https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Maskerata 2026-09-04T08:11:52Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.42.3 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Maskerata&diff=210726&oldid=prev 2021-10-09T18:51:48Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--&#039;&#039;&#039;Maskerata&#039;&#039;&#039;--&gt;{{Književnost}}<br /> &#039;&#039;&#039;Maskerata&#039;&#039;&#039; (tal. &#039;&#039;mascherata&#039;&#039;) je vrsta [[Renesansa|renesansne]] pokladne igre (pokladna lirika ili pokladna prigodnica).<br /> <br /> Proizašla je iz višeglasne [[Karneval|karnevalske]] popjevke (&#039;&#039;Mascherata carnascialesca&#039;&#039;) koju su u karnevalskoj povorci pjevali maskirani pjevači. Maskerata se pjevala ili recitirala. Izvodila se u pokladnoj povorci (ulična maskerata) ili u kućama bogatih građana (salonska maskerata).<br /> <br /> Sadržaj joj je satiričan, komičan, pa i opscen, s notom lascivnoga. Zbog vesela tona i veće mogućnosti odstupanja od manira akademskog stihovanja ili kao &#039;&#039;bijeg&#039;&#039; od kanconijerske lirike bila je privlačna mnogim pjesnicima.<br /> <br /> Sudionici su se maskirali u alegorijske i mitološke likove, u povijesne ličnosti, robove, Rome, ljude iz egzotičnih krajeva, indijske trgovce, robinjice ili u zanimanja. Npr. u firentinskoj i venecijanskoj inačici zvanoj &#039;&#039;alla contadinesca&#039;&#039; ismijavani su seljaci, pa su se pjevači odijevali u seljačko ruho. Izlaganje je u prvom licu (jednine ili množine), a oslovljavaju se neposredni slušatelji (primatelji).<br /> <br /> Uobičajeno bi u maskerati lica kazivala tko su, odakle su i zašto došla i što znaju raditi, uz to bi izrekli i pohvalu gradu u kojem se nalaze.<br /> <br /> Posebno je bila popularna u drugoj polovici 15. stoljeća u Firenci. [[Lorenzo_de&#039; Medici|Lorenzo de&#039; Medici]] bio je autor mnogih poznatih maskarati koje su suvremenici i kasniji autori rado oponašali. U 16. stoljeću tiskane su mnoge zbirke.<br /> <br /> U Hrvatskoj maskeratu su pisali:<br /> <br /> Začetnikom tog žanra kod nas smatra se [[Džore_Držić|Džore Držić]] pjesmom &#039;&#039;Gizdave mladosti i svi vi ostali&#039;&#039;<br /> &lt;ref name=&quot;Držić&quot;&gt;[http://hrvatskijezik.eu/djela/Zbornik_Nikse_Ranjine_-_Pjesme_Dzore_Drzica.pdf], U PDF obliku Zbornika Nikše Ranjine na 12. stranici pod br. 531. može se pročitati ta pjesma&lt;/ref&gt; - protomaskerata<br /> <br /> *[[Mikša_Pelegrinović|Mikša Pelegrinović]]: &#039;&#039;Jeđupka&#039;&#039;, (napisana između 1525. i 1527.) – najpoznatija maskerata hrvatske renesanse književnosti, postoji više verzija i više prijepisa, kolala je cijelom Dalmacijom te uvelike utječe na pisanje maskerata (Nalješković, Sasin; tri istoimene maskerate pišu: S. Bobaljević, H. Mažibradić i nepoznati autor). Jeđupka je ciganreska - podvrsta maskerata koja je poznata u talijanskoj književnosti (B. di Francesca Linaiuolo, Giuglielmo Giuggiola)<br /> <br /> *[[Mavro_Vetranović|Mavro Vetranović]]: &#039;&#039;Trgovci Armeni i Indijani&#039;&#039;, &#039;&#039;Pastiri&#039;&#039;, &#039;&#039;Lanci Alemani, trumbetari i pifari&#039;&#039;<br /> <br /> *[[Nikola_Nalješković|Nikola Nalješković]]: &#039;&#039;Pjesni od maškerate&#039;&#039; (ciklus od 12 maskerata)<br /> <br /> *[[Sabo_Bobaljević|Sabo Bobaljević Mišetić]]: &#039;&#039;Jeđupka&#039;&#039;<br /> <br /> *[[Antun_Sasin|Antun Sasin]]: &#039;&#039;Mužika od crevIjara&#039;&#039;, &#039;&#039;Vrtari&#039;&#039;, &#039;&#039;Robinjica&#039;&#039;<br /> <br /> * Horacije Mažibradić: &#039;&#039;Jeđupka&#039;&#039; (monolog Ciganke-proročice, vještice Znahorice, koja govori o svojim magijskim vještinama)<br /> <br /> ==Izvor==<br /> {{izvori}}<br /> http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/tomasovic.htm<br /> <br /> http://www.isvu.hr/javno/hr/vu122/nasprog/2010/pred66767.shtml<br /> <br /> http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=39281<br /> <br /> [[Kategorija:Književni žanrovi]]</div>

WikiSysop