WikiSysop: bnz

2022-03-23T14:29:12Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 23. ožujak 2022. u 14:29
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Materice'''-->'''~~Materice''' je naziv za hrvatski narodni običaj koji se slavi na treću nedjelju [[Došašće\|Došašća]]. Izvorno je to običaj [[Bunjevci\|bunjevačkih Hrvata]] i [[Hrvati u BiH\|Hrvata Bosne i Hecegovine]] koji se slavi na području [[Bačka\|Bačke]], zapadnoga dijela [[Hercegovina\|Hercegovine]], [[Zagora\|Zagore]], Sinjske krajine i srednjodalmatinskog primorja.<ref name=kamenjar/><ref>Silvio Braica: [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20041220/feljton01.asp ''Podlistak: Božićni običaj i Splitu i srednjoj Dalmaciji (2): Kalendar i nazivi blagdana božićnog ciklusa''], Slobodna Dalmacija, 20. prosinca 2004. Pristupljeno 14. prosinca 2016.</ref><ref>(nepotpisano): [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20060817/bih02.asp ''Etnološke teme: Hercegovački tradicijski kalendar. Bolje da propadne selo nego običaji''], Slobodna Dalmacija, 17. kolovoza 2006. Pristupljeno 14. prosinca 2016.</ref> Prema običaju, majke darivaju svoju djecu [[slatkiš]]ima, [[orah\|orasima]], [[voće]]m i [[lješnjak\|lješnjacima]], a ponegdje [[jabuke]] u kojima su umetnute [[kovanica\|kovanice]], [[dukat]]i ili orašasto voće. Bližoj robini darivali su se rupčići odnosno maramice. [[Djeca]] svoju zahvalnost iskazuju čestitanjem materica svojim [[majka]]ma.<ref name=kamenjar>[http://kamenjar.com/faljen-isus-gazdarice-sretne-materice/ Kamenjar.com], Josipa S., Kata Kuntić: ''Faljen Isus gazdarice, sretne ti materice!'', 11. prosinca 2016. (pristupljeno 11. prosinca 2016.) </ref>		Materice''' je naziv za hrvatski narodni običaj koji se slavi na treću nedjelju [[Došašće\|Došašća]]. Izvorno je to običaj [[Bunjevci\|bunjevačkih Hrvata]] i [[Hrvati u BiH\|Hrvata Bosne i Hecegovine]] koji se slavi na području [[Bačka\|Bačke]], zapadnoga dijela [[Hercegovina\|Hercegovine]], [[Zagora\|Zagore]], Sinjske krajine i srednjodalmatinskog primorja.<ref name=kamenjar/><ref>Silvio Braica: [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20041220/feljton01.asp ''Podlistak: Božićni običaj i Splitu i srednjoj Dalmaciji (2): Kalendar i nazivi blagdana božićnog ciklusa''], Slobodna Dalmacija, 20. prosinca 2004. Pristupljeno 14. prosinca 2016.</ref><ref>(nepotpisano): [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20060817/bih02.asp ''Etnološke teme: Hercegovački tradicijski kalendar. Bolje da propadne selo nego običaji''], Slobodna Dalmacija, 17. kolovoza 2006. Pristupljeno 14. prosinca 2016.</ref> Prema običaju, majke darivaju svoju djecu [[slatkiš]]ima, [[orah\|orasima]], [[voće]]m i [[lješnjak\|lješnjacima]], a ponegdje [[jabuke]] u kojima su umetnute [[kovanica\|kovanice]], [[dukat]]i ili orašasto voće. Bližoj robini darivali su se rupčići odnosno maramice. [[Djeca]] svoju zahvalnost iskazuju čestitanjem materica svojim [[majka]]ma.<ref name=kamenjar>[http://kamenjar.com/faljen-isus-gazdarice-sretne-materice/ Kamenjar.com], Josipa S., Kata Kuntić: ''Faljen Isus gazdarice, sretne ti materice!'', 11. prosinca 2016. (pristupljeno 11. prosinca 2016.) </ref>

	Iako samo djeca u pravilu čestitaju materice, uvriježio se i običaj u kojem [[muž]]evi čestitaju svojim ženama, pa i punicama i drugim udanim ženama u some mjestu. Među Bačkim Hrvatima postoji običaj prema kojemu zet, prilikom ulaska u kuću ženinih roditelja, prvo mora punici čestitati materice, a tek se onda pozdraviti s drugim članovima [[obitelj]]i. Po uzoru na taj običaj, ponegdje i žene čestitaju materice svojim svekrvama i obratno. Sam običaj često se veže uz [[Deset Božjih zapovijedi\|četvrtu Boju zapovijed]] ''Poštuj oca i majku da dugo živiš i dobro ti bude na zemlji''.<ref name=kamenjar/>		Iako samo djeca u pravilu čestitaju materice, uvriježio se i običaj u kojem [[muž]]evi čestitaju svojim ženama, pa i punicama i drugim udanim ženama u some mjestu. Među Bačkim Hrvatima postoji običaj prema kojemu zet, prilikom ulaska u kuću ženinih roditelja, prvo mora punici čestitati materice, a tek se onda pozdraviti s drugim članovima [[obitelj]]i. Po uzoru na taj običaj, ponegdje i žene čestitaju materice svojim svekrvama i obratno. Sam običaj često se veže uz [[Deset Božjih zapovijedi\|četvrtu Boju zapovijed]] ''Poštuj oca i majku da dugo živiš i dobro ti bude na zemlji''.<ref name=kamenjar/>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-25T02:48:14Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Materice''' je naziv za hrvatski narodni običaj koji se slavi na treću nedjelju [[Došašće|Došašća]]. Izvorno je to običaj [[Bunjevci|bunjevačkih Hrvata]] i [[Hrvati u BiH|Hrvata Bosne i Hecegovine]] koji se slavi na području [[Bačka|Bačke]], zapadnoga dijela [[Hercegovina|Hercegovine]], [[Zagora|Zagore]], Sinjske krajine i srednjodalmatinskog primorja.<ref name=kamenjar/><ref>Silvio Braica: [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20041220/feljton01.asp ''Podlistak: Božićni običaj i Splitu i srednjoj Dalmaciji (2): Kalendar i nazivi blagdana božićnog ciklusa''], Slobodna Dalmacija, 20. prosinca 2004. Pristupljeno 14. prosinca 2016.</ref><ref>(nepotpisano): [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20060817/bih02.asp ''Etnološke teme: Hercegovački tradicijski kalendar. Bolje da propadne selo nego običaji''], Slobodna Dalmacija, 17. kolovoza 2006. Pristupljeno 14. prosinca 2016.</ref> Prema običaju, majke darivaju svoju djecu [[slatkiš]]ima, [[orah|orasima]], [[voće]]m i [[lješnjak|lješnjacima]], a ponegdje [[jabuke]] u kojima su umetnute [[kovanica|kovanice]], [[dukat]]i ili orašasto voće. Bližoj robini darivali su se rupčići odnosno maramice. [[Djeca]] svoju zahvalnost iskazuju čestitanjem materica svojim [[majka]]ma.<ref name=kamenjar>[http://kamenjar.com/faljen-isus-gazdarice-sretne-materice/ Kamenjar.com], Josipa S., Kata Kuntić: ''Faljen Isus gazdarice, sretne ti materice!'', 11. prosinca 2016. (pristupljeno 11. prosinca 2016.) </ref>

Iako samo djeca u pravilu čestitaju materice, uvriježio se i običaj u kojem [[muž]]evi čestitaju svojim ženama, pa i punicama i drugim udanim ženama u some mjestu. Među Bačkim Hrvatima postoji običaj prema kojemu zet, prilikom ulaska u kuću ženinih roditelja, prvo mora punici čestitati materice, a tek se onda pozdraviti s drugim članovima [[obitelj]]i. Po uzoru na taj običaj, ponegdje i žene čestitaju materice svojim svekrvama i obratno. Sam običaj često se veže uz [[Deset Božjih zapovijedi|četvrtu Boju zapovijed]] ''Poštuj oca i majku da dugo živiš i dobro ti bude na zemlji''.<ref name=kamenjar/>

Djecu ili žene koja čestitaju materice po mjestu ili susjednim kućama, Bunjevci nazivaju mataricama ili materičarima. Oni prilikom čestitanja gazdarici moraju pjevati ili kazivati čestitku:<ref name=kamenjar/>
{{citat|
Faljen Isus, gazdarice! 
Čestitam vam Materice 
Ja sam došo priko mora 
Da mi date malo ora. 
Snašla me je strašna muka, 
Da mi date i jabuka. 
Vidijo sam i ovaca, 
Da mi date i novaca. 
Napolju je zdravo zima 
Molim jednu čašu vina!
}}

Nakon čestitke gazdarica odgovara: ''Navike faljen bio! Fala, živi i zdravi bili!'' Materičari se časte sitnim [[kolač]]ima i [[vino]]m, darivaju se tirolskom maramicom, jabukom ispunjenom s [[Novac|novci]]ma i orovima. Ti darovi simboliziraju [[napredak]], [[sreća|sreću]], [[zdravlje]] i zajedništvo.<ref name=kamenjar/> Na području Dalmatinske zagore i Sinjske krajine materičare se dariva i [[pršut]]om, [[sir]]om i drugim mliječnim i suhomesnatim proizvodima.

== Vidi još ==
* [[Bunjevci]]
* [[Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine]]
* [[Hrvatski božićni običaji]]

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Bunjevci]]
[[Kategorija:Hrvati u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Došašće]]

Materice - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica