Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T02:51:33Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 02:51
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Megalitski malteški hramovi'''-->{{UNESCO-svjetska baština		<!--'''Megalitski malteški hramovi'''-->{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta = Megalitski malteški hramovi		\|ime mjesta = Megalitski malteški hramovi
	\|slika = Ggantija niches.jpg		\|slika = Ggantija niches.jpg

WikiSysop: no summary specified

2021-11-02T14:22:29Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 2. studeni 2021. u 14:22
Redak 70:		Redak 70:

	==Izvori==		==Izvori==
	~~{{commonscat\|Megalithic Temples of Malta}}~~
	{{izvori}}		{{izvori}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-25T00:57:39Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Megalitski malteški hramovi
|slika = Ggantija niches.jpg
|godina = [[1980.]] <small>(4. zasjedanje) Prošireno [[1992.]]</small>
|vrst baštine =Kulturno dobro
|mjerilo = iv
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/132
|država = [[Datoteka:Flag of Malta.svg|20px|]] [[Malta]]
}}
'''Megalitski malteški hramovi''' je skupina prapovijesnih [[megalit]]skih spomenika na [[Malta|Malti]] od kojih je sedam upisano na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] 1980. godine kao "najstarije samostojeće građevine na svijetu<ref>[url=http://www.otsf.org/ Malta Temples and The OTS Foundation], sa Otsf.org. Posjećeno 14. siječnja 2011. {{eng oznaka}}</ref><ref>[http://www.bradshawfoundation.com/malta/ The Prehistoric Archaeology of the Temples of Malta], sa Bradshawfoundation.com, 22. srpnja 2002. Posjećeno 14. siječnja 2011. {{eng oznaka}}</ref>. Oni su nastali kao rezultat lokalnih inovacija u procesu kulturne evolucije<ref>Blouet,'' [http://www.art-and-archaeology.com/malta/malta.html Prehistoric Temples of Malta]'', str. 22., 16. rujna 2008. Posjećeno 14. siječnja 2011. {{eng oznaka}}</ref>, što je dovelo do razdoblja koje nazivamo [[Ġgantija kultura]] (3600.-3200. pr. Kr.), nakon koje je uslijedila [[Saflieni kultura]] (3000.-2500. pr. Kr.) koja je kulminirala u razdoblju [[Tarxien kultura|Tarxien kulture]] (od 3150.-2500. pr. Kr.), čime je završilo doba [[Megalitska kultura|megalitskih spomenika]]<ref>David Trump i Cilia D., ''Malta: Prehistory and Temples'', Midsea Books Ltd., Malta. {{ISBN|99909-93-94-7}}</ref>.

Ostali prapovijesni megalitski lokaliteti koji nisu upisani na UNESCO-v popis su: [[Borġ in-Nadur]]<ref>David Trump i Cilia D., ''Malta: Prehistory and Temples'', Midsea Books Ltd., Malta. str. 140. i 141. {{ISBN|99909-93-94-7}}</ref> ([[Birżebbuġa]]), [[Kordin III.]]<ref>[http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=10417 Kordin III Ancient Temple] - megalithic.co.uk</ref>, [[Il-Bidni]]<ref>http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=10866</ref>, [[Xemxija]]<ref>http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=10696</ref>, [[Hal Ginwi]]<ref>http://web.infinito.it/utenti/m/malta_mega_temples/destroy/ginwi.html</ref>, [[Tal-Quadi]]<ref>http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=10416</ref> ([[:fr:Tal-Qadi|fr]], [[:ru:Таль-Кади|ru]]), [[Ta' Marżiena]]<ref>http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=10356</ref>, [[Ta' Raddiena]]<ref>http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=10406</ref>, [[L-Imramma]]<ref>http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=10357</ref>, [[Buggiba]]<ref>http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=10404</ref>, [[Santa Verna]]<ref>http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=10379</ref>, [[Tas-Silġ]] ([[Żejtun]]) i kompleks tragova isklesanih u stijeni [[Misraħ Għar il-Kbir]] ([[Dingli]]) i drugi<ref>http://www.megalithic.co.uk/search.php?author=&topic=&country=10&min=50&query=&type=&category=&county=&sitetype=</ref>.

==Popis zaštićenih lokaliteta UNESCO-a==
[[Datoteka:Plan templels Ggantija.PNG|mini|<center>Dva hrama [[Ġgantija]] su prvi upisani na UNESCO-v popis 1980. godine, a ostali su dodani 1992. god.]]
[[Datoteka:Plan des temples de Hagar Qim.png|mini|<center>Planovi hramova Hagar Qima]]
[[Datoteka:Temple solaire Mnajdra.jpg|mini|<center>Shematski prikaz orijentacije hrama u Mnajdri prema sunčevim zrakama za [[suncostaj]]a i [[ravnodnevica]].]]
{| class="wikitable sortable"
! Slika
! Ime
! izgradnja
! Lokacija
! Koordinate
! Bilješke
|- valign=top
| [[Datoteka:Ggantija Temples (1).jpg|150px|]]
| '''[[Ġgantija]]'''
| oko 3600.-3000. pr. Kr.
| Otok [[Gozo]]
| {{coord|36.0300|N|14.1608|E|type:landmark_region:IT-VI_source:commons|format=dms}}
| Dva hrama Ġgantija su najstariji megalitski hramovi na Malti iz [[neolit]]a i jedni su od najstarijih ljudskih građevina na svijetu. Najvjerojatnije su izgrađeni za [[kult]] plodnosti, o čemu svjedoči njihov oblik od pet velikih [[apsida]] koji podjseća na kultni oblik žene, ali i brojne figurice "[[Venera]]" koje su pronađene na lokalitetu. Hramovi, od kojih je južni veći i stariji, su okruženi vanjskim zidinama i imaju tragove gipsa koji je nekada prekrivao i izravnjavao nepravilne zidove<ref>Mayrhofer Żammit,'' The Prehistoric Temples of Malta and Gozo'', 1995., Malta, str. 152.</ref>.
|- valign=top
| [[Datoteka:Couverture du temple Hagar Qim.jpg|150px|]]
| '''Ħaġar Qim''' ("Sveto kamenje")
| oko 3600.-3200. pr. Kr.
| Kod sela [[Qrendi]]
| {{coord|35.4940|N|14.2632|E|type:landmark_region:IT-VI_source:commons|format=dms}}
| Kompleks hramova izgrađen od mekanog [[vapnenac|vapnenca]] globigerina, zbog čega je podosta oštećen pri čemu su njegovi vanjski zidovi isprani te se može vidjeti u njegovu unutrašnjost. Hram ima [[trilit]]onski [[portal]], [[oltar]]nu klupu i ortostate, široko dvorište, okružne zidine s prolazima koji vode do hramova koji imaju blago različite oblike s dominantnim oblinama<ref>[http://www.heritagemalta.org/sites/sites.html Malteška baština] na heritagemalta.com. Posjećeno 14. siječnja 2011. {{eng oznaka}}</ref>
|- valign=top
| [[Datoteka:Malta swiatynia.jpg|150px|]]
| '''[[Mnajdra]]''' (''L-Imnajdra'')
| oko 3500.-3100. pr. Kr.
| 500 m od Ħaġar Qima
| {{coord|35.4936|N|14.2611|E|type:landmark_region:IT-VI_source:commons|format=dms}}
| Ovaj kompleks je organiziran oko kružnog dvorišta s tri združena hrama iznad strmine prema moru. Desni je sličnog oblika kao ostali malteški hramovi, lijevi je trolisni s originalnim ukrasima od udubljenja i trostrukim ulazom. Srednji i najmlađi hram, uklopljen između postojeća dva, ima četiri apside i [[niša|nišu]], konkavno pročelje, trilitonski portal, oltarnu klupu i ortostate. Ovaj treći hram je poravnan sa sunčevim [[suncostaj]]om i [[ravnodnevica|ravnodnevicom]] tako da prve zrake sunca ljetnjg suncostaja osvijetle ivicu dekoriranog megalita između prve dvije apside, dok se isto događa s dekoriranim megalitom između druge dvije apside tijekom šimskog suncostaja. Tijekom ravnodnevica sunčeve zrake kroz portal osvijetljavaju najdalju nišu u središnjoj apsidi<ref>Mario Vassalo, ''[http://www.weathermalta.net/websites/mariovassallo/3/ The planning and layout of the Maltese neolithic temples]'' na weathermalta.net. Posjećeno 14. siječnja 2011.</ref>.
|- valign=top
| [[Datoteka:Skorba1.jpg|150px|]]
| '''Skorba''' (''Ta’ Skorba'')
| oko 3500.-3000. pr. Kr.
| [[Għar Dalam]]
| {{coord|35.5514|N|14.2239|E|type:landmark_region:IT-VI_source:commons|format=dms}}
| Ovaj lokalitet je bio naseljen još oko 4850. pr. Kr., što ga čini najstarijim na otoku, i pripada tzv. Għar Dalam razdoblju iz kojega potječe 11 m dug zid zapadno do ulaza u hram. Od hrama su opstao samo pokoji monolit, primitivni cementni pod (''torba'') i veliki vapnenačka uspravna ploča visoka 3.4 m. Sjeverni zid je u boljem stanju, kao i manji klasični malteški hram iz mlađeg Tarxien razdoblja, istočno od starog hrama.
|- valign=top
| [[Datoteka:Ta'Hagrat2.jpg|150px|]]
| '''Ta’ Ħaġrat'''
| oko 3000. pr. Kr.
| [[Mġarr]]
| {{coord|35.5513|N|14.2209|E|type:landmark_region:IT-VI_source:commons|format=dms}}
| Kompleks Ta' Hagrat se nalazi oko 1 km od Ta' Skroba hramova, a čine ga ostaci dvostrukog trolisnog hrama koji su nepravilniji i manji od ostalih na Malti, ali s dekoriranim megalitima. Selo Mġarr uz hramove je zapravo stoljećima starije od hramova (oko 3800. pr. Kr.) i tu je pronađeno mnogo keramike iz tog vremena (Mġarr kultura)<ref>D. Trump i D. Cilia, 2002, ''Malta: Prehistory and Temples'', Midsea Books Ltd., Malta. {{ISBN|99909-93-94-7}} str. 154. i 155. {{eng oznaka}}</ref>
|- valign=top
| [[Datoteka:Tarxien temple.jpg|150px|]]
| '''Tarxien'''
| oko 3600.-2800. pr. Kr.
| [[Tarxien]]
| {{coord|35.5215|N|14.3045|E|type:landmark_region:IT-VI_source:commons|format=dms}}
| Kompleks od tri hrama je pronađen 400 metara istočno od [[Hipogeum u Ħal-Saflieni|Hipogeuma u Ħal-Saflieni]] i za razliku od ostalih hramova on je sa svih strana okružen modernim naseljem. Najstariji hram čine dvije paralelne polukružne apside s prolazom između njih. Južni istočni hramovi su izgrađeni kasnije i kopiraju stariji po obliku (polukružne simetrične apside s prolazom) ali prvi ima dva para apsida i izgrađen je od velikih monolita, a drugi ima tri para apsida precizinije klesanih monolita i bogatije je ukrašen raznolikim životinjskim motivima u plitkom [[reljef]]u.
|- valign=top
|}

==Izvori==
{{commonscat|Megalithic Temples of Malta}}
{{izvori}}

{{coord|36|02|57|N|14|16|10|E|source:kolossus-frwiki|display=title}}

[[Kategorija:Megalitska kultura]]
[[Kategorija:Građevine na Malti]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Europi]]
[[Kategorija:Prapovijesni arheološki lokaliteti u Europi]]
[[Kategorija:Pretpovijesna umjetnost]]
[[Kategorija:Arheoastronomija]]
[[Kategorija:Povijest Malte]]

Megalitski malteški hramovi - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica