WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-27T08:38:39Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Zemljina atmosfera 02.png|250px|desno|mini|Međunarodna standardna atmosfera: promjene [[tlak zraka|tlaka zraka]], [[temperatura|temperature]], [[Gustoća zraka|gustoće zraka]] i [[Brzina zvuka|brzine zvuk]]a s visinom u [[Zemljina atmosfera|Zemljinoj atmosferi]].]]

[[datoteka:Zemljina atmosfera 01.png|250px|desno|mini|Podjela i stanje [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]].]]

[[datoteka:Sunset from Krimeja view westwards.jpg|mini|250px|[[Gustoća zraka]] brzo opada s [[Nadmorska visina|nadmorskom visinom]] - tako na primjer, na vrhu [[Učka|Učke]] (oko 1 400 metara nad morem) je gustoća zraka za oko 15% manja nego u [[Rijeka|Riječkoj luci]].]]

[[datoteka:Magnetosfera 1.png|mini|desno|250px|Prikaz Zemljine [[magnetosfera|magnetosfere]]. [[Sunčev vjetar]] teče od lijeva na desno.]]

[[datoteka:Sunshine at Dunstanburgh.JPG|mini|desno|250px|[[Sunčeva svjetlost]] svijetli kroz [[oblaci|oblake]].]]

'''Međunarodna standardna atmosfera''' ili '''ISA''' ([[akronim]] od [[Engleski jezik|engl]]. ''International Standard Atmosphere'') je međunarodno prihvaćen model stanja [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]] (od 1920.) i okomite raspodjele [[temperatura|temperature]] i [[Atmosferski tlak|tlaka zraka]], do 90 [[kilometar]]a [[visina|visine]], koja se uzima kao svjetski prosjek vrijednosti tih veličina. Model polazi od pretpostavke da u [[atmosfera|atmosferi]] vrijede zakoni za [[Idealni plin|idealne plinove]] i da je odstupanje svojstava [[Realni plin|realnih atmosferskih plinova]] od svojstava idealnoga plina maleno. Do danas se nekoliko puta prilagođavala točnijim [[Mjerenje|mjerenjima]], pogotovo na većim visinama.

Za stanje pri [[tlo|tlu]] određuje se [[temperatura]] od 15 [[°C]], [[tlak zraka]] od 1013,25 h[[Pa]] i [[gustoća zraka]] od 1,225 [[Kilogram po metru kubnom|kg/m3]]. [[Temperatura]] zraka od tla do [[tropopauza|tropopauze]] opada za 6,5 °C/km, sve do visine od 11 kilometara, gdje iznosi – 56,5 °C, a ostaje nepromijenjena u sloju od daljnjih 9 kilometara. Iznad toga temperatura zraka raste do visine od 47 kilometara, gdje dosegne – 2,5 °C i ostaje nepromijenjena sve do visine od 51 kilometar, iznad koje ponovno opada sve do 84,852 kilometara, gdje postiže vrijednost od – 86,28 °C. <ref> '''standardna atmosfera (ISA)''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=57757] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref>

== Opći podaci o Zemljinoj atmosferi ==
{{glavni|Zemljina atmosfera|Atmosfera}}

'''Zemljina atmosfera''' je [[smjesa]] [[plin]]ova. Ako se u sustavu zraka ne uračunava [[vodena para]], takva se smjesa zove '''suhi zrak'''.

U sustavu atmosfere uvijek se nalaze i 3 promjenjiva sastojka: vodena para, [[ozon]] i [[ugljikov dioksid]]. Značajka je tih plinova da znatno apsorbiraju [[zračenje]] [[Sunce|Sunca]] i [[Zemlja|Zemlje]], i time bitno utječu na [[temperatura|temperaturu]] atmosfere i Zemlje. U posljednja dva stoljeća zamjećuje se povećanje ugljikovog dioksida CO2 na čitavoj Zemlji, količina se poduplala. Zbog utjecaja čovjekovih djelatnosti povećava se u svjetskim razmjerima i sadržaj drugih plinskih primjesa, kao što su [[ugljikov monoksid]] CO, [[sumporov dioksid]] SO2, [[Dušikovi oksidi|dušikovog dioksida]] NO2 i drugi.

U sastavu atmosfere nalaze se i mnogobrojne krute i tekuće primjese koje lebde u zraku. To su takozvani [[aerosol]]i, koji su umjetnog ili prirodnog porijekla. Količina se aerosola povećala u zadnjih 70 godina za 50%. U velikim gradovima sadržaj aerosola je mnogo veći nego iznosi srednja koncentracija u čitavoj atmosferi.

Sadržaj [[vodena para|vodene pare]] u atmosferi koleba se u širokim granicama: od blizu 0% masenog udjela pri vrlo niskih temperaturama do 4% pri visokim temperaturama.

=== Podjela atmosfere na slojeve ===
Po okomici atmosfera se proteže do 60 - 70 tisuća [[kilometar]]a, iako se ne može govoriti o nekoj oštroj gornjoj granici. Uzima se da ukupna masa atmosfere bez vodene pare iznosi 5,157∙1018 [[kg]], što je otprilike jedna milijuntina Zemljine mase. Oko 99% ukupne atmosferske mase nalazi se u sloju od 30 do 35 km iznad tla, a 50% ukupne mase u sloju do svega 5 km visine.

Debljina je osnovne atmosferske mase zanemarljiva u usporedbi s njenim vodoravnim mjerama, pa zato i osnovne tvorevine, koje određuju [[Vrijeme (klima)|vrijeme]] ([[Atmosferska fronta|fronte]], [[Ciklona|ciklone]] i [[anticiklona|anticiklone]]) zauzimaju vodoravno prostranstva od stotine i tisuće kilometara, a po okomici od svega nekoliko kilometara.

Po okomici može se podijeliti atmosfera prema 4 kriterija:
* sastav zraka i pojava [[Električni naboj|električki nabijenih čestica]],
* međudjelovanje atmosfere i Zemljine površine,
* promjena temperature s visinom,
* utjecaj atmosfere na [[Zrakoplov|letjelice]].

Prema sastavu zraka, atmosferu čine donji sloj ili homosfera, od tla do visine 95 km, i gornji sloj ili heterosfera, iznad visine od 95 km. U homosferi se omjer osnovnih plinova ([[dušik]]a, [[kisik]]a i [[argon]]a) i [[relativna molekulska masa]] [[zrak]]a (''μ0'' = 28,9645) ne mijenjaju. U heterosferi, usporedo s molekulama dušika i kisika, pojavljuju se i [[atom]]i dušika i kisika, a relativna se molekulska masa zraka smanjuje s visinom. Sloj između 20 i 55 km, u kojemu se nalazi najveća koncentracija ozona, zove se [[ozonski omotač]] ili ozonosfera. Od 50 do 60 km iznad tla, s povećanjem visine naglo se povećava koncentracija nabijenih čestica ([[ion]]a i [[elektron]]a), pa se taj sloj atmosfere zove [[ionosfera]].

[[Ionosfera]] se sastoji od nekoliko slojeva (D na visini oko 60 km, E na visini od 90 do 120 km, F na visini većoj od 180 km) s povišenom koncentracijom iona. Vanjski pojas atmosfere, gdje se čestice rijetko sudaraju, a većina ih je električki nabijena, prestavlja radijacijski pojas Zemlje, debljine od 9 do 12 Zemljinih polumjera ([[magnetosfera]]). U tom se pojasu, zbog djelovanja [[Zemljino magnetsko polje|magnetskog polja Zemlje]], čestice voma kolebaju uzduž magnetskih silnica i imaju velike energije.

Prema međudjelovanju atmosfere i podloge, atmosferu čini granični sloj (ili sloj trenja) i slobodna atmosfera. U graničnom sloju visine od 1 do 1,5 km, već prema vrsti podloge, na gibanje zraka utječu Zemljina površina i [[Turbulencija|turbulentno]] trenje, a meteorološke pojave imaju izraziti dnevni hod. U slobodnoj atmosferi mogu se u prvom približenju (aproksimaciji) zanemariti sile trenja zraka.

Prema promjeni temperature s visinom atmosferu čini nekoliko slojeva. Najdonji sloj atmosfere, koji se proteže do oko 11 km visine i u kojemu temperatura u prosjeku opada s visinom za 0,65 [[°C]]/100 [[metar|m]], zove se [[troposfera]]. U troposferi, iznad graničnog sloja sve do visine 6 - 8 km, nalazi se donja troposfera, a iznad toga sloja do vrha troposfere je gornja troposfera.

Smanjenje temperature s visinom prestaje u troposferi na nekoj visini iznad koje temperatura umjereno opada (manje od 0,2 °C/100 m), ostaje stalna ili pak s visinom raste. Taj sloj iznad troposfere, na visini između otprilike 11 km i oko 50 km, zove se [[stratosfera]]. Prijelazni sloj između troposfere i stratosfere zove se [[tropopauza]], i on u našim krajevima doseže visinu između 9 do 11 km, već prema godišnjem dobu i vremenskom stanju. U polarnim predjelima visina tropopauze iznosi od 8 do 10 km, a u [[ekvator]]skom pojasu od 16 do 18 km. Na umjerenim zemljopisnim širinama temperatura iznad tropopauze najčešće se ne mijenja s visinom, a iznad tropskih i ekvatorijalnih predjela polagano raste.

[[Izoterma|Izotermičko]] stanje stratosfere zadržava se u prosjeku sve do visine 25 km, a iznad te razine temperatura raste zbog [[Apsorpcija (razdvojba)|apsorpcije]] [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastog zračenja]] Sunca u sloju [[ozon]]a ([[ozonski omotač]]). Srednja vrijednost okomitog temperaturnog [[gradijent]]a u sloju od 25 do 46 km iznosi - 0,28 °C/100 m. U prijelaznom sloju, takozvanoj [[Stratopauza|stratopauzi]], na visini od 45 do 54 km temperatura je blizu 0 °C, s mogućim odstupanjima ± 20 °C.

U [[Mezosfera (dio atmosfere)|mezosferi]] (od 50 do 80 km), sloju atmosfere iznad stratosfere, temperatura zraka ponovno opada, i to prosječno - 0,35 °C/100 m. Na visini od 80 do 95 km postoji prijelazni sloj, takozvana [[mezopauza]], u kojemu temperatura iznosi od - 85 °C do - 90 °C. Iznad mezopauze, u [[Termosfera|termosferi]] (od 90 do 450 km), temperatura ponovno raste, i to uglavnom zbog toga što [[kisik]] apsorbira [[Sunčevo zračenje]] [[valna duljina|valne duljine]] manje od 0,24 μm i pri tom disocira, pa nastaje [[atom]]ni kisik. U termosferi temperatura raste s visinom i doseže vrijednosti i doseže vrijednosti i iznad 1 000 [[kelvin|K]]. Na visinama iznad 1 000 km nalazi se [[egzosfera]], odakle se plinovi šire u [[svemir]].

Čimbenici (parametri) atmosfere ([[temperatura]], [[tlak zraka]], [[gustoća zraka]]) veoma se mijenjaju u prostoru i vremenu, pa se može uglavnom govoriti samo o srednjim vrijednostima.

Osnovna svojstva srednje okomite strukture atmosfere bile su određene međunarodnom standardnom atmosferom CIRA ([[Engleski jezik|eng]]. ''COSPAR International Reference Atmosphere'') iz 1961., te standardnom ruskom atmosferom SA-73 iz 1975. CIRA je određivala podatke o atmosferi do 800 km visine; podaci iznad 200 km osnivaju se na mjerenjima pomoću umjetnih satelita. SA-73 određuje srednje vrijednosti osnovnih parametara atmosfere u rasponu visina od 0 do 50 km na [[Zemljopisna širina|zemljopisnoj širini]] 45° 32’, pri srednjoj Sunčevoj aktivnosti, a postoje i preporuke za visine od 50 do 120 km. Standardna atmosfera SAD iz 1976. proširena je do 1 000 km. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Meteorologija'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

=== Vrijednosti međunarodne standardne atmosfere iz 1976. ===

{| class="wikitable"
|+ Vrijednosti temperature, promjene temperature, tlaka i gustoće zraka slojeva atmosfere
|-
|+ (iz 1976.)
! Sloj
! Atmosferski sloj
! Nadmorska visina ''h'' (km)
! Promjena temperature (°C/km)
! Temperatura na dnu sloja ''T'' (°C)
! Tlak zraka na dnu sloja ''p'' (hPa)
! Gustoća zraka na dnu sloja ''ρ'' (kg/m3)
|-
|align=center|0
| align=center|[[troposfera]]
| align=center|0 - 11
| align=center|− 6,5
| align=center|+ 15
| align=center|1 013,25
| align=center|1,225
|-
|align=center|1
| align=center|[[tropopauza]]
| align=center|11 – 22
| align=center|+0.0
| align=center|− 56,5
| align=center|226,32
| align=center|0,3639
|-
|align=center|2
| align=center|[[stratosfera]]
| align=center|20 – 32
| align=center|+ 1,0
| align=center|− 56,5
| align=center|54,749
| align=center|0,0880
|-
|align=center|3
| align=center|[[stratosfera]]
| align=center|32 – 47
| align=center|+ 2,8
| align=center|− 44,5
| align=center|8,680 2
| align=center|0,0105
|-
|align=center|4
| align=center|[[stratopauza]]
| align=center|47 – 51
| align=center|+ 0,0
| align=center|− 2,5
| align=center|1,109 1
| align=center|0,002 0
|-
|align=center|5
| align=center|[[mezosfera]]
| align=center|51 – 71
| align=center|− 2,8
| align=center|− 2,5
| align=center|0,669 39
| align=center|
|-
|align=center|6
| align=center|[[mezosfera]]
| align=center|71 – 84,852
| align=center|− 2,0
| align=center|− 58,5
| align=center|0,039 564
| align=center|
|-
|align=center|7
| align=center|[[mezopauza]]
| align=center|od 84,852
| align=center|—
| align=center|− 86,28
| align=center|0,003 734
| align=center|
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Atmosfera]]

Međunarodna standardna atmosfera - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica