WikiSysop: bnz

2022-03-23T14:06:49Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 23. ožujak 2022. u 14:06
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Martinčeva kula'''-->'''~~Martinčeva kula''' (kula Ante Martinca)<ref name="O Vrgorcu">[https://www.tzvrgorac.hr/ovrgorcu/povijest.html TZ Vrgorac] O Vrgorcu (pristupljeno 8. ožujka 2018.)</ref> je [[Dodatak:Popis hrvatskih dvoraca i utvrda\|fortifikacijski objekt]] u [[Vrgorac\|Vrgorcu]], Hrvatska. Pripada nizu dobro očuvanih materijalnih ostataka osmanske kulturne baštine u gradu, prije svega kulâ.<ref name="Facebook">[https://www.facebook.com/Vrgoracnekad/posts/910495822326828:0 Facebook - Vrgorac nekad] 11. lipnja 2015. (pristupljeno 8. ožujka 2018.)</ref>		Martinčeva kula''' (kula Ante Martinca)<ref name="O Vrgorcu">[https://www.tzvrgorac.hr/ovrgorcu/povijest.html TZ Vrgorac] O Vrgorcu (pristupljeno 8. ožujka 2018.)</ref> je [[Dodatak:Popis hrvatskih dvoraca i utvrda\|fortifikacijski objekt]] u [[Vrgorac\|Vrgorcu]], Hrvatska. Pripada nizu dobro očuvanih materijalnih ostataka osmanske kulturne baštine u gradu, prije svega kulâ.<ref name="Facebook">[https://www.facebook.com/Vrgoracnekad/posts/910495822326828:0 Facebook - Vrgorac nekad] 11. lipnja 2015. (pristupljeno 8. ožujka 2018.)</ref>
	U gradu je danas više turskih kula znane pod imenima [[Avala (kula u Vrgorcu)\|Avala]], [[Kapetanovića kula]] ([[Dizdarevićeva kula]]), [[Fratarska kula]] ([[Cukarinovićeva kula]]), [[Pakerova kula]], [[Elezova kula]], [[Raosova kula]], [[Muminova kula]], Martinčeva kula, kula u naselju podno Gradine. Kao malo gdje na jugu Hrvatske, naglašene su u naselju i brojem i po položaju. Namjena im je bila stambena i obrambena. Služila su kao sigurno prenoćište.<ref>[http://www.ethnodalmatia.com/hr/destinacije/centralna-dalmacija/item/regija-vrgoracka-krajina Ethno Dalmatia] Regija Vrgoračka krajina (pristupljeno 21. siječnja 2018.)</ref> Stanari su bili feudalci, turski begovi, pa mletački namještenici, serdari i kapetani. Građena je od nepravilna kamena povezana s [[crvenica\|crvenicom]] i [[vapno]]m. Prozori su mali i najviše s južne strane jer je najpogodnija za stanovanje. Vrata su lukom presvođena i s kamenim okvirima, a među njima puškarnice. Nastala za vrijeme turske vladavine u 16.-17. stoljeću. Stil gradnje je turski. U 18. stoljeću u kulu je uzidan rijedak rimski nalaz. To je kameni [[žrtvenik]] posvećen [[Jupiter]]u.<ref name="O Vrgorcu"/>		U gradu je danas više turskih kula znane pod imenima [[Avala (kula u Vrgorcu)\|Avala]], [[Kapetanovića kula]] ([[Dizdarevićeva kula]]), [[Fratarska kula]] ([[Cukarinovićeva kula]]), [[Pakerova kula]], [[Elezova kula]], [[Raosova kula]], [[Muminova kula]], Martinčeva kula, kula u naselju podno Gradine. Kao malo gdje na jugu Hrvatske, naglašene su u naselju i brojem i po položaju. Namjena im je bila stambena i obrambena. Služila su kao sigurno prenoćište.<ref>[http://www.ethnodalmatia.com/hr/destinacije/centralna-dalmacija/item/regija-vrgoracka-krajina Ethno Dalmatia] Regija Vrgoračka krajina (pristupljeno 21. siječnja 2018.)</ref> Stanari su bili feudalci, turski begovi, pa mletački namještenici, serdari i kapetani. Građena je od nepravilna kamena povezana s [[crvenica\|crvenicom]] i [[vapno]]m. Prozori su mali i najviše s južne strane jer je najpogodnija za stanovanje. Vrata su lukom presvođena i s kamenim okvirima, a među njima puškarnice. Nastala za vrijeme turske vladavine u 16.-17. stoljeću. Stil gradnje je turski. U 18. stoljeću u kulu je uzidan rijedak rimski nalaz. To je kameni [[žrtvenik]] posvećen [[Jupiter]]u.<ref name="O Vrgorcu"/>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-31T06:57:19Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Martinčeva kula''' (kula Ante Martinca)<ref name="O Vrgorcu">[https://www.tzvrgorac.hr/ovrgorcu/povijest.html TZ Vrgorac] O Vrgorcu (pristupljeno 8. ožujka 2018.)</ref> je [[Dodatak:Popis hrvatskih dvoraca i utvrda|fortifikacijski objekt]] u [[Vrgorac|Vrgorcu]], Hrvatska. Pripada nizu dobro očuvanih materijalnih ostataka osmanske kulturne baštine u gradu, prije svega kulâ.<ref name="Facebook">[https://www.facebook.com/Vrgoracnekad/posts/910495822326828:0 Facebook - Vrgorac nekad] 11. lipnja 2015. (pristupljeno 8. ožujka 2018.)</ref>
U gradu je danas više turskih kula znane pod imenima [[Avala (kula u Vrgorcu)|Avala]], [[Kapetanovića kula]] ([[Dizdarevićeva kula]]), [[Fratarska kula]] ([[Cukarinovićeva kula]]), [[Pakerova kula]], [[Elezova kula]], [[Raosova kula]], [[Muminova kula]], Martinčeva kula, kula u naselju podno Gradine. Kao malo gdje na jugu Hrvatske, naglašene su u naselju i brojem i po položaju. Namjena im je bila stambena i obrambena. Služila su kao sigurno prenoćište.<ref>[http://www.ethnodalmatia.com/hr/destinacije/centralna-dalmacija/item/regija-vrgoracka-krajina Ethno Dalmatia] Regija Vrgoračka krajina (pristupljeno 21. siječnja 2018.)</ref> Stanari su bili feudalci, turski begovi, pa mletački namještenici, serdari i kapetani. Građena je od nepravilna kamena povezana s [[crvenica|crvenicom]] i [[vapno]]m. Prozori su mali i najviše s južne strane jer je najpogodnija za stanovanje. Vrata su lukom presvođena i s kamenim okvirima, a među njima puškarnice. Nastala za vrijeme turske vladavine u 16.-17. stoljeću. Stil gradnje je turski. U 18. stoljeću u kulu je uzidan rijedak rimski nalaz. To je kameni [[žrtvenik]] posvećen [[Jupiter]]u.<ref name="O Vrgorcu"/>

U nalazi se u staroj gradskoj jezgri. <ref>[https://www.tzvrgorac.hr/ovrgorcu/spomenici.html TZ Vrgorac] Spomenici kulture (pristupljeno 8. ožujka 2018.)</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[https://www.tzvrgorac.hr/ovrgorcu/spomenici.html TZ Vrgorac]
*[https://www.dalmatia.hr/hr/kultura-i-zanimljivosti/vrgorac-kapetanovica-kula Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije] ''Vrgorac - Kapetanovića kula ''

[[Kategorija:Građevine u Vrgorcu]]
[[Kategorija:Utvrde u Hrvatskoj]]

Martinčeva kula - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica