https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=MektebMekteb - Povijest promjena2026-09-05T06:50:13ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Mekteb&diff=628939&oldid=prevSuradnik10: nije uvezlo s hr.wikipedije2025-11-05T23:53:52Z<p>nije uvezlo s hr.wikipedije</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div>[[Datoteka:Gazi Husrev-begov mekteb u Sarajevu.jpg|thumb|desno|Zgrada nekadašnjeg [[Gazi Husrev-beg]]ovog mekteba u [[Sarajevo|Sarajevu]]]]<br />
'''Mekteb''' ([[arapski jezik|ar.]]: بـتــكـمـ) odgojno-obrazovna je institucija, koja djeluje pri [[Islamska zajednica|Islamskoj zajednici]]. Vjerska škola koja je više razine od mekteba je [[medresa]].<br />
<br />
Mekteb je škola gdje se djeca uče osnovama islama: vjere, načina života, osnovama sufare ([[arapsko pismo|arapskog pisma]]), odnosno kako čitati, pisati i izgovarati riječi pisane arapskim pismom, potom osnovama gramatike [[arapski jezik|arapskog jezika]], te pravilnom čitanju [[Kuran]]a.<br />
<br />
==Povijest==<br />
[[Datoteka:Mekteb bijela džamija brčko.jpg|thumb|desno|Mekteb u džematu [[Bijela džamija u Brčkom|Bijela džamija]] u [[Brčko]]m]]<br />
Mekteb je prvi oblik institucionalno organiziranog islamskog odgoja i obrazovanja. U [[Osmansko Carstvo|osmanskom]] razdoblju, mekteb se nazivao '''sibjan-mekteb''' - osnovna škola koja je učenicima pružala najnižu obrazovnu razinu vjerske pouke. Nisu imali zastupljen maternji jezik i njegovu pismenost. Gradivo su đaci većinom učili napamet. Naglasak u nastavi bio je na obredoslovlju, tekstovima iz [[Kuran]]a upotrebljavani u molitvi, islamskoj etici i sl. Muallimi (učitelji) su se birali među ljudima koji su imali [[medresa]]nsko obrazovanje. Kada bi djeca navršila četiri-pet godina ona bi krenula u mekteb. <br />
[[Datoteka:Mekteb udžbenici.jpg|thumb|desno|Udžbenici za mektebsku pouku]]<br />
Mektebi se prave u sklopu svake [[Džamija|džamije]] ili mesdžida, bilo kao njen sastavni dio, ili u njenom dvorištu ili pak nedaleko od nje. Podižu se i u selima (mejtef) i u gradovima, i njega po pravilu posjećuju sva muslimanska djeca i omladina. Dobrotvorni filantropi također su nekada mogli otvoriti osnovnu školu i upravljati njome uz pomoć vakufa ([[zaklada]]). Mekteb kao institucionalni odgojno-obrazovni temelj dao najveći doprinos očuvanju islamskih temeljnih vrijednosti muslimana.<ref>{{cite web |url=https://ibc-zh.ch/neu/ba/mekteb |title=Mekteb |publisher=ibc-zh.ch |date=2017-08-05 |accessdate=2020-12-30 |archive-date=24. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224162808/https://ibc-zh.ch/neu/ba/mekteb |url-status=dead }}</ref><br />
[[Datoteka:Mekteb Brčko.jpg|thumb|desno|Zgrada nekadašnjeg mekteba ibtidaijje u [[Brčko]]m]]<br />
U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], sibjan-mektebi kao osnovne obrazovne institucije ostali su u svemu nepromijenjeni do 1918. godine. Oni nikada nisu postali općeobrazovne ustanove tipa osnovnih škola, jer se u mektebima nisu učili realni predmeti, niti su se učila pisma [[latinica]] i [[ćirilica]]. Premda je broj sibjan-mekteba naglo opao u vrijeme okupacije Bosne i Hercegovine, otvaranje novih mekteba razvijalo se naglo nakon uspostavljanja vlasti, tako da se do 1915. godine broj udvostručio u odnosu na stanje iz 1879. godine. Broj učenika nije rastao srazmjerno broju mekteba, jer se broj [[Musliman|muslimanske]] djece povećavao u narodnim osnovnim školama. Od 499 sibjan-mekteba, koliko ih je bilo 1879. godine, 1906. godine broj je porastao na 863, da bi 1915. godine dosegao broj 1233. Pokušaj reformiranja sibjan-mekteba 1890. godine otvaranjem '''mekteba-ibtidaijje''' s ciljem da to preraste u neku vrstu muslimanskih konfesionalnih škola nije dao očekivane rezultate u pogledu broja otvorenih iptidaija i broja učenika koji su ih pohađali.<ref name="#1">''Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog u Brčkom'', Brčko 2021. str. 26</ref> Mekteb-ibtidaijje je nastao kao posljedica reforme školskog sustava koje je sprovela Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu. Uveden je u dogovoru s Vakufskim povjerenstvom u Sarajevu.<ref>[http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1848 Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181111133552/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1848 |date=11. studenoga 2018. }} ''Odluka kojom se Povijesna građevina - Mekteb (Mejtef) ibtidaija u Stocu proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine'', 7. listopada 2003. (pristupljeno 10. studenoga 2018.)</ref><br />
<br />
Sličnost mekteb-ibtidaijje sa sibjan-mektebima sastojala se u tome što se i u njima počinjalo učiti od sufare. Razlikuje se i po tome što su u njima radili mnogo vrsniji učitelji: imali su propisanu jedinstvenu edukacijsku osnovu. U [[medresa]]ma su svladali islamske nauke. Završili su Darul-muallimin, islamsku učiteljsku školu u Sarajevu, gdje su prošli najnužnije znanje iz pedagogije i metodike. Imenovao ih je [[reis-ul-ulema]] ili u njegovo ime predsjednik Zemaljskog vakufskog povjerenstva.<ref name="saff">(boš.) [http://saff.ba/simbol-bosnjacke-kulture-i-zuluma-vlasti/ SAFF portal] Nedim Botić: ''Simbol bošnjačke kulture i zuluma vlasti'', 9. rujna 2013. (pristupljeno 10. studenoga 2018.)</ref><br />
<br />
Mekteb-ibtidaijje karakterizirale su i klupe kao i u ostalim školama, čega nije bilo u sibjan-mektebima. Sobe su bile čiste i svijetle, a za pisanje su imali table kao i u osnovnim školama.<ref name="saff"/> Osnivač i uzdržavatelj mekteb ibtidaija bilo je Zemaljsko vakufsko povjerenstvo. Kao osnivač i uzdržavatelj, imalo je pravo biti nadzornim tijelom. Ulogu odgovorne osobe za nadzor obnašali su [[kadija|kadije]] ili njihovi zamjenici.<ref name="saff"/><br />
<br />
Kao primjer možemo navesti, da je za vrijeme [[Austro-Ugarska|Austrougarske]] vladavine, broj mekteba u gradu [[Brčko]] smanjen na četiri, u 1877., na dva, u 1914. godini. Tako je u području Brčkog ukupan broj mekteba smanjen na 12. Reformirana je brčanska [[ruždija]], uveden [[njemački jezik]] i drugi općeobrazovni predmeti, a nastavu su izvodili stručni nastavnici.<ref name="#1"/> Na području Brčkog u 2022. godini djelovala su 22 mekteba.<ref>{{cite web |url=https://muftijstvotz.ba/medzlis-islamske-zajednice-brcko/|title=Medžlis Islamske zajednice Brčko |publisher=muftijstvotz.ba|date=2017-08-05 |accessdate=2020-12-30}}</ref> <br />
<br />
Institucija mekteba i danas postoji, te se nalazi pod jurisdikucijom [[Islamska zajednica|Islamske zajednice]]. Svaki [[džemat (islam)|džemat]] na svome području obrazuje mekteb po nastavnom planu i programu koji je utvrdila Islamska zajednica.<br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori|2}}<br />
<br />
== Vanjske povezice ==<br />
* [https://www.preporod.com/index.php/duhovnost/tradicija/item/8479-mekteb-temeljna-institucija-odgoja-i-obrazovanja Mekteb - temeljna institucija odgoja i obrazovanja]<br />
<br />
[[Kategorija:Islam]]</div>Suradnik10