Mara Švel-Gamiršek - Povijest promjena

Suradnik10: dodana kategorija Vojvođanski Hrvati uz pomoć dodatka HotCat

2026-05-17T19:58:46Z

dodana kategorija Vojvođanski Hrvati uz pomoć dodatka HotCat

←Starija inačica		Inačica od 17. svibanj 2026. u 19:58
Redak 56:		Redak 56:
	[[Kategorija:Katolički oblikovatelji kulture]]		[[Kategorija:Katolički oblikovatelji kulture]]
	[[Kategorija:Srijemska Mitrovica]]		[[Kategorija:Srijemska Mitrovica]]
			[[Kategorija:Vojvođanski Hrvati]]

Suradnik10 u (test) 21:35, 19. studeni 2025.

2025-11-19T21:35:59Z

←Starija inačica		Inačica od 19. studeni 2025. u 21:35
Redak 4:		Redak 4:

	== Životopis ==		== Životopis ==
			Rodila se je u bogatoj obitelji [[veleposjednik]]a, [[veletrgovac]]a, [[industrijalac]]a, kulturnih i političkih djelatnika iz Mitrovice. Imali su veleposjed, pilanu, pivovaru, ciglanu i trgovinu. Rodila se od otca Jakova Jakše Gamiršeka, industrijalca i vlasnika pilane i matere Kate rođ. rođ. Gašparac. Obitelj joj je često ugošćivala poznate intelektualce poput Antuna Gustava Matoša, Augusta Harambašića, Ise Velikanovića i ine.
			Iako Mitrovčanka, još od najranijeg djetinjstva je odlazila u slavonsko selo [[Vrbanja\|Vrbanju]] u posjet baki, čiji je prijatelj bio [[Josip Kozarac]].<ref name=knjŠo>bez autora: [https://www.hrvatskarijec.rs/vijest/8772/Knjizevnica-%C2%BBsokacke-problematike%C2%AB/ ''Književnica »šokačke problematike« '']. Hrvatska riječ, Subotica. 3. siječnja 2025. Pristupljeno 18. studenoga 2025.</ref>

	Mara Švel-Gamiršek je osnovnu školu završila u rodnoj Srijemskoj Mitrovici, a srednju školu (gimnaziju) je pohađala na [[Sušak]]u.~~<br>~~		Mara Švel-Gamiršek je osnovnu školu završila u rodnoj Srijemskoj Mitrovici, a srednju školu (gimnaziju) je pohađala na [[Sušak]]u. Krenula je na studij medicine, ali ga je prekinula i potom se udala. Od 1923. se posvetila književničkom radu. Svoja je djela počela objavljivati '40-ih pri [[Matica hrvatska\|Matici hrvatskoj]]. Već onda su njena djela privukla pozornost, u kojima je opisivala život [[Šokci\|šokačkih]] [[Hrvati\|Hrvata]], kojima je i sama pripadala.<ref>[http://sokacka-grana.hr/ajmo_sokci.htm Udruga Šokačka grana Osijek] Ajmo Šokci</ref>
	Krenula je na studij medicine, ali ga je prekinula i potom se udala.~~<br>~~
	Od 1923. se posvetila književničkom radu.~~<br>~~		Najznačajnija djela objavila je za vrijeme NDH što joj je u jugokomunističkom režimu otežalo život, uz činjenicu da je bila iz obitelji kapitalista i Hrvata iz Srijema koji je Srbija prisvojila sebi, i čiju je hrvatsku baštinu srpskohegemonistička tvorevina Jugoslavija zatirala i potiskivala u zaborav. Djela su joj prešućivana i pala u zaborav. Od 1945. do 1950. bio joj je zabranjen književnički rad, kada se iz Zagreba vratila u Vrbanju. Ondje je neko vrijeme radila honorarno kao nastavnica u Školi učenika u privredi, da bi se potom ponovno preselila u Zagreb.<ref name=knjŠo/>
	Svoja je djela počela objavljivati '40-ih pri [[Matica hrvatska\|Matici hrvatskoj]]. Već onda su njena djela privukla pozornost, u kojima je opisivala život [[Šokci\|šokačkih]] [[Hrvati\|Hrvata]], kojima je i sama pripadala.<ref>[http://sokacka-grana.hr/ajmo_sokci.htm Udruga Šokačka grana Osijek] Ajmo Šokci </ref> Djela ponajviše tematizira vremensko razdoblje od hrvatsko-ugarske nagodbe do godina kad je Kraljevina Jugoslavija još bila promatračem Drugog svjetskog rata, koji je onda već bio izbio u Europi, a prostorno, odnosi se na područje [[Županja\|županjske]] [[Posavina\|Posavine]], [[Cvelferija\|Cvelferije]] i [[Šokadija\|Šokadije]].~~<br>~~
	U djelu "Legende" se okreće vjerskim odnosno biblijskim temama, a "Priče za Sveu i Karen" pripadaju književnosti za djecu.~~<br>~~		Djela ponajviše tematizira vremensko razdoblje od hrvatsko-ugarske nagodbe do godina kad je Kraljevina Jugoslavija još bila promatračem Drugog svjetskog rata, koji je onda već bio izbio u Europi, a prostorno, odnosi se na područje [[Županja\|županjske]] [[Posavina\|Posavine]], [[Cvelferija\|Cvelferije]] i [[Šokadija\|Šokadije]]. U djelu "Legende" se okreće vjerskim odnosno biblijskim temama, a "Priče za Sveu i Karen" pripadaju književnosti za djecu. U širem smislu, pripadala je krugu autorica koje su činile ''žensko šokačko pismo''.<ref name="okrugli stol"> [http://sokacka-grana.hr/novosti10_okrugli_stol.htm Udruga Šokačka grana Osijek] Okrugli stol</ref> Tematski je u opusu vezana za Slavoniju, Srijem i Vrbanju, uz zemlju i slavonske šume.<ref name=knjŠo/>
	U širem smislu, pripadala je krugu autorica koje su činile ''žensko šokačko pismo''.<ref name="okrugli stol"> [http://sokacka-grana.hr/novosti10_okrugli_stol.htm Udruga Šokačka grana Osijek] Okrugli stol</ref>
			Časopisi i dnevnici u kojima je objavila svoja djela su: [[Naša žena]], [[Hrvatica]], [[Hrvatsko kolo]], [[Hrvatska žena]], [[Hrvatski ženski list]], [[Hrvatska revija]], [[Kolo]], [[Jutarnji list]], [[Almanah srijemskih pisaca]], [[Almanah društva hrvatskih književnica]], [[Vjesnik u srijedu]], [[Žena u borbi]], [[Seljačka sloga]], [[Gore srca]], [[Danica]], [[Plavi vjesnik]], [[Savremeno vatrogastvo]], [[Marulić]], [[Revija]], [[Županjski zbornik]] i ostali.

			Bila je i književnom prevoditeljicom. S njemačkog je prevela dva romana, ''Ronioci za biserima'' Götza Rudolfa Richtera i ''Grof Luna'' Alexandra Lerneta Holenia. Marina pojedina djela su prevedena na njemački, mađarski i bugarski jezik.<ref name=knjŠo/>

	== Djela ==		== Djela ==

Suradnik10: /* Djela */

2025-11-19T21:10:24Z

Djela

←Starija inačica		Inačica od 19. studeni 2025. u 21:10
Redak 20:		Redak 20:
	* ''Legende'', prozni tekstovi, 1969.		* ''Legende'', prozni tekstovi, 1969.
	* ''Izabrana djela'', 1970.		* ''Izabrana djela'', 1970.
	* ''Ovim šorom Jagodo'', roman, 1975.		* ''[[Ovim šorom Jagodo]]'', roman, 1975.

	Njena djela "Šuma i Šokci", "Portreti nepoznatih žena", "Hrast" i "Ovim šorom Jagodo" tvore t.zv. ''Šokački ciklus''.		Njena djela "Šuma i Šokci", "Portreti nepoznatih žena", "Hrast" i "Ovim šorom Jagodo" tvore t.zv. ''Šokački ciklus''.

Suradnik10 u (test) 13:11, 17. studeni 2025.

2025-11-17T13:11:54Z

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2025. u 13:11
Redak 1:		Redak 1:
	'''Mara Švel-Gamiršek''', znana i kao Mara Schwell, ([[Srijemska Mitrovica]], [[3. siječnja]] [[književnost u 1900.\|1900.]] – [[Zagreb]], [[7. prosinca]] [[književnost u 1975.\|1975.]]) bila je [[hrvatska književnost\|hrvatska]] književnica. Pisala je [[roman]]e, [[novela\|novele]], [[igrokaz]]e, kratka [[Proza\|prozna djela]], a imala je i nekoliko [[pjesništvo\|pjesničkih]] ostvarenja.		'''Mara Švel-Gamiršek''', znana i kao Mara Schwell, ([[Srijemska Mitrovica]], [[3. siječnja]] [[književnost u 1900.\|1900.]] – [[Zagreb]], [[7. prosinca]] [[književnost u 1975.\|1975.]]) bila je [[hrvatska književnost\|hrvatska]] književnica. Pisala je [[roman]]e, [[novela\|novele]], [[igrokaz]]e, kratka [[Proza\|prozna djela]], a imala je i nekoliko [[pjesništvo\|pjesničkih]] ostvarenja.

	Smatra ju se najboljim perom hrvatske šokačke proze.<ref>[http://riznica.ihjj.hr/cgi-bin/getobject.pl?c4.4708.Riznica.1.6.1.0 IHJJ] </ref> Književnik [[Vladimir Kovačić]] nazvao ju je »Šokačkom Selmom ~~Lagerlöf«~~.<ref name=gk> Vladimir Lončarević, ''»Mara švel - šokačka Selma Lagerlöf«'', tiskovno izdanje [[Glas Koncila\|Glasa Koncila]], br. 33-34 (2016.), objavljeno 15. kolovoza 2016. u rubrici »Katolički oblikovatelji kulture«, str. 23 </ref>		Smatra ju se najboljim perom hrvatske šokačke proze.<ref>[http://riznica.ihjj.hr/cgi-bin/getobject.pl?c4.4708.Riznica.1.6.1.0 IHJJ] </ref> Književnik [[Vladimir Kovačić]] nazvao ju je »Šokačkom [[Selma Lagerlöf\|Selmom Lagerlöf]]«.<ref name=gk> Vladimir Lončarević, ''»Mara švel - šokačka Selma Lagerlöf«'', tiskovno izdanje [[Glas Koncila\|Glasa Koncila]], br. 33-34 (2016.), objavljeno 15. kolovoza 2016. u rubrici »Katolički oblikovatelji kulture«, str. 23 </ref>

	== Životopis ==		== Životopis ==

Suradnik10 u (test) 13:11, 17. studeni 2025.

2025-11-17T13:11:12Z

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2025. u 13:11
Redak 1:		Redak 1:
	Mara Švel-Gamiršek''', znana i kao Mara Schwell, ([[Srijemska Mitrovica]], [[3. siječnja]] [[1900.]] – [[Zagreb]], [[7. prosinca]] [[1975.]]) bila je [[hrvatska književnost\|hrvatska]] književnica. Pisala je [[roman]]e, [[novela\|novele]], [[igrokaz]]e, kratka [[Proza\|prozna djela]], a imala je i nekoliko [[pjesništvo\|pjesničkih]] ostvarenja.		'''Mara Švel-Gamiršek''', znana i kao Mara Schwell, ([[Srijemska Mitrovica]], [[3. siječnja]] [[književnost u 1900.\|1900.]] – [[Zagreb]], [[7. prosinca]] [[književnost u 1975.\|1975.]]) bila je [[hrvatska književnost\|hrvatska]] književnica. Pisala je [[roman]]e, [[novela\|novele]], [[igrokaz]]e, kratka [[Proza\|prozna djela]], a imala je i nekoliko [[pjesništvo\|pjesničkih]] ostvarenja.

	Smatra ju se najboljim perom hrvatske šokačke proze.<ref>[http://riznica.ihjj.hr/cgi-bin/getobject.pl?c4.4708.Riznica.1.6.1.0 IHJJ] </ref> Književnik [[Vladimir Kovačić]] nazvao ju je »Šokačkom Selmom Lagerlöf«.<ref name=gk> Vladimir Lončarević, ''»Mara švel - šokačka Selma Lagerlöf«'', tiskovno izdanje [[Glas Koncila\|Glasa Koncila]], br. 33-34 (2016.), objavljeno 15. kolovoza 2016. u rubrici »Katolički oblikovatelji kulture«, str. 23 </ref>		Smatra ju se najboljim perom hrvatske šokačke proze.<ref>[http://riznica.ihjj.hr/cgi-bin/getobject.pl?c4.4708.Riznica.1.6.1.0 IHJJ] </ref> Književnik [[Vladimir Kovačić]] nazvao ju je »Šokačkom Selmom Lagerlöf«.<ref name=gk> Vladimir Lončarević, ''»Mara švel - šokačka Selma Lagerlöf«'', tiskovno izdanje [[Glas Koncila\|Glasa Koncila]], br. 33-34 (2016.), objavljeno 15. kolovoza 2016. u rubrici »Katolički oblikovatelji kulture«, str. 23 </ref>

WikiSysop: bnz

2022-03-23T12:50:03Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 23. ožujak 2022. u 12:50
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Mara Švel-Gamiršek'''-->'''~~Mara Švel-Gamiršek''', znana i kao Mara Schwell, ([[Srijemska Mitrovica]], [[3. siječnja]] [[1900.]] – [[Zagreb]], [[7. prosinca]] [[1975.]]) bila je [[hrvatska književnost\|hrvatska]] književnica. Pisala je [[roman]]e, [[novela\|novele]], [[igrokaz]]e, kratka [[Proza\|prozna djela]], a imala je i nekoliko [[pjesništvo\|pjesničkih]] ostvarenja.		Mara Švel-Gamiršek''', znana i kao Mara Schwell, ([[Srijemska Mitrovica]], [[3. siječnja]] [[1900.]] – [[Zagreb]], [[7. prosinca]] [[1975.]]) bila je [[hrvatska književnost\|hrvatska]] književnica. Pisala je [[roman]]e, [[novela\|novele]], [[igrokaz]]e, kratka [[Proza\|prozna djela]], a imala je i nekoliko [[pjesništvo\|pjesničkih]] ostvarenja.

	Smatra ju se najboljim perom hrvatske šokačke proze.<ref>[http://riznica.ihjj.hr/cgi-bin/getobject.pl?c4.4708.Riznica.1.6.1.0 IHJJ] </ref> Književnik [[Vladimir Kovačić]] nazvao ju je »Šokačkom Selmom Lagerlöf«.<ref name=gk> Vladimir Lončarević, ''»Mara švel - šokačka Selma Lagerlöf«'', tiskovno izdanje [[Glas Koncila\|Glasa Koncila]], br. 33-34 (2016.), objavljeno 15. kolovoza 2016. u rubrici »Katolički oblikovatelji kulture«, str. 23 </ref>		Smatra ju se najboljim perom hrvatske šokačke proze.<ref>[http://riznica.ihjj.hr/cgi-bin/getobject.pl?c4.4708.Riznica.1.6.1.0 IHJJ] </ref> Književnik [[Vladimir Kovačić]] nazvao ju je »Šokačkom Selmom Lagerlöf«.<ref name=gk> Vladimir Lončarević, ''»Mara švel - šokačka Selma Lagerlöf«'', tiskovno izdanje [[Glas Koncila\|Glasa Koncila]], br. 33-34 (2016.), objavljeno 15. kolovoza 2016. u rubrici »Katolički oblikovatelji kulture«, str. 23 </ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-29T23:57:43Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Mara Švel-Gamiršek''', znana i kao Mara Schwell, ([[Srijemska Mitrovica]], [[3. siječnja]] [[1900.]] – [[Zagreb]], [[7. prosinca]] [[1975.]]) bila je [[hrvatska književnost|hrvatska]] književnica. Pisala je [[roman]]e, [[novela|novele]], [[igrokaz]]e, kratka [[Proza|prozna djela]], a imala je i nekoliko [[pjesništvo|pjesničkih]] ostvarenja.

Smatra ju se najboljim perom hrvatske šokačke proze.<ref>[http://riznica.ihjj.hr/cgi-bin/getobject.pl?c4.4708.Riznica.1.6.1.0 IHJJ] </ref> Književnik [[Vladimir Kovačić]] nazvao ju je »Šokačkom Selmom Lagerlöf«.<ref name=gk> Vladimir Lončarević, ''»Mara švel - šokačka Selma Lagerlöf«'', tiskovno izdanje [[Glas Koncila|Glasa Koncila]], br. 33-34 (2016.), objavljeno 15. kolovoza 2016. u rubrici »Katolički oblikovatelji kulture«, str. 23 </ref>

== Životopis ==

Mara Švel-Gamiršek je osnovnu školu završila u rodnoj Srijemskoj Mitrovici, a srednju školu (gimnaziju) je pohađala na [[Sušak]]u. 
Krenula je na studij medicine, ali ga je prekinula i potom se udala. 
Od 1923. se posvetila književničkom radu. 
Svoja je djela počela objavljivati '40-ih pri [[Matica hrvatska|Matici hrvatskoj]]. Već onda su njena djela privukla pozornost, u kojima je opisivala život [[Šokci|šokačkih]] [[Hrvati|Hrvata]], kojima je i sama pripadala.<ref>[http://sokacka-grana.hr/ajmo_sokci.htm Udruga Šokačka grana Osijek] Ajmo Šokci </ref> Djela ponajviše tematizira vremensko razdoblje od hrvatsko-ugarske nagodbe do godina kad je Kraljevina Jugoslavija još bila promatračem Drugog svjetskog rata, koji je onda već bio izbio u Europi, a prostorno, odnosi se na područje [[Županja|županjske]] [[Posavina|Posavine]], [[Cvelferija|Cvelferije]] i [[Šokadija|Šokadije]]. 
U djelu "Legende" se okreće vjerskim odnosno biblijskim temama, a "Priče za Sveu i Karen" pripadaju književnosti za djecu. 
U širem smislu, pripadala je krugu autorica koje su činile ''žensko šokačko pismo''.<ref name="okrugli stol"> [http://sokacka-grana.hr/novosti10_okrugli_stol.htm Udruga Šokačka grana Osijek] Okrugli stol</ref>

== Djela ==

* ''Šuma i Šokci'', novelistička zbirka, 1940.
* ''Hrast'', roman, 1942.
* ''Portreti nepoznatih žena'', novelistička zbirka, 1942.
* ''Priče za Sveu i Karen'', igrokazi, 1967.
* ''Legende'', prozni tekstovi, 1969.
* ''Izabrana djela'', 1970.
* ''Ovim šorom Jagodo'', roman, 1975.

Njena djela "Šuma i Šokci", "Portreti nepoznatih žena", "Hrast" i "Ovim šorom Jagodo" tvore t.zv. ''Šokački ciklus''.

Surađivala je i sa časopisom "[[Hrvatska revija]]", u kojoj je 1976. objavljeno nekoliko pjesama <ref>[http://161.53.245.120/WebCGI.exe?Tip=traziJ&srchfield=7&searchdata=700%3A001088%20or%20701%3A001088%20or%20702%3A001088%20or%20600%3A001088&Exact=NotE&SelBase=1&NaslovSF=%20%C5%A0vel-Gamir%C5%A1ek,%20Mara Bibliografija Hrvatske revije]</ref>.

== Radovi o Mari Švel-Gamiršek ==
* [[Katica Čorkalo]]: ''Poslanica Mari Švel-Gamiršek'', Mara Švel-Gamiršek, Prilozi sa znanstvenoga kolokvija 1997. održanog u sklopu 9. Pjesničkih susreta Drenovci, 3. — 4. listopada 1997.

== Počasti i priznanja ==

Njoj u čast, osnovna škola u [[Vrbanja|Vrbanji]] nosi njezino ime.

== Bilješke ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=60075 LZMK / Hrvatska enciklopedija: Švel-Gamiršek, Mara]
*[http://www.skole.htnet.hr/os-vrbanja-001/skola/ Oš Mara Švel-Gamiršek Vrbanja] O imenu
*[http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/e75341d63d7b4722c1256ed20050d6b5/21f67000483f342ec1256d3d002f91dc?OpenDocument Matica hrvatska - ogranak Tovarnik] Hrvatska riječ u Srijemu - Antologija srijemskih pisaca (photo)
*[http://www.hazu.hr/CZVinkovci/KCorkalo_zn-r.html HAZU] Katica Čorkalo
*[http://www.knjiznica-drenovci.hr/proizvod/mara-svel-gamirsek-2/ Mara Švel Gamiršek / Znanstveni kolokvij]

{{GLAVNIRASPORED:Švel-Gamiršek, Mara}}[[Kategorija:Hrvatski književnici iz Vojvodine]]
[[Kategorija:Hrvatski romanopisci iz Vojvodine]]
[[Kategorija:Hrvatski novelisti iz Vojvodine]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici iz Vojvodine]]
[[Kategorija:Hrvatski pisci za djecu]]
[[Kategorija:Katolički oblikovatelji kulture]]
[[Kategorija:Srijemska Mitrovica]]