Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T02:56:36Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 02:56
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Mapungubwe'''-->{{UNESCO-svjetska baština		<!--'''Mapungubwe'''-->{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta = Kulturni krajolik Mapungubwea		\|ime mjesta = Kulturni krajolik Mapungubwea
	\|slika = MapungubweHill.jpg		\|slika = MapungubweHill.jpg

WikiSysop: no summary specified

2021-11-02T13:43:47Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 2. studeni 2021. u 13:43
Redak 37:		Redak 37:

	==Izvori==		==Izvori==
	~~{{commonscat}}~~
	{{izvori}}		{{izvori}}
	* C.K. Brain, ''The Hunters or the Hunted?: An Introduction to African Cave Taphonomy'', Chicago: University of Chicago Press, 1981. {{ISBN\|978-0-226-07090-2}}.		* C.K. Brain, ''The Hunters or the Hunted?: An Introduction to African Cave Taphonomy'', Chicago: University of Chicago Press, 1981. {{ISBN\|978-0-226-07090-2}}.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-30T09:49:31Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Kulturni krajolik Mapungubwea
|slika = MapungubweHill.jpg
|godina = [[2003.]] (27. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = ii, iii, iv, v
|ugroženost = -
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1099
|država = {{ZD+X/J|JAR}}
 
{{Lokacijska karta|Južna Afrika|width=200|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
|label=Mapungubwe|position=bottom
|lat_deg=22|lat_min=11|lat_sec=33|lat_dir=S
|lon_deg=29|lon_min=14|lon_sec=20|lon_dir=E
}}Lokacija NP Mapungubwe u JAR
}}
'''Mapungubwe''' ([[venda jezik|venda]]: ''Ma-pungu-bwe'', što znači "mjesto ključalog kamenja") je bilo [[kolonijalizam|predkolonijalno]] [[kraljevstvo]] u slivu rijeka [[Shashe]] i [[Limpopo]], južno od njegovog nasljednika, [[Veliki Zimbabve|Velikog Zimbabvea]] od oko 1075. do 1220. godine<ref>Martin Hall & Rebecca Stefoff, ''Great Zimbabwe'', 2006., Oxford: Oxford University Press. str. 35. {{ISBN|0-19515-773-7}}.</ref>. Ono se prostiralo na današnjem području na jugu [[Bocvana|Bocvane]], [[Zimbabve]]a i sjeverne [[JAR|Južnoafričke Republike]] i u 13. stoljeću je održavalo trgovinu zlatom s gradovima [[Rhapta]] i [[Kilwa Kisiwani]] na afričkoj istočnoj obali<ref>Ivan Hrbek i Muhammad Fasi, ''Africa from the Seventh to the Eleventh Century'', 1988., London: Unesco. str. 373. {{ISBN|9-23101-709-8}}.</ref>. Kulturni krajolik Mapungubwea u Južnoj Africi (veličine 300 km²) je upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Africi]] 2003. godine kao "prostrano [[savana|savansko]] područje nekada najveće [[Južna Afrika|južne Afrike]] koje je tajanstveno nestalo u 14. stoljeću"<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/1099 Kulturni krajolik Mapungubwea na UNESCO-vim službenim stranicama] {{eng oznaka}} Posjećeno 20. studenog 2011.</ref>.
{{Široka slika|View from top of Mapungubwe hill.jpg|1200px|<center>Panorama krajolika s brda Mapungubwe|50%|left}}
Na tom području sliva rijeka Shashe i Limpopo, poznato kao područje K2 kulture, nalaze se nalazi prvih ''Zhizo'' farmera koji su ga odabrali jer je bilo pogodno za raznoliku poljoprivredu koja je prehranjivala veliki broj stanovnika (na vrhuncu oko 9.000 gradskog stanovništva) i velikim brojem [[slon]]ova pružalo neiscrpan izvor bjelokosti. Tu su pronađeni ostaci tri grada koji su kronološki bili prijestolnice Mapungubwea od 10. do 14. stoljeća, ali i njihova satelitska naselja: Schroda, Leopard’s Kopje i Brdo Mapungubwe, Kraljevstvo Mapungubwe je iskoristilo svoj položaj na raškršću trgovačkih putova čime je dominiralo trgovinom na jugu Afrike. Ono je izvozilo rijetku robu (kao [[zlato]] i [[bjelokost]]) prema istočnoafričkim lukama koje su ga plasirale do Arabije i Indokine. To je dovelo do velikog bogatstva Mapungubwea koje se može mjeriti po uvoznoj robi kao što je [[Kina|kineski]] [[porculan]], [[Perzija|perzijske]] [[Staklo|staklene]] [[perle]] i druga luksuzna roba.

Nadalje, izgrađene su velike palače i i bogato naselje plemićke i vjerske elite koje je bilo odvojeno od naselja običnog puka. Pučko naselje se sastojalo od kružnih kamenih kuće s velikim ograđenim prostorom za stoku. U njima su pronađene brojne glinene figurice ljudi i životinja (ovce, koze, goveda i psi) koji navode da su rabljeni u nekim centraliziranim ritualnim obredima.

Propalo je vjerojatno zbog dramatičnih klimatskih promjena kada je redovita smjena kišnih i sušnih razdoblja prekinuta velikom i dugotrajnom sušom početkom 14. stoljeća. Stanovništvo je bilo prisiljeno raspršiti se u područja koja su bila pogodnija za njihovu tradicionalnu poljoprivredu. Dominantno središte šireg područje je postao [[Veliki Zimbabve]], a kasnije [[Khami]] (Zimbabve).

Većina arheoloških spomenika ove kulture se danas nalazi u Muzeju Mapungubwea sveučilišta [[Pretoria]] koje je u nekoliko navrata od 1933.-70. godine istraživalo ovo područje. Njegovi gotovo nedirnuti ostaci palača i naselja svjedoče o 400 godina društvenog i političkog razvoja i pada prvog autohtonog kraljevstva na jugu Afrike.

Na južnoafričkoj strani ovog područje je 1995. godine osnovan [[Nacionalni park]] Mapungubwe koji štiti ne samo arheološke lokalitete nego i nedirnutu šumu riječnih obala i njezine životinje (kao što su npr. [[merkat]]i i [[krokodil]]i). Već odavno postoji prijedlog o osnivanju većeg područja zaštite koje bi se prostiralo i na Bocvanu i Zimbabve, tzv. '''Prekogranično zaštićeno područje Velikog Mapungubwea'''.

<gallery>
Slika:LSConfluence.jpg|<center>Sliv rijeka Shashe i Limpopo (Bocvana s lijeve strane Shashe, a Zimbabve desno)
Slika:Mapungubwe hill limpopo.jpg|<center>Brdo Mapungubwe u sumrak
Slika:Excavations.jpg|<center>Iskopine Mapungubwea
Slika:MNPSandstone.jpg|<center>Stijene Mapungubwea
Slika:TreetopWalk.jpg|<center>Šetnica u krošnjama NP Mapungubwe
</gallery>

==Izvori==
{{commonscat}}
{{izvori}}
* C.K. Brain, ''The Hunters or the Hunted?: An Introduction to African Cave Taphonomy'', Chicago: University of Chicago Press, 1981. {{ISBN|978-0-226-07090-2}}.

==Vanjske poveznice==

* [http://www.ourplaceworldheritage.com/custom.cfm?action=WHsite&whsiteid=915 Fotografije na ourplaceworldheritage.com]
* http://web.up.ac.za/default.asp?ipkCategoryID=12699/ Službena stranica Mapungubwe muzeja], Pretoria {{eng oznaka}} Posjećeno 20. studenog 2011.
*[http://www.sanparks.org/parks/mapungubwe/ Nacionalni park Mapunbgubwe] {{eng oznaka}}
*[http://www.safrica.info/ess_info/sa_glance/history/mapungubwe.htm "Mapungubwe: SA's lost city of gold"] {{eng oznaka}}

{{Coord|22|11|33|S|029|14|20|E|region:ZA_type:city|display=title}}

{{Svjetska baština u Južnoafričkoj Republici}}

[[Kategorija:Drevni gradovi]]
[[Kategorija:Srednji vijek]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Južnoafričkoj Republici]]
[[Kategorija:Nacionalni parkovi u Africi]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Africi]]

Mapungubwe - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica