WikiSysop: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Metil CpG-vežući protein 2''' (engleski: ''Methyl CpG binding protein 2'') protein je koji kodira istoimeni gen u ljudskim stanicama. Naziv je dobio po tome što se veže za metilirane CpG dinukleotide na DNK. Regulira gensku ekspresiju i remodelira kromatin epigenetskim mehanizmima.{{Citiranje časopisa|last=Bin Akhtar|first=Ghanan|last2=Buist|first2=Marjorie|last3=Rastegar|first3=Mojgan|date=2022-06|title=MeCP...«.

2025-06-02T11:39:35Z

Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Metil CpG-vežući protein 2''' (engleski: ''Methyl CpG binding protein 2'') protein je koji kodira istoimeni gen u ljudskim stanicama. Naziv je dobio po tome što se veže za metilirane CpG dinukleotide na DNK. Regulira gensku ekspresiju i remodelira kromatin epigenetskim mehanizmima.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bin Akhtar|first=Ghanan|last2=Buist|first2=Marjorie|last3=Rastegar|first3=Mojgan|date=2022-06|title=MeCP...«.

Nova stranica

'''Metil CpG-vežući protein 2''' ([[Engleski jezik|engleski]]: ''Methyl CpG binding protein 2'') protein je koji kodira istoimeni gen u ljudskim stanicama. Naziv je dobio po tome što se veže za metilirane CpG dinukleotide na [[DNK]]. Regulira gensku ekspresiju i remodelira [[kromatin]] epigenetskim mehanizmima.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bin Akhtar|first=Ghanan|last2=Buist|first2=Marjorie|last3=Rastegar|first3=Mojgan|date=2022-06|title=MeCP2 and transcriptional control of eukaryotic gene expression|url=https://doi.org/10.1016/j.ejcb.2022.151237|journal=European Journal of Cell Biology|volume=101|issue=3|pages=151237|doi=10.1016/j.ejcb.2022.151237|issn=0171-9335}}</ref> Mutacije ovog gena povezuju se sa [[Rettov sindrom|Rettovim sindromom]] i [[Autizam|autizmom]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Krausz|first=C.|last2=Giachini|first2=C.|last3=Xue|first3=Y.|last4=O'Bryan|first4=M. K.|last5=Gromoll|first5=J.|last6=Rajpert-de Meyts|first6=E.|last7=Oliva|first7=R.|last8=Aknin-Seifer|first8=I.|last9=Erdei|first9=E.|last10=Jorgensen|first10=N.|last11=Simoni|first11=M.|date=2009-01|title=Phenotypic variation within European carriers of the Y-chromosomal gr/gr deletion is independent of Y-chromosomal background|url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/18782837/|journal=Journal of Medical Genetics|volume=46|issue=1|pages=21–31|doi=10.1136/jmg.2008.059915|issn=1468-6244|pmc=2698292|pmid=18782837}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Chahrour|first=Maria|last2=Zoghbi|first2=Huda Y.|date=2007-11-08|title=The story of Rett syndrome: from clinic to neurobiology|url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/17988628/|journal=Neuron|volume=56|issue=3|pages=422–437|doi=10.1016/j.neuron.2007.10.001|issn=0896-6273|pmid=17988628}}</ref>

== Građa ==
Domene koje određuju funkciju MeCP2-a su MBD (''Methyl binding domain'') i TRD (''Transcriptional repression domain'').

=== MBD ===
MBD prepoznaje metilirane [[Dinukleotid|dinukleotide]] i regulira gensku ekspresiju [[Metiliranje|metiliranih]] gena. Ova domena sastoji se od triju [[Beta-ploča|beta listova]] i jedne [[Alfa-zavojnica|alfa–zavojnice]], koja je povezana s C-terminusom. Beta listovi međusobno su povezani petljama koje doprinose sekundarnoj strukturi proteina.<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|last=Adkins|first=Nicholas L.|last2=Georgel|first2=Philippe T.|date=2011-02|title=MeCP2: structure and functionThis paper is one of a selection of papers published in a Special Issue entitled 31st Annual International Asilomar Chromatin and Chromosomes Conference, and has undergone the Journal’s usual peer review process.|url=http://www.nrcresearchpress.com/doi/10.1139/O10-112|journal=Biochemistry and Cell Biology|language=en|volume=89|issue=1|pages=1–11|doi=10.1139/O10-112|issn=0829-8211}}</ref>

=== TRD ===
TRD domena ima ulogu u represiji [[Transkripcija (biologija)|transkripcije gena]]. Ulazi u interakcije s [[Histon|histonima]] što čini [[kromatin]] manje dostupnim [[Transkripcijski čimbenik|transkripcijskim faktorima]]. Iako još nije potpuno poznata, pretpostavlja se da se TRD sastoji od triju alfa–uzvojnica i dvaju [[Beta-ploča|beta listova]].<ref name=":0" />

== Interakcije protein-protein ==
MeCP2 uključuje dvije funkcionalne domene: metil-CpG veznu domenu (MBD) i domenu transkripcijske represije (TRD). MBD domena odgovorna je za prepoznavanje i vezanje metilirane DNK. MeCP2 koristi MBD domenu kako bi se specifično vezao za metilirane CpG dijelove DNK, točnije za 5-metilcitozin (5mC), što omogućuje MeCP2 da djeluje kao [[Epigenetika|epigenetski]] faktor regulacije transkripcije gena. TRD domena odgovorna je za potiskivanje ekspresije gena. MeCP2 koristi TRD domenu kako bi reagirao s drugim korepresorskim kompleksima (npr. mSin3A). S druge strane, utvrđeno je da se TRD može vezati i na transkripcijske aktivatore, te aktivira ekspresiju gena. MeCP2 je izvorno identificiran kao protein koji se specifično veže na [[Metilacija DNK|metiliranu DNK]], ali je dokazano da se može vezati i na nemetiliranu DNK, iako manje učinkovito. Njegova višefunkcionalna struktura domena omogućuje istodobno vezanje MeCP2 za DNK te interakciju s drugim proteinima.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Ghosh|first=Rajarshi P.|last2=Nikitina|first2=Tatiana|last3=Horowitz-Scherer|first3=Rachel A.|last4=Gierasch|first4=Lila M.|last5=Uversky|first5=Vladimir N.|last6=Hite|first6=Kristopher|last7=Hansen|first7=Jeffrey C.|last8=Woodcock|first8=Christopher L.|date=2010-05-25|title=Unique Physical Properties and Interactions of the Domains of Methylated DNA Binding Protein 2|url=https://pubs.acs.org/doi/10.1021/bi9019753|journal=Biochemistry|language=en|volume=49|issue=20|pages=4395–4410|doi=10.1021/bi9019753|issn=0006-2960|pmc=PMC2872689|pmid=20405910}}</ref>

Interakcije MeCP2 s brojnim proteinima definiraju njegovu funkciju u regulaciji transkripcije, organizaciji [[Kromatin|kromatina]] i alternativnom izrezivanju ("RNA splicing"). Ovisno o tome s kojim proteinima reagira, može djelovati kao represor ili aktivator transkripcije. Što se tiče represorske funkcije, glavni mehanizam potiskivanja transkripcije vidljiv je u interakciji s [[Kompleks histonske deacetilaze|kompleksom histonske deacetilaze]] (HDACs) i mSin3A koji dovodi do deacetilacije i [[Metilacija DNK|metilacije]] histona. Još jedan korepresorski kompleks za koji je utvrđeno da stupa u interakciju s MeCP2 je NCoR/SMRT. Mehanizam se zasniva na činjenici da MeCP2 regrutira NCoR/SMRT na metiliranu DNK, formirajući »most« koji pridonosi utišavanju gena. Ova funkcija je poremećena kod Rettovog sindroma.<ref name=":1">{{Citiranje časopisa|last=Schmidt|first=Annika|last2=Zhang|first2=Hui|last3=Cardoso|first3=M. Cristina|date=2020-04|title=MeCP2 and Chromatin Compartmentalization|url=https://www.mdpi.com/2073-4409/9/4/878|journal=Cells|language=en|volume=9|issue=4|pages=878|doi=10.3390/cells9040878|issn=2073-4409|pmc=PMC7226738|pmid=32260176}}</ref>

MeCP2 može modulirati strukturu kromatina kroz [[Oligomerizacija|oligomerizaciju]] i interakciju s ATRX (''Alpha Thalassemia''/''Mental Retardation Syndrome X-Linked'') proteinom za remodeliranje kromatina. Također se povezuje s faktorima za spajanje RNA, FBP11 (''Formin Binding Protein 11'') i HYPC (''Huntington Yeast Partner C''), te s YB-1 (''Y Box-Binding Protein 1''). Disfunkcija MeCP2, kao što je poremećaj u njegovoj sposobnosti da se veže za splicing faktore, može rezultirati abnormalnim spajanjem RNA, što doprinosi razvoju Rettovog sindroma.<ref name=":1" />

Najčešće korištena metoda za identifikaciju navedenih interakcija je kromatin imunoprecipitacijsko sekvencioniranje (ChIP-seq).<ref>{{Citiranje časopisa|last=Yasui|first=Dag H.|last2=Xu|first2=Huichun|last3=Dunaway|first3=Keith W.|last4=LaSalle|first4=Janine M.|last5=Jin|first5=Lee-Way|last6=Maezawa|first6=Izumi|date=2013-01-25|title=MeCP2 modulates gene expression pathways in astrocytes|url=https://doi.org/10.1186/2040-2392-4-3|journal=Molecular Autism|volume=4|issue=1|pages=3|doi=10.1186/2040-2392-4-3|issn=2040-2392}}</ref>

== Bolesti ==
''MeCP2'' je gen sa značajnim implikacijama u nekoliko neuroloških poremećaja.

=== Rettov sindrom ===
{{Glavni|Rettov sindrom}}
Rettov sindrom je teški neurološki poremećaj koji prvenstveno pogađa [[Djevojčica|djevojčice]]. U početku se djevojčice s Rettovim sindromom razvijaju normalno, ali nakon 6 do 18 mjeseci doživljavaju regresiju u motoričkim i komunikacijskim vještinama. Glavni uzrok su [[Mutacija|mutacije]] u ''MeCP2'' genu, koje mogu biti pogrešne (''missense'') mutacije, besmislene (''nonsense'') mutacije ili mutacije koje pomiču okvir čitanja (''frameshift''). Ove mutacije obično rezultiraju nefunkcionalnim MeCP2 proteinom. Kao rezultat toga, simptomi uključuju gubitak svrhovite uporabe ruku, probleme s mobilnošću, napadaje i teške intelektualne poteškoće. Nažalost, ne postoji lijek za Rettov sindrom. Liječenja su usmjerena na upravljanje simptomima i mogu uključivati [[Antikonvulzivi|antikonvulzive]] za napadaje, fizikalnu terapiju za motoričke vještine i govornu terapiju za pomoć u komunikaciji.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Amir|first=R. E.|last2=Van den Veyver|first2=I. B.|last3=Wan|first3=M.|last4=Tran|first4=C. Q.|last5=Francke|first5=U.|last6=Zoghbi|first6=H. Y.|date=1999-10|title=Rett syndrome is caused by mutations in X-linked MECP2, encoding methyl-CpG-binding protein 2|url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/10508514/|journal=Nature Genetics|volume=23|issue=2|pages=185–188|doi=10.1038/13810|issn=1061-4036|pmid=10508514}}</ref>

=== Poremećaji iz spektra autizma (ASD) ===
{{Glavni|Spektar autizma}}
Poremećaji iz spektra autizma (ASD, ''Autism Spectrum Disorder'') obuhvaćaju niz neuroloških stanja karakteriziranih socijalnim, komunikacijskim i bihevioralnim različitostima. Iako je ASD multifaktorijalno stanje, kod nekih osoba s ASD-om postoje mutacije u MeCP2 genu. To su često ''[[Missense mutacija|missense]]'' i [[Frameshift mutacija|''frameshift'' mutacije]] koje dovode do djelomičnog gubitka funkcije MeCP2 proteina. Simptomi ASD-a uključuju poteškoće u socijalnoj interakciji, izazove u komunikaciji i repetitivna ponašanja. Liječenja za ASD su primarno podržavajuća i imaju za cilj poboljšati kvalitetu života. Ponašajne intervencije, govorna terapija i lijekovi za povezane simptome poput [[Anksioznost|anksioznosti]] mogu biti korisni. Međutim, lijek za ASD ne postoji.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Krausz|first=C.|last2=Giachini|first2=C.|last3=Xue|first3=Y.|last4=O'Bryan|first4=M. K.|last5=Gromoll|first5=J.|last6=Rajpert-de Meyts|first6=E.|last7=Oliva|first7=R.|last8=Aknin-Seifer|first8=I.|last9=Erdei|first9=E.|last10=Jorgensen|first10=N.|last11=Simoni|first11=M.|date=2009-01|title=Phenotypic variation within European carriers of the Y-chromosomal gr/gr deletion is independent of Y-chromosomal background|url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/18782837/|journal=Journal of Medical Genetics|volume=46|issue=1|pages=21–31|doi=10.1136/jmg.2008.059915|issn=1468-6244|pmc=2698292|pmid=18782837}}</ref>

=== Epilepsija ===
{{Glavni|Epilepsija}}
[[Epilepsija]] je neurološki poremećaj karakteriziran ponavljajućim, neprovociranim napadajima. Mutacije u MeCP2, posebno ''missense'' i ''frameshift'' mutacije, mogu poremetiti funkciju neurona i povećati osjetljivost na napadaje.{{Ni}} Simptomi epilepsije uključuju ponavljajuće napadaje, mišićne spazme i ponekad gubitak svijesti.

== Izvori ==
{{Izvori}}
[[Kategorija:Bjelančevine]]

MeCP2 (protein) - Povijest promjena