Mars - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

2026-03-10T05:00:51Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 05:00
Redak 349:		Redak 349:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commons\|Mars}}~~
	* [http://astro.fdst.hr/SuncevSustav/400_mars.php Astronomska sekcija Fizikalnog društva Split - Mars]		* [http://astro.fdst.hr/SuncevSustav/400_mars.php Astronomska sekcija Fizikalnog društva Split - Mars]

Suradnik10: /* Prirodni sateliti */

2026-01-30T07:56:10Z

Prirodni sateliti

←Starija inačica		Inačica od 30. siječanj 2026. u 07:56
Redak 166:		Redak 166:

	Orbita oko Marsa naziva se [[areocentrična orbita]].		Orbita oko Marsa naziva se [[areocentrična orbita]].
	Sinkrone orbite umjetnih satelita oko Marsa zovu se [[areosinkrone orbite]].		Sinkrone orbite umjetnih satelita oko Marsa zovu se [[areosinkrona orbita\|areosinkrone orbite]].

	== Povijest ljudskog istraživanja ==		== Povijest ljudskog istraživanja ==

Suradnik10: /* Prirodni sateliti */

2026-01-29T04:31:49Z

Prirodni sateliti

←Starija inačica		Inačica od 29. siječanj 2026. u 04:31
Redak 166:		Redak 166:

	Orbita oko Marsa naziva se [[areocentrična orbita]].		Orbita oko Marsa naziva se [[areocentrična orbita]].
			Sinkrone orbite umjetnih satelita oko Marsa zovu se [[areosinkrone orbite]].

	== Povijest ljudskog istraživanja ==		== Povijest ljudskog istraživanja ==

Suradnik10: /* Prirodni sateliti */

2026-01-29T04:30:59Z

Prirodni sateliti

←Starija inačica		Inačica od 29. siječanj 2026. u 04:30
Redak 164:		Redak 164:

	[[Prirodni satelit\|Satelit]]e Fobos (Strah) i Deimos (Užas) otkrio je [[Asaph Hall]] 1877. Fobos je bliži i oko Marsa obiđe za 7 sati i 39 minuta, stoga brže obiđe Mars nego što se sam Mars obrne. Zato on izlazi Marsu na zapadnom obzoru! Oba satelita okreću Marsu uvijek jednu stranu. Oko njega gibaju se gotovo kružnim stazama, u ravnini njegova [[ekvator]]a. Prema snimkama iz svemirskih letjelica, Fobos je nepravilna gromada dimenzija 27 km x 21 km x 19 km, a po sebi nosi mnogobrojne kratere i usporedne jarke. Deimos je manji, a jednako nepravilan, s dimenzijama 15 km x 12 km x 11 km, i također je izrovan kraterima. Tlo i manji krateri gotovo su mu izgubljeni pod slojem prašine. Sateliti imaju mali [[albedo]], 0,5. Po svojstvima ta dva mjeseca ulaze u red [[planetoid]]a.		[[Prirodni satelit\|Satelit]]e Fobos (Strah) i Deimos (Užas) otkrio je [[Asaph Hall]] 1877. Fobos je bliži i oko Marsa obiđe za 7 sati i 39 minuta, stoga brže obiđe Mars nego što se sam Mars obrne. Zato on izlazi Marsu na zapadnom obzoru! Oba satelita okreću Marsu uvijek jednu stranu. Oko njega gibaju se gotovo kružnim stazama, u ravnini njegova [[ekvator]]a. Prema snimkama iz svemirskih letjelica, Fobos je nepravilna gromada dimenzija 27 km x 21 km x 19 km, a po sebi nosi mnogobrojne kratere i usporedne jarke. Deimos je manji, a jednako nepravilan, s dimenzijama 15 km x 12 km x 11 km, i također je izrovan kraterima. Tlo i manji krateri gotovo su mu izgubljeni pod slojem prašine. Sateliti imaju mali [[albedo]], 0,5. Po svojstvima ta dva mjeseca ulaze u red [[planetoid]]a.

			Orbita oko Marsa naziva se [[areocentrična orbita]].

	== Povijest ljudskog istraživanja ==		== Povijest ljudskog istraživanja ==

Suradnik10 u (test) 00:11, 9. siječanj 2026.

2026-01-09T00:11:04Z

←Starija inačica		Inačica od 9. siječanj 2026. u 00:11
Redak 1:		Redak 1:
	{{dz\|[[Mars (razdvojba)]]}}		{{dz\|[[Mars (razdvojba)]]}}
	~~{{Izdvojeni članak\|kolovoz 2005.}}~~
	{{Infookvir planet		{{Infookvir planet
	\| ime = Mars ♂		\| ime = Mars ♂

Suradnik10: Zamjena teksta - '.- 2' u '. — 2'

2025-04-08T01:53:02Z

Zamjena teksta - '.- 2' u '. — 2'

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2025. u 01:53
Redak 178:		Redak 178:
	[[Sovjetski savez]] je razvijao [[program Mars]], čije su ekspedicije sadržavale svemirsku letjelicu u putanji i dio za meko spuštanje. Letjelica [[Mars 3]] prva se meko spustila 1971.		[[Sovjetski savez]] je razvijao [[program Mars]], čije su ekspedicije sadržavale svemirsku letjelicu u putanji i dio za meko spuštanje. Letjelica [[Mars 3]] prva se meko spustila 1971.

	Osim dvaju ''Viking Landera'', na Marsovu površinu su uspješno sletjeli samo još [[Mars Pathfinder]] 4. srpnja 1997. te roveri-blizanci ''Spirit'' i ''Opportunity'' (eng. ''Mars Exploration Rovers'' ili kraće '''MER'''), u siječnju 2004. godine. Oba MERa, koji se nalaze na suprotnim stranama Marsa, pronašla su dokaze da je Mars nekad imao oceane tekuće vode. Roveri više nisu aktivni (2004.- 2018.).		Osim dvaju ''Viking Landera'', na Marsovu površinu su uspješno sletjeli samo još [[Mars Pathfinder]] 4. srpnja 1997. te roveri-blizanci ''Spirit'' i ''Opportunity'' (eng. ''Mars Exploration Rovers'' ili kraće '''MER'''), u siječnju 2004. godine. Oba MERa, koji se nalaze na suprotnim stranama Marsa, pronašla su dokaze da je Mars nekad imao oceane tekuće vode. Roveri više nisu aktivni (2004. — 2018.).

	Vodu na Marsu otkrile su i svemirske sonde [[Mars Odyssey]] i [[Mars Express]]. Mars Express, europska sonda koja je do Marsa donijela i lander [[Beagle 2]] (s kojim je izgubljen kontakt pri spuštanju na Mars), u Marsovoj je orbiti od prosinca 2003. Osim dokaza o postojanju vodenog leda na sjevernoj i južnoj polarnoj kapi, sonda je otkrila i prisustvo metana u atmosferi, koji se obično oslobađa u zrak erupcijama vulkana i biološkim procesima.		Vodu na Marsu otkrile su i svemirske sonde [[Mars Odyssey]] i [[Mars Express]]. Mars Express, europska sonda koja je do Marsa donijela i lander [[Beagle 2]] (s kojim je izgubljen kontakt pri spuštanju na Mars), u Marsovoj je orbiti od prosinca 2003. Osim dokaza o postojanju vodenog leda na sjevernoj i južnoj polarnoj kapi, sonda je otkrila i prisustvo metana u atmosferi, koji se obično oslobađa u zrak erupcijama vulkana i biološkim procesima.

WikiSysop: file->datoteka

2022-04-30T08:25:08Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 08:25
Redak 47:		Redak 47:

	== Opća svojstva ==		== Opća svojstva ==
	[[~~File~~:Mars Valles Marineris.jpeg\|thumb\|lijevo\|200px\|Pogled na Mars i najveći kanjon na Marsu, [[Valles Marineris]].]]		[[Datoteka:Mars Valles Marineris.jpeg\|thumb\|lijevo\|200px\|Pogled na Mars i najveći kanjon na Marsu, [[Valles Marineris]].]]
	[[Promjer]] mu je 6 794 [[metar\|km]], [[masa]] 0,107 Zemljine mase, srednja [[gustoća]] 3,94 ∙ 10<sup>3</sup> [[Kilogram po metru kubnom\|kg/m<sup>3</sup>]], a površinsko [[ubrzanje]] sile teže 0,38 [[Ubrzanje zemljine sile teže\|ubrzanja sile teže na Zemlji]]. Ima dva pratioca nepravilna oblika, [[Deimos (mjesec)\|Deimos]] (11 km × 12 km × 15 km) i [[Fobos (mjesec)\|Phobos]] (19 km × 22 km × 27 km). [[Sinodički dan\|Sunčev mu dan]] traje gotovo kao i Zemljin, 24 [[sat\|h]] i 37 [[minuta\|min]]. Oko Sunca obiđe za 687 zemaljskih dana, od Sunca je prosječno udaljen 228 milijuna km, a zbog [[nagib osi\|nagiba osi]] vrtnje prema ravnini staze od 25°12′ i izduljenosti staze, pokazuje [[godišnja doba]]. Pogled sa Zemlje otkriva na Marsu bijele polarne kape, crvenkastonarančastu površinu s tamnijim i svjetlijim dijelovima te vrlo rijetku [[atmosfera\|atmosferu]], koja se sastoji od 95% [[ugljikov dioksid\|ugljikova dioksida]], 2,7% [[dušik]]a, 1,6% [[argon]]a te primjesa. Površinski [[tlak]] iznosi oko 700 [[Pa]]. U atmosferi se pojavljuju [[oblaci]], a podižu se i [[Pješčana oluja\|pješčane oluje]]. [[Temperatura]] može biti od –140 [[celzij\|°C]] do nešto više od 0 °C, ovisno o dobu dana i godine te o položaju Marsa na stazi. Pojave na površini nazivane su prema kontrastu morima, zaljevima, planinama i slično ([[albedo]]), a stvaran [[reljef]] ustanovljen je s pomoću [[Svemirske letjelice\|međuplanetarnih letjelica]].		[[Promjer]] mu je 6 794 [[metar\|km]], [[masa]] 0,107 Zemljine mase, srednja [[gustoća]] 3,94 ∙ 10<sup>3</sup> [[Kilogram po metru kubnom\|kg/m<sup>3</sup>]], a površinsko [[ubrzanje]] sile teže 0,38 [[Ubrzanje zemljine sile teže\|ubrzanja sile teže na Zemlji]]. Ima dva pratioca nepravilna oblika, [[Deimos (mjesec)\|Deimos]] (11 km × 12 km × 15 km) i [[Fobos (mjesec)\|Phobos]] (19 km × 22 km × 27 km). [[Sinodički dan\|Sunčev mu dan]] traje gotovo kao i Zemljin, 24 [[sat\|h]] i 37 [[minuta\|min]]. Oko Sunca obiđe za 687 zemaljskih dana, od Sunca je prosječno udaljen 228 milijuna km, a zbog [[nagib osi\|nagiba osi]] vrtnje prema ravnini staze od 25°12′ i izduljenosti staze, pokazuje [[godišnja doba]]. Pogled sa Zemlje otkriva na Marsu bijele polarne kape, crvenkastonarančastu površinu s tamnijim i svjetlijim dijelovima te vrlo rijetku [[atmosfera\|atmosferu]], koja se sastoji od 95% [[ugljikov dioksid\|ugljikova dioksida]], 2,7% [[dušik]]a, 1,6% [[argon]]a te primjesa. Površinski [[tlak]] iznosi oko 700 [[Pa]]. U atmosferi se pojavljuju [[oblaci]], a podižu se i [[Pješčana oluja\|pješčane oluje]]. [[Temperatura]] može biti od –140 [[celzij\|°C]] do nešto više od 0 °C, ovisno o dobu dana i godine te o položaju Marsa na stazi. Pojave na površini nazivane su prema kontrastu morima, zaljevima, planinama i slično ([[albedo]]), a stvaran [[reljef]] ustanovljen je s pomoću [[Svemirske letjelice\|međuplanetarnih letjelica]].

WikiSysop u (test) 05:59, 2. siječanj 2022.

2022-01-02T05:59:09Z

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 05:59
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Mars'''-->~~{{dz\|[[Mars (razdvojba)]]}}		{{dz\|[[Mars (razdvojba)]]}}
	{{Izdvojeni članak\|kolovoz 2005.}}		{{Izdvojeni članak\|kolovoz 2005.}}
	{{Infookvir planet		{{Infookvir planet

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-09T03:43:36Z

Bot: Automatski unos stranica

Prikaži promjene