WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-29T06:22:25Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 29. studeni 2021. u 06:22
Redak 89:		Redak 89:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==

	~~{{Commonscat\|Medusa (mythology)}}~~

	* [http://www.theoi.com/Pontios/Gorgones.html Meduza u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng oznaka}}		* [http://www.theoi.com/Pontios/Gorgones.html Meduza u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng oznaka}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-23T06:37:17Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Medusa.jpg|mini|250px|[[Arnold Böcklin]]: Meduza, [[1878.]]]]
'''Meduza''' ([[grčki jezik|grč.]] '''{{polytonic|Μέδουσα}}''', ''Médoysa'') u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] bila je jedna od [[Gorgone|Gorgona]], čudovišna žena koja je [[ljudi|ljude]] pretvarala u [[kamen]]. Zajedno sa svojim sestrama Gorgonama - [[Stena|Stenom]] i [[Eurijala|Eurijalom]] - bila je kći morskog [[bog]]a [[Fork (starogrčko božanstvo)|Forka]] i [[Keta|Keto]]<ref>[[Apolodor]]: ''[[Biblioteka (Apolodor)|Biblioteka]]'' (I./2.6; II./4.2 - 3) [[Heziod]]: ''[[Teogonija]]'' (278.)</ref> ("Forkida"<ref>[[Eshil]]: ''[[Okovani Prometej]]'' (793., 797.) [[Pindar]]: ''[[Pitijske ode]]'' (XII./24.) [[Ovidije]]: ''[[Metamorfoze]]'' (V./230.)</ref>), zajedno sa sestrama [[Greje|Grejama]], ili [[Tifon]]ov i [[Ehidna|Ehidnin]]<ref>[[Higin]]: ''[[Fabulae]]'' (151.)</ref> potomak.

== [[Etimologija]] ==
Meduzino [[ime]] dolazi od [[grčki jezik|grčke]] [[riječ]]i {{polytonic|μεδομαι}}, ''medomai'' = "planirati", "dosjetiti se", "pronaći", od ženskog roda [[prezent]]skog [[particip]]a [[glagol]]a ''medein'' = "vladati nad", sve od [[indoeuropski prajezik|ie.]] korijena ''*me-'' = "mjeriti". Muški rod ''medon'' = "vladar" [[homer]]sko je ime. Također može značiti i da je ona "čuvarica" ili "zaštitnica".

== Karakteristike ==
[[Datoteka:Head Medusa BM GR1867.5-10.2.jpg|mini|Meduzina glava, [[bronca]], [[rim]]ska umjetnina, [[1. stoljeće]]]]

Neki pravom [[Gorgone|Gorgonom]] smatraju samo Meduzu, dok ostali gledaju na njih kao trojstvo.

Meduza je prikazivana često kao zvjersko žensko ljudsko lice koje je pogledom [[kamen|okamenjivalo]]. Često je prikazivana s krilima i pandžama i s [[kosa|kosom]] od [[zmija]].

Dok su je [[stara Grčka|starogrčki]] oslikavatelji [[vaza]] i urezivači [[reljef (umjetnost)|reljefa]] prikazivali kao čudovište, umjetnici [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeća pr. Kr.]] su je nadalje prikazivali prekrasnom ali istodobno i užasnom.

== [[Mitologija]] ==

=== Preobrazba ===

Prema različitim izvorima, Meduza je pretvorena u čudovište zbog sljedećih razloga:

[[Datoteka:Malczewski-Meduza.jpg|mini|lijevo|[[Jacek Malczewski]]: Meduza, [[1900.]]]]

* Meduza je tvrdila da je ljepša od [[Atena (mitologija)|Atene]]<ref>[[Apolodor]]: ''[[Biblioteka (Apolodor)|Biblioteka]]'' (II./46.)</ref>
* Meduza je tvrdila da ima ljepšu [[kosa|kosu]] od Atene
* Meduza i [[Posejdon]] spavali su zajedno u Ateninu hramu<ref>[[Ovidije]]: ''[[Metamorfoze]]'' (IV./770.)</ref>.

Potonja je inačica najčešća. Naime, Meduza i njezine sestre bile su prekrasne i radile su kao Atenine svećenice. Pošto su Posejdon i Meduza spavali zajedno, Atena se razbjesnila i pretvorila nju i njezine sestre u čudovišta - Gorgone.

Prema [[Pindar]]u<ref>[[Pindar]]: ''[[Pitijske ode]]'' (XII./8.)</ref>, Meduza je "lijepih obraza". Prema [[Ovidije|Ovidiju]]<ref>[[Ovidije]]: ''[[Metamorfoze]]'' (IV./770.)</ref>, isprva je bila prekrasna [[nimfa]] koju su salijetali mnogi udvarači, ali da je boginja [[Atena (mitologija)|Atena]] njezinu prekrasnu [[kosa|kosu]], pošto ju je [[Posejdon]] silovao u Ateninu hramu, pretvorila u [[zmija|zmije]], a njezino lice učinila tako užasnim da pretvara [[čovjek|ljude]] u [[kamen]]. Samo je meduza imala [[zmija|zmije]] u [[kosa|kosi]].

=== Perzej i Meduza ===

{{glavni|Perzej (mitologija)}}

[[Datoteka:Persus-with-the-head-of-med.jpg|mini|[[Antonio Canova]]: [[Perzej (mitologija)|Perzej]] s Meduzinom glavom, [[Vatikan]]]]

Polidekt, brat [[Perzej (mitologija)|Perzejova]] odgojitelja Dikta, najavio je banket na kojem je svaki gost bio dužan donijeti [[konj]]a, da bi mogao oženiti [[Hipodamija|Hipodamiju]] ("pripitomljenica konja"). Polidekt je to učinio da makne Perzeja s otoka kako bi mogao dobiti njegovu majku [[Danaja|Danaju]]. Perzej nije imao konja, ali obećao je da će donijeti Meduzinu glavu čije je lice pretvaralo ljude u [[kamen]]<ref>[[Pindar]]: ''[[Pitijske ode]]'' (XII./8.)</ref>.

[[Perzej (mitologija)|Perzej]] je dugo lutao tražeći Meduzu i njezine sestre [[Gorgone]], ne znajući gdje bi tražio i kako bi je ubio. Bog [[Hermes]] je s [[Atena (mitologija)|Atenom]] došao u pomoć. Hermes mu je dao [[mač]], a Atena [[štit]]/[[zrcalo]]. Nisu znali put do samih Gorgona, ali znali su do [[Greje|Greja]]<ref>[[Gaj Julije Higin|Higin]]: ''[[De astronomia]]'' (II./12.)</ref>, njihovih sestara, starih žena s jednim [[oko]]m kojega su dodavale jedna drugoj. Perzej je uzeo oko dok su ga izmjenjivale i nije ga htio vratiti sve dok mu nisu dale upute kako da stigne do Zemlje tame.

Potom je otišao do nimfa<ref>[[Euripid]]: ''[[Elektra (Euripid)|Elektra]]'' (460.)</ref>/Hiperboreanaca<ref>[[Pindar]]: ''[[Pitijske ode]]'' (X./50.)</ref> koji su mu dali krilate [[sandale]], čarobnu putničku torbu ''[[kisibis]]'' i [[Had (bog)|Hadovu]] [[kaciga|kacigu]] nevidljivosti<ref>[[Apolodor]]: ''[[Biblioteka (Apolodor)|Biblioteka]]'' (II./38., 46.)</ref>. Zajedno sa svim darovima stigao je u gorgonsku [[pećina|pećinu]] gdje su Gorgone spavale. Vidjevši Meduzin odraz u štitu, mogao joj je sigurno prići i odsjeći glavu a da ga ne skameni njezino lice. Buka je probudila i druge Gorgonei one,uz strahovite urlike, nasrnu na Perzeja da ga uhvate.On hitro stavi svoj šljem na glavu,obuje sandale i nevidljiv odleti, spasivši se od sigurne smrti.

Njezinom se glavom koristio kao [[štit]]om i [[oružje]]m jer je i dalje o[[kamen]]jivala. Prema nekim izvorima<ref>[[Pauzanije]]: ''[[Opis Grčke]]'' (II./21.6; V./12.2)</ref> glava joj je pokopana u [[Atena (polis)|atenskoj]] [[Agora|Agori]].

Prema [[Apolodor]]u<ref>[[Apolodor]]: ''[[Biblioteka (Apolodor)|Biblioteka]]'' (II./45.)</ref>, također je nakon spašavanja [[Andromeda (mitologija)|Andromede]] Meduzinom glavom okamenio [[Finej]]a i drugove, koji su se urotili protiv njega. Vrativši se na [[otok]] [[Serif]]<ref>[[Apolodor]]: ''[[Biblioteka (Apolodor)|Biblioteka]]'' (II./46.)</ref>, osvetio se na kralju [[Polidekt]]u koji ga je poslao na zadatak pokazavši u kraljevskoj palači svima Meduzinu glavu i tako ih pretvorivši u kamen. Potom je [[Dikt]]a učinio kraljem, a sandale, ''kisibis'' i kacigu vratio je [[Hermes]]u te Meduzinu glavu Ateni koja je formirala štit. Prema [[Ovidije|Ovidiju]]<ref>[[Ovidije]]: ''[[Metamorfoze]]'' (V./178.)</ref>, [[Akrizije|Akrizija]] je prognao njegov brat Protej. Perzej ga je Meduzinom glavom pretvorio u kamen i vratio Akrizija na prijestolje.

=== Nakon smrti ===

[[Datoteka:Medusa head by Gianlorenzo Bernini in Musei capitolini.jpg|mini|[[Gian Lorenzo Bernini]]: Meduzina glava sa [[zmija|zmijskom]] kosom, [[1630.]]]]

==== Rođenja ====

{{glavni|Hrisaor}}
{{glavni|Pegaz}}

Dok ju je [[Perzej (mitologija)|Perzej]] obezglavio, bila je [[trudnoća|trudna]]. Pošto joj je odsjekao glavu, iz njezina su [[vrat]]a rođeni [[Pegaz]], krilati [[konj]] i [[Hrisaor]], [[div]]<ref>[[Ovidije]]: ''[[Metamorfoze]]'' (IV./770.)</ref>.

Slično tomu, smatralo se da su [[koralj]]i u [[Crveno more|Crvenom moru]] nastali od prolivene Meduzine [[krv]]i<ref>[[Ovidije]]: ''[[Metamorfoze]]'' (IV./740.)</ref>, dok je [[Perzej (mitologija)|Perzej]] polegnuo njezinu glavu na obali. Također se smatralo<ref>[[Ovidije]]: ''[[Metamorfoze]]'' (IV./770.) [[Apolonije]]: ''[[Argonautica]]''; (IV./1515.) [[Lukan]]: ''[[Farzalija]]'' (IX./820.)</ref> da su [[zmija|zmije]] otrovnice u [[Sahara|Sahari]] nastale od kapljica njezine krvi.

==== Uvojak kose ====

[[Heraklo|Heraklu]] je [[Atena (mitologija)|Atena]] dala uvojak Meduzine [[kosa|kose]]<ref>[[Apolodor]]: ''[[Biblioteka (Apolodor)|Biblioteka]]'' (II./7.3, 144.)</ref> koja je posjedovala iste moći kao i [[glava]] te ga je dao [[Steropa|Steropi]], [[Kefej (mitologija)|Kefejovoj]] kćeri, da zaštiti grad u slučaju napada.

U drugoj inačici [[mit]]a<ref>[[Pauzanije]]: ''[[Opis Grčke]]'' (VIII./47.4)</ref>, Atena je Kefeju dala uvojak kao zaštitu grada [[Tegeja|Tegeje]] od napada.

==== [[Asklepije]] ====

Vjerovalo se da [[krv]] uzeta s desne strane Meduzina tijela može oživiti mrtvaca, ali krv uzeta s lijeve strane [[smrt]]onosni je [[otrov]]<ref>[[Apolodor]]: ''[[Biblioteka (Apolodor)|Biblioteka]]'' (III./118. - 122.)</ref>. [[Atena (mitologija)|Atena]]<ref>[[Apolodor]]: ''[[Biblioteka (Apolodor)|Biblioteka]]'' (II./144.)</ref> je [[Asklepije|Asklepiju]] dala posudicu prve krvi. Asklepijeva je moć oživljavanja mrtvih razljutila [[Zeus]]a koji ga je pogodio [[munja|munjom]]. Jedna inačica priče govori da je Zeus bio ljut jer je Asklepije tražio novčanu nadoknadu za uskrsnuće, a druga govori da je se razljutio jer je htio uskrsnuti [[Hipolit]]a što je obećao [[Artemida|Artemidi]]. Asklepijeva smrt bila je pouka da se nijedan [[čovjek]] ne smije igrati [[bog]]a.

[[Datoteka:Rubens Medusa.jpeg|mini|280px|[[Peter Paul Rubens]]: Meduzina glava, [[1618.]]]]

==== [[Atlas (mitologija)|Atlas]] ====

Zbog starog proročanstva [[Atlas (mitologija)|Atlas]] nije vjerovao strancima te u zemlju nije pustio ni junaka [[Perzej (mitologija)|Perzeja]] koji se htio vratiti kući noseći Meduzinu glavu. Atlas mu je rekao da je njegovo hvalisanje bogohulna [[laž]], a Perzej mu je dokazao da govori istinu tako što mu je pokazao njezinu odsječenu glavu te se Atlas pretvorio u kamenu [[Atlas (gorje)|istoimenu planinu]]<ref>[[Ovidije]]: ''[[Metamorfoze]]'' (IV./653.)</ref>, a i dalje drži nebeski svod na svojim plećima, dok mu se glava - vrh planine - gubi u [[plava|plavetnilu]] nebeskog svoda koji će zauvijek držati.

== Literatura ==

{{izvori}}

* [[Apolodor]]: ''[[Biblioteka (Apolodor)|Biblioteka]]''
* [[Ovidije]]: ''[[Metamorfoze]]''

== Poveznice ==

* [[Gorgone]]
* [[Perzej (mitologija)|Perzej]]

== Vanjske poveznice ==

{{Commonscat|Medusa (mythology)}}

* [http://www.theoi.com/Pontios/Gorgones.html Meduza u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng oznaka}}
* [http://www.maicar.com/GML/Medusa1.html Meduza u grčkoj mitologiji] {{eng oznaka}}

[[Kategorija:Grčka mitološka stvorenja]]

Meduza (mitologija) - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica