{cite journal|last=Fink|first=Uwe|author2=Larson, Harold P.|author3= Poppen, Richard F.|title=A new upper limit for an atmosphere of CO2, CO on Mercury|year=1974|journal=[[The Astrophysical Journal]]|volume=187|pages=407–415|doi=10.1086/180075|ref=Fink1974|bibcode=1967ApJ...149L.137B}}<br />
*{{cite journal|last=Killen|first=Rosemary|author2=Cremonese, Gabrielle |author3=Lammer, Helmut |title=Processes that Promote and Deplete the Exosphere of Mercury|year=2007|journal=[[Space Science Reviews]]|volume=132|issue=2–4|pages=433–509|doi=10.1007/s11214-007-9232-0|ref=Killen2007|bibcode=2007SSRv..132..433K|display-authors=etal}}<br />
*{{cite journal|last=McClintock|first=William E. |author2=Bradley, E. Todd |author3=Vervack Jr, Ronald J. |title=Mercury's Exosphere: Observations During MESSENGER's First Mercury Flyby|journal=Science|year=2008|pmid=18599778|volume=321|doi=10.1126/science.1159467|issue=5885|pages=92–94|bibcode=2008Sci...321...62M|ref=McClintock2008|display-authors=etal}}<br />
*{{cite journal|last=Schmidt|first=Carl A.|author2=Wilson, Jody K. |author3=Baumgardner, Jeff |author4= Mendillo, Michael |title=Orbital effects on Mercury's escaping sodium exosphere|journal=Icarus|year=2010|volume=207|doi=10.1016/j.icarus.2009.10.017|issue=1|pages=9–16|bibcode=2010Icar..207....9S|ref=Schmidt2010}}<br />
*{{cite journal|last=McClintock|first=William E. |author2=Vervack Jr, Ronald J. |author3=Bradley, E. Todd |title=MESSENGER Observations of Mercury's Exosphere: Detection of Magnesium and Distribution of Constituents|journal=Science|year=2009|pmid=19407195|volume=324|doi=10.1126/science.1172525|issue=5927|pages=610–613|bibcode=2009Sci...324..610M|ref=McClintock2009|display-authors=etal|doi-broken-date=2020-05-21|url= https://science.sciencemag.org/content/324/5927/610|url-access=subscription}}<br />
*{{cite journal|last=Rasool|first=S.I.|first2=S.H.|last2=Gross|first3=W.E.|last3=McGovern|year=1966|bibcode=1966SSRv....5..565R|title=The atmosphere of Mercury|journal=[[Space Science Reviews]]|volume=5|issue=5|pages=565–584|doi=10.1007/BF00167326|ref=Rasool1966}}<br />
*{{cite journal|last=Williams|first=I.P.|year=1974|bibcode=1974Natur.249..234W|title=Atmosphere of Mercury|journal=[[Nature (journal)|Nature]]|volume=249|issue=5454|page=234|doi=10.1038/249234a0|ref=Williams1974}}<br />
*{{cite journal|last=Zurbuchen|first=Thomas H.|author2=Raines, Jim M. |author3=Gloeckler, George |title=MESSENGER Observations of the Composition of Mercury's Ionized Exosphere and Plasma Environment|journal=Science|year=2008|pmid=18599777|volume=321|doi=10.1126/science.1159314|issue=5885|pages=90–92|bibcode=2008Sci...321...90Z|ref=Zurbuchen2008|display-authors=etal}}<br />
{{refend}}<br />
[[Kategorija:Merkur]]</div>WikiSysop