WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-22T22:29:07Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Australian cart.jpg|mini|desno|250px|[[Kotač]] na vozu.]]

[[datoteka:Tire scheme.svg|mini|desno|250px|[[Pneumatik]]: 1. pojas ([[čelik|čelične]] niti u uzdužnom smjeru), 2. karkasa ili kostur (radijalna struktura), 3. korda, 4. naplatak, 5. gazni sloj, 6. vanjski sloj i bok pneumatika, 7. stopa.]]

[[datoteka:LeverPrincleple.svg|mini|desno|250px|[[Poluga]] je čvrsto tijelo koje se može okretati oko neke čvrste točke, [[Oslonac|oslonca]] ili zgloba i vrijedi: '''F1∙D1 = F2∙D2'''.]]

[[datoteka:Palanca-ejemplo.jpg|mini|desno|250px|U ovom slučaju [[Poluga|poluge]] mehanička prednost je: M.P. = 100/5 = 20.]]

[[datoteka:Mehanicka prednost kosine.PNG|desno|mini|250px|Mehanička prednost [[kosina|kosine]].]]

[[datoteka:Inclined plane - a simple problem.PNG|desno|mini|250px|[[Fizikalno tijelo]] uz [[kosina|kosinu]] vuče [[sila]] ''F''.]]

[[datoteka:Gear reducer.gif|mini|desno|250px|Ako je [[prijenosni omjer]] veći od 1, [[brzina]] vrtnje ([[broj okretaja]]) stroja smanjuje se, a [[zakretni moment]], odnosno [[sila]], povećava, a mehanički je uređaj kojim se to postiže [[reduktor]].]]

[[datoteka:Keilriemen-V-Belt.png|mini|desno|250px|[[Remenski prijenos]] s klinastim remenom, dvije remenice i zateznom remenicom.]]

[[datoteka:Derailleur Bicycle Drivetrain.svg|mini|desno|250px|[[Lančani prijenos]] kod [[bicikl]]a.]]

'''Mehanička prednost''' ili '''mehanički učinak''' je omjer [[Sila|sile]] koju daje mehanički stroj i uložene sile. <ref> [http://struna.ihjj.hr/naziv/mehanicka-prednost/7642/ Struna, Hrvatsko strukovno nazivlje], pristupljeno 30. rujna 2019. </ref> Mehanički stroj može biti neki [[jednostavni stroj]] ([[poluga]], [[kotač]], [[kosina]], [[koloturnik]], [[klin]], [[vijak]]), [[mehanički prijenos]]nik ([[zupčanik|zupčanički prijenosnik]] kao na primjer [[mjenjač brzine]], [[tarni prijenos]], [[remenski prijenos]]nik, [[lančani prijenos]]nik) i slično.

== Kotač ==
{{Glavni|Kotač}}

'''Kotač''', '''točak''' ili '''kolo''' je [[mehanika|mehanička]] [[naprava]] [[vrtnja|okretanjem]] koje se omogućuje izvršenje nekog [[Rad (fizika)|rada]] (pokretanje nekog [[Tijelo (fizika)|tijela]]) uz primjenu manje [[sila|sile]]. Tako je na primjer sila [[trenje|trenja]] (otpora [[gibanje|gibanju]]) [[vozila]] pri kotrljanju (vozila s kotačima) znatno manja od sile trenja vozila koje kliže podlogom. Par ili niz kotača različita promjera, u međusobnom dodiru ([[zupčanik|zupčanici]]) ili posredno, preko [[Remenski prijenos|remena (remenice)]] ili [[uže]]ta ([[Kolotura|koloture]]), omogućuje [[Prijenosni omjer|prijenos sile]] u najpovoljnijem iznosu.

=== Primjer mehaničke prednosti kotača ===
Primjer:
*ako se predmet od 100 [[kilogram]]a vuče za 10 [[metar]]a pravocrtno (vodoravno) s [[Trenje|koeficijentom trenja]] ''μ'' = 0,5, normalna [[sila]] je 981 [[njutn|N]], a potrebna sila za vuču je 981 × 0,5 = 490,5 N. Mehanička prednost ''M.P.'' kotača je:

:<math> M.P._{\,klizanje} = \frac{981}{490,5} = 2 </math>

*ako dodamo predmetu 4 kotača. Normalna sila između 4 kotača i [[osovina]] jednaka je (ukupno) 981 N. Pretpostavimo da je za [[Drvo (materijal)|drvo]] ''μ'' = 0,25, a recimo da je [[promjer]] kotača 1 000 mm, a promjer osovine 50 mm. Dok se predmet i dalje pomiče 10 m, klizne površine trenja kliznu samo jedna na drugu udaljenost od 0,5 m. Potrebna sila je 981 × 0,25 = 245,25 N. Mehanička prednost kotača je tada:

:<math> M.P._{\,kotac} = \frac{981}{245,25} = 4 </math>

Danas je mehanička prednost s kvalitetnijim materijalima [[pneumatik]]a (gume na kotaču) puno veća.

== Poluga ==
{{Glavni|Poluga}}

'''Poluga''' je čvrsto tijelo, najčešće u obliku ravna ili zakrivljena štapa, koje se pod utjecajem [[sila]] može zakretati oko jedne [[os]]i. Sile koje djeluju na polugu u [[ravnina|ravnini]] okomitoj na os mogućega zakretanja, pomnožene s udaljenostima njihova pravca djelovanja od osi ('''krak sile'''), daju [[Moment sile|momente sile]], koji su to veći što je i udaljenost veća. Poluga je u [[Ravnoteža (mehanika)|ravnoteži]] kada je [[algebra|algebarski]] [[zbroj]] svih momenata koji djeluju na polugu jednak nuli ('''zakon poluge'''). Djelovanjem male sile na velikom kraku mogu se ostvariti na malom kraku velike sile i obrnuto. Time se razmjerno malim silama mogu svladati velika opterećenja, a na tom principu djeluju različiti [[alat]]i (škare, kliješta), [[Naprava|naprave]] (polužna [[vaga]], kantar, pedala ili papučica, stezna poluga) ili složeniji mehanizmi, kod osjetljivih pak sprava, na primjer kod [[pinceta|pincete]] (ponekad se naziva i poluga trećeg reda), može se od veće sile postići manja.

=== Mehanička prednost poluge ===
Mehanička prednost poluge (prema slici desno) je:

:<math> M.P._{\,poluga} = \frac{F_1}{F_2} = \frac{D_2}{D_1} </math>

== Kosina ==
{{Glavni|Kosina}}

'''Kosina''' je nagnuta ravna ploha - uzbrdica odnosno nizbrdica - koja može poslužiti kao čvrsta podloga za dizanje ili spuštanje [[teret]]a. Od vremena [[renesansa|renesanse]] kosina se ubraja među [[Jednostavni stroj|šest jednostavnih strojeva]]. U [[Antika|antičko vrijeme]] bilo ih je samo pet - kosina nije bila ubrojena jer sama po sebi nema pokretnih dijelova. Bez obzira na to, kosina ima temeljna obilježja [[strojevi|stroja]], jer mijenja iznos i smjer [[sila|sile]] te omogućava vršenje [[rad (fizika)|rada]] pomoću manje sile.

=== Mehanička prednost kosine ===
Glavna prednost strojeva kod vršenja [[mehanički rad|mehaničkog rada]], u odnosu na izravno djelovanje silom, sastoji se upravo u tome da omogućuju vršenje jednakog rada manjom silom; naravno, zbog toga manja sila vrši taj rad na duljem putu (podizanje tereta uz kosinu umjesto ravno uvis). To svojstvo stroja naziva se mehanička prednost stroja (''M.P.''), i računa se tako da se iznos veće sile (koja bi bila potrebna bez stroja) podijeli s manjom (koja je dovoljna kad se koristi stroj). Dakle, uvrštavajući <math>\scriptstyle F_k </math> iz gornje jednadžbe dobiva se:

:<math> M.P._{\,kosina} = {G \over F_k} = {s \over h} = {1 \over {\ sin \alpha}} </math>

U primjeru na skici kut kosine je 30°, odnosno duljina kosine je duplo veća od visine, pa je sila <math>\scriptstyle F_k </math> upola manja od težine. U tom slučaju mehanička prednost kosine je 2. Znači, mehanička prednost nam govori koliko je puta sila (koja djeluje paralelno s duljinom kosine) manja od tereta (a istu vrijednost sile bi trebali primijeniti ukoliko bi samo okomito ga dizali). <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

== Prijenosni omjer ==
{{Glavni|Mehanički prijenos}}

'''Prijenosni omjer''' ili '''prijenosni odnos''' prijenosnika (oznaka: ''i'') je omjer brzina ulaznog (pogonskog) i izlaznog (gonjenog) člana prijenosnika. Kod zupčanog prijenosnika obodna brzina ulaznog (pogonskog) i izlaznog (gonjenog) [[zupčanik]]a mora biti jednaka:<ref> [http://www.fsb.unizg.hr/elemstroj/mehanicke/pdf/Osnovni.pdf] "Osnovni pojmovi iz prijenosa snage i gibanja", M. Opalić: "Prijenosnici snage i gibanja, www.fsb.unizg.hr, 2011.</ref>

:<math> v = r_A \cdot \omega_A = r_B \cdot \omega_B \!</math>

gdje je: ''rA'' – [[polumjer]] kinematske kružnice pogonskog (ulaznog) [[zupčanik]]a, ''rB'' – polumjer kinematske kružnice gonjenog (izlaznog) zupčanika, ''ωA'' – [[kutna brzina]] pogonskog (ulaznog) zupčanika, ''ωB'' – kutna brzina gonjenog (izlaznog) zupčanika.

Broj zubiju zupčanika ''z'' je razmjeran polumjeru [[zupčanik]]a, pa vrijedi:

:<math> \frac{\omega_A}{\omega_B} = \frac{r_B}{r_A} = \frac{z_B}{z_A}.</math>

gdje je: ''zA'' – broj zubiju pogonskog zupčanika, ''zB'' – broj zubiju gonjenog zupčanika. Prema tome, prijenosni omjer zupčanog prijenosnika je:

:<math> i = \frac{\omega_A}{\omega_B} = \frac{n_A}{n_B} = \frac{z_B}{z_A}.</math>

Iz ove jednadžbe se može zaključiti da je broj zubiju gonjenog (izlaznog) zupčanika veći od pogonskog zupčanika, ali isto da se pogonski zupčanik okreće brže od gonjenog zupčanika. Prema najnovijim [[ISO]] propisima treba prijenosnom omjeru dodati negativni predznak ako je smjer vrtnje jednog zupčanika suprotan smjeru vrtnje drugog zupčanika.<ref> "Elementi strojeva", Karl-Heinz Decker, Tehnička knjiga Zagreb, 1975.</ref>

[[Moment sile|Momenti sile]] ''T'' se odnose:

:<math> i = \frac{T_B}{T_A},</math>

gdje je: ''TA'' – moment sile pogonskog (ulaznog) zupčanika, ''TB'' - moment sile gonjenog (izlaznog) zupčanika.

Ako je prijenosni omjer prijenosnika veći od 1 (R ˃ 1), onda se kod tog prijenosnika kutna brzina smanjuje na izlazu, pa se takvi prijenosnici nazivaju [[reduktor]]i. Prednost reduktora je da mu se [[moment sile]] na izlazu povećava.

Ako je prijenosni omjer prijenosnika manji od 1 (R ˂ 1), onda se kod tog prijenosnika [[kutna brzina]] povećava na izlazu, pa se takvi prijenosnici nazivaju [[multiplikator]]i. Nedostatak multiplikatora je da mu se moment sile na izlazu smanjuje.<ref>

=== Mehanička prednost mehaničkih prijenosnika ===
Mehanička prednost mehaničkih prijenosnika je:

:<math> M.P._{\,meh.\,prijenos} = \frac{\omega_A}{\omega_B} = \frac{T_B}{T_A} = \frac{r_B}{r_A} = i </math>

Na primjer kod [[zupčanik|zupčanog prijenosnika]] je:

:<math> M.P._{\,zupcani\,prijenos} = \frac{z_B}{z_A} </math>

gdje je: ''zA'' – broj zubiju pogonskog [[zupčanik]]a, ''zB'' – broj zubiju gonjenog zupčanika.

Kod [[Remenski prijenos|remenskog prijenosnika]] je mehanička prednost:

:<math> M.P._{\,remenski\,prijenos} = \frac{r_B}{r_A} </math>

gdje je: ''rA'' – promjer pogonske remenice, ''rB'' – promjer gonjene remenice.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Klasična mehanika]]

Mehanička prednost - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica