Matija Evetović - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '.- 1' u '. — 1'

2025-04-08T01:30:03Z

Zamjena teksta - '.- 1' u '. — 1'

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2025. u 01:30
Redak 17:		Redak 17:

	*[[Geza Kikić]], ''[[Antologija poezije bunjevačkih Hrvata]]'', Matica Hrvatska, Zagreb, 1971.		*[[Geza Kikić]], ''[[Antologija poezije bunjevačkih Hrvata]]'', Matica Hrvatska, Zagreb, 1971.
	*[[Milovan Miković]], ''Što smo znali o sebi uoči Drugog svjetskog rata - znali su o nama i drugi'' u: [[Iznad žita nebo]], Subotica - Zagreb, 2003., 143.- 151.		*[[Milovan Miković]], ''Što smo znali o sebi uoči Drugog svjetskog rata - znali su o nama i drugi'' u: [[Iznad žita nebo]], Subotica - Zagreb, 2003., 143. — 151.
	*[[Stevan Mačković]], ''Matija Evetović kao paradigma položaja Bunjevaca Hrvata u Subotici'', u: [[Klasje naših ravni]], 3.-4., 2009., 105.-110.		*[[Stevan Mačković]], ''Matija Evetović kao paradigma položaja Bunjevaca Hrvata u Subotici'', u: [[Klasje naših ravni]], 3.-4., 2009., 105.-110.
	* [[Sanja Vulić]], ''Jezične i ostale napomene o prvom integralnom izdanju monografije Kulturna povijest bunjevačkih i šokačkih Hrvata Matije Evetovića'' (u: Kulturna povijest bunjevačkih i šokačkih Hrvata, Subotica, 2010., str. 697-705.)		* [[Sanja Vulić]], ''Jezične i ostale napomene o prvom integralnom izdanju monografije Kulturna povijest bunjevačkih i šokačkih Hrvata Matije Evetovića'' (u: Kulturna povijest bunjevačkih i šokačkih Hrvata, Subotica, 2010., str. 697-705.)

WikiSysop: bnz

2022-03-23T14:33:02Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 23. ožujak 2022. u 14:33
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Matija Evetović'''-->'''~~Matija Evetović''' ([[Aljmaš (Bačko-kiškunska županija, Mađarska)\|Aljmaš]], [[24. veljače]] [[1894.]] - [[Subotica\|Subotica]], [[2. srpnja]] [[1972.]]) je [[Bačka\|bački]] [[hrvatska književnost\|hrvatski]] znanstvenik i književnik. Na izmaku stoljeća obitelj Matije Evetovića se (1898.) preseljava u Suboticu, gdje on pohađa pučku školu i šest razreda gimnazije, a zatim nastavlja školovanje u Travniku, do mature. Studij je završio u Zagrebu 1921. godine, na Filozofskom fakultetu, ondje je 31. siječnja 1923. obranio doktorsku radnju. Između dva svjetska rata je gimnazijski profesor (1922.-1926.), potom jedno vrijeme dogradonačelnik Subotice (1926.-1928.), a zatim savjetnik Kulturno-socijalno odjela Subotice sve do 12. travnja 1941. godine. Nakon II. svjetskog rata ravnatelj je Muške gimnazije u Subotici, a od 1948. godine pročelnik Gradskog muzeja, potpuno predan uspostavi novoosnovane institucije u kulturi grada, u kojoj ostaje do odlaska u mirovinu 1. siječnja 1953. godine.		Matija Evetović''' ([[Aljmaš (Bačko-kiškunska županija, Mađarska)\|Aljmaš]], [[24. veljače]] [[1894.]] - [[Subotica\|Subotica]], [[2. srpnja]] [[1972.]]) je [[Bačka\|bački]] [[hrvatska književnost\|hrvatski]] znanstvenik i književnik. Na izmaku stoljeća obitelj Matije Evetovića se (1898.) preseljava u Suboticu, gdje on pohađa pučku školu i šest razreda gimnazije, a zatim nastavlja školovanje u Travniku, do mature. Studij je završio u Zagrebu 1921. godine, na Filozofskom fakultetu, ondje je 31. siječnja 1923. obranio doktorsku radnju. Između dva svjetska rata je gimnazijski profesor (1922.-1926.), potom jedno vrijeme dogradonačelnik Subotice (1926.-1928.), a zatim savjetnik Kulturno-socijalno odjela Subotice sve do 12. travnja 1941. godine. Nakon II. svjetskog rata ravnatelj je Muške gimnazije u Subotici, a od 1948. godine pročelnik Gradskog muzeja, potpuno predan uspostavi novoosnovane institucije u kulturi grada, u kojoj ostaje do odlaska u mirovinu 1. siječnja 1953. godine.
	Surađivao je u [[Književnom severu]], [[Klasju naših ravni]], [[Subotičkim novinama]] i [[Danici]], za [[Hrvatska enciklopedija (Ujević)\|Hrvatsku enciklopediju Mate Ujevića]] napisao je tekstove [[Bunjevačko narječje]], [[Bunjevačko školstvo]], [[Ime Bunjevac]], te [[Vjerske i crkvene prilike]]. Ovi su enciklopedijski članci uistinu sažetak Evetovićevih istraživanja i znanstvene spoznaje do koje dolazi tijekom dva desetljeća dok prikuplja i izučava građu za pisanje svoga kapitalnog djela [[Kulturna povijest bunjevačkih i šokačkih Hrvata]].		Surađivao je u [[Književnom severu]], [[Klasju naših ravni]], [[Subotičkim novinama]] i [[Danici]], za [[Hrvatska enciklopedija (Ujević)\|Hrvatsku enciklopediju Mate Ujevića]] napisao je tekstove [[Bunjevačko narječje]], [[Bunjevačko školstvo]], [[Ime Bunjevac]], te [[Vjerske i crkvene prilike]]. Ovi su enciklopedijski članci uistinu sažetak Evetovićevih istraživanja i znanstvene spoznaje do koje dolazi tijekom dva desetljeća dok prikuplja i izučava građu za pisanje svoga kapitalnog djela [[Kulturna povijest bunjevačkih i šokačkih Hrvata]].

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-27T10:10:24Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Matija Evetović''' ([[Aljmaš (Bačko-kiškunska županija, Mađarska)|Aljmaš]], [[24. veljače]] [[1894.]] - [[Subotica|Subotica]], [[2. srpnja]] [[1972.]]) je [[Bačka|bački]] [[hrvatska književnost|hrvatski]] znanstvenik i književnik. Na izmaku stoljeća obitelj Matije Evetovića se (1898.) preseljava u Suboticu, gdje on pohađa pučku školu i šest razreda gimnazije, a zatim nastavlja školovanje u Travniku, do mature. Studij je završio u Zagrebu 1921. godine, na Filozofskom fakultetu, ondje je 31. siječnja 1923. obranio doktorsku radnju. Između dva svjetska rata je gimnazijski profesor (1922.-1926.), potom jedno vrijeme dogradonačelnik Subotice (1926.-1928.), a zatim savjetnik Kulturno-socijalno odjela Subotice sve do 12. travnja 1941. godine. Nakon II. svjetskog rata ravnatelj je Muške gimnazije u Subotici, a od 1948. godine pročelnik Gradskog muzeja, potpuno predan uspostavi novoosnovane institucije u kulturi grada, u kojoj ostaje do odlaska u mirovinu 1. siječnja 1953. godine.
Surađivao je u [[Književnom severu]], [[Klasju naših ravni]], [[Subotičkim novinama]] i [[Danici]], za [[Hrvatska enciklopedija (Ujević)|Hrvatsku enciklopediju Mate Ujevića]] napisao je tekstove [[Bunjevačko narječje]], [[Bunjevačko školstvo]], [[Ime Bunjevac]], te [[Vjerske i crkvene prilike]]. Ovi su enciklopedijski članci uistinu sažetak Evetovićevih istraživanja i znanstvene spoznaje do koje dolazi tijekom dva desetljeća dok prikuplja i izučava građu za pisanje svoga kapitalnog djela [[Kulturna povijest bunjevačkih i šokačkih Hrvata]].

O kapitalnom djelu dr. Matije Evteovića ''Kulturna povijest bunjevačkih i šokačkih Hrvata'', dr. sc. Sanja Vulić je napisala: «''Kao što je za hrvatski narod u cjelini velika šteta što hrvatski prijevod Svetoga pisma iz pera Bartola Kašića nije tiskan u vrijeme kada je napisan (nego stoljećima poslije), tako je i za Hrvate u Bačkoj velika i neprocjenjiva šteta što Kulturna povijest bunjevačkih i šokačkih Hrvata nije objavljena kada je napisana nego je dugi niz desetljeća ostala u rukopisu, daleko od očiju javnosti. Kao što bi Kašićev prijevod Svetoga pisma najvjerojatnije bio usmjerio razvoj hrvatskoga književnoga i poslije normiranoga jezika u drugom pravcu, tako bi i Evetovićevo djelo odigralo iznimno važnu ulogu u jačanju nacionalne svijesti Hrvata u Bačkoj, pa danas ne bi bilo Bunjevaca nehrvata, ili bi im broj bio zanemariv. Jednostavno nije bilo sreće. Svoje kapitalno djelo, koje je s toliko pomnje, ljubavi i istraživačke predanosti dugo stvarao, Evetović je dovršio u nesretnom povijesnom trenutku, početkom g. 1941. U svojoj Uvodnoj riječi Evetović piše: «Neka Bog da, da ova knjiga urodi korisnim i dobrim plodom: da se u borbi za svoje pravo i svoj narodni ponos ugledamo u svijetle primjere naših pređa.» Da knjiga nije ostala u rukopisu, ta bi se njegova želja sigurno i ostvarila. Ovako su se čitatelji mogli početi upoznavati s ovim Evetovićevim djelom tek u novije vrijeme, kada se djelo počelo objavljivati u nastavcima u časopisu Klasje naših ravni. Svakomu tko pročita Evetovićevu Kulturnu povijest bunjevačkih i šokačkih Hrvata postaje savršeno jasno zašto je u Jugoslaviji ta znanstvena monografija bila osuđena na neobjavljivanje''».

Nakon drugog svjetskog rata bio je davatelj podataka [[Juraj Andrassy|Jurju Andrassyju]] kod rješavanja pitanja [[Bajski trokut|Bajskog trokuta]] 1945. godine. Te je godine Federalna Hrvatska izaslala Jurja Andrassyja, a suradnici su mu za sjeveroistočne granice Hrvatske, odnosno za područje Bajskog trokuta bili su [[Blaško Rajić]], [[Grga Skenderović]] i [[Vinko Žganec]]. Da bi se prikupilo podatke u svezi s mogućim novim razgraničenjem s Mađarskom, odnosno da bi se pomoglo uključiti Bajski trokuta u novu Jugoslaviju na osnovi gospodarskog, prometnog i etnografskog interesa, angažiralo se dobavljače podataka. Tu su bili stručnjaci i lokalci (v. [[Antifašistički front Slavena u Mađarskoj]]). Od stručnjaka bili su tu [[Mihovil Katanec]] i [[Matija Evetović]], [[Lajčo Jaramazović]], [[Mato Škrabalo]] i drugi. S druge strane bio je [[Antun Karagić]] iz Gare. Nepovoljne političke okolnosti, sovjetsko protivljenje, nezainteresiranost jugoslavenskog državnog vrha odnosno kasnija odluka Vlade DF Jugoslavije da neće pokretati pitanje granice prema Mađarskoj ako Mađarska osigura jugoslavenskim manjinama autonomna prava u sferi kulture i obrazovanja, dovela je do toga da se pitanje tih granica više nikad nije pokretalo, a zatim kasniji sukob sa Staljinom, rezolucija Informbiroa zacementiralo je stanje.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/94880 Pro Tempore] Mario Bara: Đilasova komisija i sudbina bačkih Hrvata </ref>

== Djela ==

*''Život i rad biskupa [[Ivana Antunovića]], narodnog preporoditelja'', Subotica, 1935.
*''Život i rad [[Paje Kujundžića]]'', u: [[Subotičke novine]], god. XXI.-XXII. od br. 36., 6. rujna 1940., do br. 14., 4. travnja 1941.
* ''Kulturna povijest bunjevačkih i šokačkih Hrvata'', u: [[Klasje naših ravni]], od sveska 1.-2., 2002. do sveska 11.-12., 2009.
* ''Kulturna povijest bunjevačkih i šokačkih Hrvata'', Subotica, 2010. - nakladom [[NIU Hrvatska riječ]]
* ''Ponizna je moja pjesma'' (izbor iz pjesništva Matije Evetovića), [[Klasje naših ravni]], 7.-8., 2010., 44.-47.

== Izvori ==

*[[Geza Kikić]], ''[[Antologija poezije bunjevačkih Hrvata]]'', Matica Hrvatska, Zagreb, 1971.
*[[Milovan Miković]], ''Što smo znali o sebi uoči Drugog svjetskog rata - znali su o nama i drugi'' u: [[Iznad žita nebo]], Subotica - Zagreb, 2003., 143.- 151.
*[[Stevan Mačković]], ''Matija Evetović kao paradigma položaja Bunjevaca Hrvata u Subotici'', u: [[Klasje naših ravni]], 3.-4., 2009., 105.-110.
* [[Sanja Vulić]], ''Jezične i ostale napomene o prvom integralnom izdanju monografije Kulturna povijest bunjevačkih i šokačkih Hrvata Matije Evetovića'' (u: Kulturna povijest bunjevačkih i šokačkih Hrvata, Subotica, 2010., str. 697-705.)
* [[Milovan Miković]], Tražeći odgovore - O pjesništvu Matije Evetovića, [[Klasje naših ravni]], 7.-8., 2010., 48.-51.
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://knjiznice.ffzg.hr/webpac/?rm=results&last_PAGER_offset=0&f3=TitleAndResponsibility&show_full=1&v3=Antologija%20poezije%20bunjevačkih%20Hrvata&persist_search=10,11&path=ffsf-b-libri%2314073 Antologija poezije bunjevačkih Hrvata]
*[http://www.ika.hr/bilteni/bilten_33-2002.pdf]
*[http://www.croatianhistory.net/etf/evetovic.html Croatian History] Matija Evetović: Kulturna povijest bunjevačkih i šokačkih Hrvata (studija)

{{mrva-biog-knjiž-hrvatska-mađarska}}

{{GLAVNIRASPORED:Evetović, Matija}}

[[Kategorija:Životopisi, Bačka]]
[[Kategorija:Hrvatski književnici iz Mađarske]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici iz Mađarske]]
[[Kategorija:Bunjevci]]