Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommonscat(.*)}}' u ''

2026-03-08T21:32:39Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommonscat(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 8. ožujak 2026. u 21:32
Redak 64:		Redak 64:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commonscat\|Marseille}}~~

	{{Prefekture francuskih regija}}		{{Prefekture francuskih regija}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Portal Francuska}}' u ''

2026-01-13T21:40:42Z

Zamjena teksta - '{{Portal Francuska}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 13. siječanj 2026. u 21:40
Redak 69:		Redak 69:
	{{Prefekture francuskih departmana}}		{{Prefekture francuskih departmana}}

	~~{{Portal Francuska}}~~

	[[Kategorija:Gradovi u Francuskoj]]		[[Kategorija:Gradovi u Francuskoj]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T06:01:10Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir francuska općina
|ime = Marseille
|slika zastave = Flag_of_Marseille.svg
|veličina zastave = 110px
|slika grba = Armoiries de Marseille.svg
|veličina grba = 100px
|geslo = ''Actibus immensis urbs fulget Massiliensis.''<br>"Zbog svojih velikih djela, Marseille sija u svijetu"
|slika karte =France_jms.png
|x = 173
|y = 195
|koordinate = 43°17′51″N, 5°22′38″E
|vremenska zona = CET <small>(GMT +1)</small>
|pokrajina = [[Provansa-Alpe-Azurna obala]]
|departman = [[Bouches-du-Rhône]] (13)
|okrug = [[Marseille (okrug)|Marseille]]
|kanton = Glavno mjesto 12 kantona
|najniža visina = 0
|najviša visina = 640
|prosječna visina = 12
|površina = 240.62
|stanovništvo = 808.700
|gustoća stanovništva = 3318
|poštanski broj = od 13001 do 13016
|insee = 13055
|web stranica = http://www.mairie-marseille.fr/
}}
[[Datoteka:MarseillePaysage.jpg|mini|rihgt|250px|]]
'''Marseille''' ([[oksitanski jezik|oks.]] ''Marselha'') je po veličini drugi grad u [[Francuska|Francuskoj]], a njegov je karakter određen povoljnim položajem luke u [[Lionski zaljev|Lionskom zaljevu]], na [[Sredozemlje|Sredozemlju]]. Pogodnosti koje ova luka pruža za povezivanje sredozemnih pomorskih putova sa sjevernom [[Europa|Europom]] koristili su i njeni najstariji stanovnici, prije 2600 godina.

== Povijest ==

Lučko naselje pod nazivom '''Massalia''' osnovali su [[Fenicija|Feničani]] u 6. stoljeću pr. Kr. Ubrzo potom ove prostore osvajaju [[Stara Grčka|Grci]], pod čijom upravom Massalia dobiva status republike, a sljedećih nekoliko stoljeća razvijat će se ne samo kao središnji lučki i trgovački grad, već i kao priznato kulturno središte, upravno iznimno dobro uređen. Izloženi stalnim napadima velikog [[Liguri|ligurskog plemena]], Grci su zatražili pomoć od [[Rimski imperij|Rimljana]], koji dolaze u Provansu [[125.]] godine pr. Kr., kada je Massalia konačno obranjena. Rimljani u potpunosti osvajaju ove prostore [[49.]] godine pr. Kr., ali će Massalia (sada '''Massilia''') i sljedeća tri stoljeća zadržati status slobodnog trgovačkog grada, koji je imala pod grčkom upravom. Međutim, u tom razdoblju pomorska trgovina je zbog osipanja flote u znatnoj mjeri umanjena, tako da Massilia gubi svoju samostalnost i status slobodnoga grada i postaje grad kao i svaki drugi.

U poslijerimskom razdoblju Massalia je meta napada raznih [[Barbari|barbarskih]] plemena, te zbog pljački i zaraza od nekada vrlo razvijenog grada ostaju samo gomile ruševina. Nakon prodora [[kršćanstvo|kršćanstva]] početkom 6. stoljeća, Crkva preuzima isključivu upravu nad gradom. Kako bi se obranio od stalnih napada i pljački, grad je u [[7. stoljeće|7. stoljeću]] sužen na utvrđeni dio biskupije.

Ovo područje doživljava ponovni procvat tek u [[10. stoljeće|10.]] i [[11. stoljeće|11. stoljeću]], pod zaštitom provansalskih [[vikont]]a, kada postaje polazna luka za [[križarski ratovi|križarske ratove]]. Marseille (nekadašnja [[Massilia]]) [[1214.]] godine ponovno postaje neovisna republika, ali će takav status zadržati samo 38 godina, do [[1252.]], kada [[Karl Angus]] stavlja ovaj grad pod svoju upravu. Usprkos konačnom gubitku samostalnosti, pomorska trgovina preko Sredozemlja doživljava ponovni procvat. Nakon što je [[Provansa-Alpe-Azurna obala|Provansa]], uključujući i Marseille, ušla u sastav Kraljevine Francuske [[1481.]], grad zadržava posebnu upravu pod nadzorom kraljevih službenika, a [[1660.]], za vrijeme vladavine [[Luj XIV.|Luja XIV.]], počinje se širiti i izvan gradskih zidina.

U [[18. stoljeće|18. stoljeću]] građani Marseillea s velikim entuzijazmom prihvaćaju revolucionarne ideje, a [[1792.]] godine 500 dobrovoljaca ulazi u [[Pariz]] pjevajući "''Ratnu pjesmu rajnske vojske''", koju su mase ljudi u usputnim mjestima oduševljeno prihvaćale. Pjesma je kasnije postala francuska nacionalna [[himna]] pod nazivom "[[Marseljeza]]". U drugoj polovini [[19. stoljeće|19. stoljeća]], Marseille se i dalje širi kao "glavna luka Carstva". U tom razdoblju izgrađene su široke avenije i napravljene mnoge monumentalne građevine. Marseille je tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]], u vrijeme njemačke okupacije, od studenog [[1942.]] do kolovoza [[1944.]], bio jako središte [[Francuski pokret otpora|Francuskog pokreta otpora]]. Zato su njemačke trupe u dva navrata, [[1943.]] i [[1944.]], minirale četvrti ''Panier district'' i ''Staru luku''.

== Gospodarstvo ==

Poslijeratno razdoblje je razdoblje obnove, a razvojem industrije i modernizacijom lučkog kompleksa, Marseille ponovno postaje središte šireg gospodarskog i zemljopisnog područja, kao i tranzitna luka za cijelu Europu, u čemu je glavni takmac [[Rotterdam]]u. Koncepcija Marseillea sada je prilično izmijenjena. Grad je izgubio nešto od svoje individualnosti kako bi se bolje integrirao s ostalim dijelovima Francuske i Europe u cjelini.

Budući da su se ljudi iz raznih sredozemnih zemalja stoljećima doseljavali u Marseille, njegovo stanovništvo je oduvijek bilo heterogeno. Teško je opisati "tipičnog" stanovnika ovog sredozemnog grada koji je vrlo uspješno prihvatio nove valove useljenika. Marseille kroz svoju povijest nije bio zaokupljen vanjskim simbolima svoje prošlosti, već je uvijek iznova pokazivao sposobnost prilagodbe potrebama raznovrsne populacije te je znao na najbolji način iskoristiti sve ljudske i prirodne potencijale.

Najstarija industrijska proizvodnja u Marseilleu datira iz [[15. stoljeće|15. stoljeća]], kada je počela proizvodnja sapuna od maslinovog ulja koje se proizvodi u okolici.

Marseille je danas veliko industrijsko središte sa širokom lepezom gospodarskih djelatnosti, među kojima su najvažnije prerada [[Nafta|nafte]], brodogradnja i metaloprerađivačka industrija. Lučki kompleks '''Marseille-Fos''' najveći je u Francuskoj i jedan je od najvećih u Europi.

== Kultura ==

Marseille je kombinacija bogatog i jedinstvenog nasljeđa i jako dinamičnih kulturnih aktivnosti, a uz sve to grad je smješten na izuzetno povoljnom mjestu, u zaljevu s mnogo prelijepih uvala. Kozmopolitski i multietnički Marseille sa svojim gostoprimljivim stanovnicima može predočiti posjetiteljima sve čari Provanse. Sve veći broj svjetskih putnika, koji posjećuju Marseille i njegovu širom svijeta poznatu okolicu, oduševljavaju se brojnim otocima, načičkanim oko luke koja dominira svojom veličinom. Najpoznatiji otok je '''Chateau d'If''', na kojem je bio zatočen grof [[Monte Christo]].

Živopisni, dinamični i sredozemni Marseille zaista je jedinstven te ni po čemu ne sliči drugim francuskim gradovima.

Ako se baci pogled s brda na kojem se nalazi crkva '''Notre Dame de la Garde''', kao na dlanu se vidi 26 stoljeća povijesti Marseilla: ostatci ''Stare luke'', ''Glavna katedrala'' i crkva ''Svetog Viktora'', rasadnik kršćanstva u Provansi. Pored brojnih različitih kršćanskih vjerskih objekata, Marseille je i grad [[sinagoga]] i [[džamija]]. Impozantno zdanje '''palače Longchamp''' simbol je snage Marseillea u 19. stoljeću, dok su arhitekturu 20. stoljeća označili tzv. "''living machine''", stambene jedinice koje je projektirao poznati arhitekt '''Le Corbusier'''. Ali ovo su samo neke od znamenitosti koje je Marseille sačuvao kroz povijest.

Sa svojih 25 kazališta, 10 koncertnih dvorana, operom, nacionalnim [[balet]]nim ansamblom, filmskim studijom, zatim nekoliko vrlo poznatih rap grupa, Marseille se uvrštava u velika umjetnička središta [[Europa|Europe]]. Ovaj grad se može pohvaliti i sa svoja 22 muzeja i centra kulturne baštine. Mnogobrojni umjetnici svjetske klase imaju svoj studio u Marseilleu, a u ovome gradu se održavaju mnogi festivali na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

== Posebnost ==

Svako tko ima priliku posjetiti Marseille treba obvezno kušati '''bouillabaisse''', poznati sredozemni riblji specijalitet. Ono po čemu se ovo jelo razlikuje od drugih ribljih specijaliteta jest jedinstveni okus koji mu daju [[šafran]], sjeme [[komorač]]a i sok od [[naranča|naranče]]. Vještina potrebna za pripremu ovog specijaliteta sastoji se u tome da se sačuva delikatesni okus ribe a da se pritom ne poremeti simfonija svih sastojaka. U svakom slučaju, bouillabaisse nije obično jelo. Priprema se za posebne, svečane prilike i predstavlja pravu ritualnu gozbu. Iako se bouillabaisse nalazi na jelovniku svakog lučkog mjesta provansalske obale, marsejska ima posebnu reputaciju i čuvena je širom svijeta.

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Marseille}}

{{Prefekture francuskih regija}}
{{Prefekture francuskih departmana}}

{{Portal Francuska}}

[[Kategorija:Gradovi u Francuskoj]]

Marseille - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommonscat(.*)}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Portal Francuska}}' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica