WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-29T09:17:24Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = Martin Lewis Perl
| slika = Martin Perl - tau.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[24. lipnja]] [[1927.]]
| mjesto_rođenja = [[New York City, New York|New York]], [[New York]], [[SAD]]
| datum_smrti = [[30. rujna]] [[2014.]]
| mjesto_smrti = [[Palo Alto, Kalifornija]], [[Kalifornija]], [[SAD]]
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Amerikanci|Amerikanac]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Fizika]]
| radna_institucija = Sveučilište Michigan u [[Ann Arbor, Michigan|Ann Arboru]], [[Sveučilište Stanford]]
| alma_mater = Union Collegeu u [[Schenectady (New York)|Schenectadyju]] Sveučilište Columbia u New Yorku
| doktorski_mentor = [[Isidor Isaac Rabi]]
| doktorski_studenti = [[Samuel Chao Chung Ting]]
| poznat_po = [[Tau lepton]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] (1995.)
| religija =
| fusnote =
}}

'''Martin Lewis Perl''' ([[New York City, New York|New York]], 24. lipnja 1927. – [[Palo Alto, Kalifornija|Palo Alto]], 30. rujna 2014.), američki [[fizičar]]. [[Diploma|Diplomirao]] (1950.) na Union Collegeu u [[Schenectady (New York)|Schenectadyju]], a [[doktor]]irao (1955.) na Sveučilištu Columbia u [[New York]]u. Bio je [[profesor]] na Sveučilištu Michigan u [[Ann Arbor, Michigan|Ann Arboru]] (od 1955. do 1963.), zatim na [[Sveučilište Stanford|Sveučilištu Stanford]] (od 1963). Bavio se fizikom jakog međudjelovanja ([[jaka nuklearna sila]]), koristio [[Komora na mjehuriće|komoru s mjehurićima]] za proučavanje raspada [[pion]]a i [[neutron]]a na [[proton]]e i druge čestice. Koristeći linearni [[ubrzivač čestica]] (SLAC), istraživao je raspršenje piona, neutrona i protona i međudjelovanje [[elektron]]a i [[mion]]a. Sredinom 1970-ih otkrio je novi [[lepton]], [[masa|mase]] 3 477 puta veće od mase elektrona, i nazvao ga tauon ili [[tau lepton]]. Bio je to prvi dokaz takozvanog trećega naraštaja [[Elementarna čestica|elementarnih čestica]], postojanje kojih je upotpunilo [[standardni model]] čestica. Za to je otkriće 1995. podijelio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] s [[Frederick Reines|F. Reinesom]]. Bio je član [[Nacionalna akademija znanosti|Nacionalne akademije znanosti SAD-a]] (od 1981.) i [[Američka akademija umjetnosti i znanosti|Američke akademije umjetnosti i znanosti]] (od 1997.). <ref> '''Perl, Martin Lewis''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=47667] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 27. siječnja 2020.</ref>

== Leptoni ==
{{Glavni|Lepton}}

'''Lepton''' (prema [[Grčki jezik|grč]]. ''λεπτός'': sitan) je [[subatomska čestica]] koja ne podliježe jakom međudjelovanju ([[jaka nuklearna sila]]) i ima [[spin]] 1/2. Šest poznatih leptona svrstano je u tri naraštaja (obitelji) leptona: elektronski (e, νe), mionski (μ, νμ) i tauonski leptoni (τ, ντ). Za svaki od njih postoji antilepton, primjerice, [[pozitron]] kao antičestica [[elektron]]a. Elektron, [[mion]] i [[tauon]] imaju [[električni naboj]] i među njima se pojavljuje [[Elektromagnetska sila|elektromagnetsko međudjelovanje]] a [[neutrino|neutrini]] su električki neutralni i [[elektromagnet]]ski ne međudjeluju. Svi leptoni međudjeluju [[Gravitacija|gravitacijskim]] i [[Slaba nuklearna sila|slabim međudjelovanjem]].

Do nedavno se mislilo da leptonski naraštaji ne komuniciraju, što znači da bi zasebno bili očuvani leptonski brojevi, to jest ukupan broj leptona, Le, Lμ, Lτ. Otkrićem spontanog prelaska neutrina iz jedne vrste u drugu ([[Masatoshi Koshiba|M. Koshiba]]) došlo se do spoznaje o postojanju neutrinskih [[masa]], a time i do prvih naznaka postojanja nove fizike, izvan standardnoga modela čestica. <ref> '''lepton''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=36121] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 27. siječnja 2020.</ref>

Od leptona najpoznatiji je [[elektron]], stoga su leptoni najviše i proučavani jer se svojstva elektrona zrcale u mionu i tau leptonu. Ova tri leptona imaju isti električni naboj i malo toga, osim mase, razlikuje elektron od miona i tau leptona. Jedina očita razlika je u tome što se mion i tau lepton mogu raspadati na druge čestice (iz prve i druge generacije leptona i njihove [[Antičestica|antičestice]]), dok je elektron stabilna čestica. Isto kao i kod kvarkova, masa leptona se povećava kako idemo prema višoj generaciji.

Leptoni, za razliku od [[kvark]]ova, postoje u prirodi kao zasebne čestice. Elektron je vrlo poznata čestica i njegova svojstva su uspostavljena u osnovama fizike. Drugi lepton, elektronski neutrino, je manje poznat ali jednako čest u prirodi. U velikom broju ga proizvode neki [[radioaktivnost|radioaktivni procesi]] i središnje jezgre [[nuklearni reaktor|nuklearnih reaktora]], dok je [[Sunce]] najveći proizvođač. Približno 1012 elektronskih neutrina prođe kroz naše [[tijelo]] svake sekunde, većina nastala u nuklearnim reakcijama koje se odvijaju u jezgri Sunca. Budući da jako rijetko djeluju s materijom veliki broj neutrina koji prođe kroz naše tijelo ne čini nikakvu štetu. <ref> Svetlana Veselinović: "Elementarne čestice", [http://www.mathos.unios.hr/~mdjumic/uploads/diplomski/VES07.pdf], završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek 2014., pristupljeno 27. siječnja 2020.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Nobelova nagrada za fiziku}}

{{GLAVNIRASPORED:Perl, Martin Lewis}}
[[Kategorija:Američki fizičari]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]

Martin Lewis Perl - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica