Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 240 sati)

2026-08-16T06:46:42Z

Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 240 sati)

Nova stranica

{{Regija
| ime = Mangistauska oblast ''Маңғыстау облысы'' {{kaz icon}} [[Datoteka:Mangystau Region Coat of Arms.svg|80px|]]
| ime_genitiv = Mangistauske oblasti
| izvorno ime = Маңғыстау облысы
| slika = Mangystau in Kazakhstan.svg
| slika_opis = Položaj Mangistauske oblasti u Kazahstanu
| zastava = Mangystau Region Coat of Arms.svg
| grb =
| nalazi_se_u_sastavu = {{Z|KAZ}} [[Kazahstan]]
| upravni_oblik = [[Oblasti Kazahstana|oblast]]
| službeni_jezik =
| glavni_grad = [[Aktau]]
| vladar = Nurdaulet Kilibaj<ref>(vd) od 17. svibnja 2024.</ref>
| titula_vladara = [[hakim]]
| površina = 165642
| stanovnika = 805363
| godina = 2025.
| gustoća =
| visina = -132 m - 556
| pozivni_broj = +7 (729)
| web =http://mangystau.gov.kz/
| komentar = {{UNESCO – svjetska baština|embed=yes
|ime mjesta = Kamene džamije i pripadajuća sveta mjesta Mangistaua
|slika = Senek Cemetery.jpg
|godina = 2026. (48. zasjedanje)
|vrst baštine = [[Kulturna baština]]
|mjerilo = (ii), (iii)''Mangyšlak/Мангышлак''
|ugroženost = ne
|dossier = 1760
|država = {{Z+X|KAZ}}
}}
|}}
'''Mangistauska oblast''' ([[kazaški jezik|kaz.]] ''Маңғыстау облысы'', [[ruski|rus.]] ''Мангистауская область'') je [[Oblasti Kazahstana|kazahstanska oblast]] na jugozapadnom dijelu [[Kazahstan]]a koja je ime dobila po istoimenom [[poluotok]]u (kaz. ''Маңғыстау'', rus. ''Mangyšlak/Мангышлак'') na sjeveroistočnoj obali [[Kaspijsko jezero|Kaspijskoga jezera]]. Na sjeveru graniči s kazahstanskim oblastima [[Atyrau]] i [[Aktobe]], na istoku s [[Uzbekistan|Republikom Uzbekistanom]] i na jugu s [[turkmenistan]]skom provincijom [[Balkan welaýaty]]. Glavni grad oblasti i najvažnija luka je [[Aktau]]. Ima površinu od preko 165.000 km² i rijetko je naseljena; prema popisu iz 2025. godine brojala je 805.363 stanovnika, što je više nego duplo od 2007. god.<ref name=STAT>{{cite web |url=https://stat.gov.kz/api/iblock/element/302118/file/kk/ |title=2025 audandary, audan ortalyқtary žəne kentterí bөlínísindegí halyқ sany |accessdate=12. kolovoza 2026. |publisher=Agencija za statistiku Republike Kazahstan}}</ref>

==Zemljopisne odlike==
[[Datoteka:Sherqala.jpg|mini|lijevo|Planina Šerkala.]]
Mangistau je [[polupustinja|polupustinjska]] [[zaravan]] s uzvisinama do 555 m na sjeveru ([[Karatau]]) i zatvorenim zavalama (depresija [[Karakija]] – 132 m) na jugu. Prema istoku prelazi u ravnjak [[Ustjurt]], dok se poluotok Mangišlak s planinama Mangistau protežu daleko u Kaspijsko jezero, uključujući poluotok [[Busači]], koji je prekriven slanim [[močvara]]ma. Mangistau nema stalnih vodotoka.<ref name=LZMK>''[https://enciklopedija.hr/clanak/mangislak Mangišlak]'', Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 12. kolovoza 2026.</ref>

Klima je izrazito [[kontinentalna klima|kontinentalna]] (hladna pustinjska i hladna stepska). Prosječne temperature u siječnju kreću se od -4 °C do -9 °C, a u srpnju od +25 °C do +29 °C. Padne 100 do 150 mm oborina na godinu.

Državni prirodni rezervat Ustjurt dom je za 263 biljnih vrsta i raznolikom rasponu životinjskih vrsta. Rijetke ptice uključuju plamence, tatarske sokolove, sive sokolove, supove i orlove sove. Među sisavcima koji ovdje žive su ustjurtski muflon, perzijska gazela, karakal, stepska mačka, stepski tvor, barhanska mačka i gepard.

<gallery mode="packed" perrow="5" widths="100" heights="100" caption=>
Босжира7.jpg|Prirodni rezervat Žabajuškan
Маңғыстау’22 5.jpg|Božira, tajanstveni prirodni habitat
Конкреции в Западном Казахстане. Concretions. Western Kazakhstan.JPG|„Dolina kugli” (Toriš) na planini Šerkala
Урочище Онере, сор Кендирли.jpg|[[Ustjurt]] i pustinjski krajolik Mangistaua
Смотровая на клыки.jpg|Rezervat Žabajuškan
</gallery>

==Povijest==
[[Datoteka:Koshkar-Ata-3.jpg|mini|lijevo|Groblje Koškar-Ata.]]
Prema arapskim geografima, ovo područje je uglavnom bilo nenaseljeno do 10. stoljeća kada su se doselile skupine [[Turkmeni|Turkmena]] u bijegu od Ojguza. God. 1097. [[seldžuci|seldžučki]] guverner [[Horezm]]a se sukobio s Turkemnima i [[Horezmijsko Carstvo]] je 1127. godine okupiralo cijeli poluotok Mangišlak. Isprva je pripadao [[Gorgan]]skoj, a poslije [[Mazandaran]]skoj pokrajini.

[[Mongoli]] ga osvajaju 1221. godine i od tada je redom dio [[Zlatna Horda|Zlatne Horde]], [[Nogajska Horda|Nogajske Horde]], Uzbeškog Kanata i [[Kazaški Kanat|Kazaškog Kanata]]. U to vrijeme, zbog odumiranja stepe i učestalih racija [[Kalmici|Kalmika]], stanovništvo se masivno odselilo.
Kako bi zaštitio trgovinu s Ruskim Carstvom, Anuša Kan je pripojio ovo područje 1676. i izgradio je utvrdu u luci Karagan 1687. god. Nekoliko ruskih ekspedicija od 1834. godine dovelo je do osnivanja garnizona u Novo-Petrovskoju, što je dovelo do vojnog sukoba s Kanom Kive. Do 1840-ih doselili su se Kazasi, a Turkmeni su uglavnom napustili područje. Ruska dominacija je započela osvajanjem Krasnovodska 1869. godine i oni osnivaju Mangišlaški rajon. God. 1873. Kiva se predala i Mangišlak je pripojen ruskoj Transkaspijskoj oblasti 1881. god.

Boljševici su osvojili ovu oblast 1920. i pripojena je Kazaškoj Sovjetskoj Socijalističkoj Republici. Današnja oblast je nastala 20. ožujka 1973. godine od južnog dijela Gurijevske oblasti. Isprva se zvala Ševčenkovska oblast, po svom glavnom gradu, koji se zvao Ševčenko od 1964. do 1991. godine. Godine 1988. Ševčenkovska oblast je ukinuta, a zatim ponovno uspostavljena 1990. Nakon neovisnosti Kazahstana, postala je Mangistauska oblast, a njezin glavni grad preimenovan je u Aktau.

==Znamenitosti==
[[Datoteka:Baker Ata.jpg|mini||Džamija Beket-Ata.]]
Kompleksi, lokalno poznati kao „podzemne [[džamija|džamije]]”, posebna su vrsta građevina stvorenih u prirodnim špiljama, uklesanih u strme stijene ili ukopanih u zemlju u polupustinjskom krajoliku Mangistaua.
Pet svetih mjesta, uklesanih u stijenu, zajedno s okolnim opsežnim grobljima (Beket-Ata, Šopan-Ata, Karaman-Ata, Šakpak-Ata i Sultan-Epe), povezani su sa [[sufi]]jskim učiteljima od 12. do 18. stoljeća. Oni predstavljaju [[nomadi|nomadsku kulturu]] koja je rezultat evolucije svetih praksi u kojima se islamska sufijska duhovnost organski nastavila i transformirala drevnije prakse povezane s štovanjem predaka, svetošću krajolika i ulogom duhovnih vođa. Stoljećima su bila važna odredišta [[hodočašće|hodočašća]].
Sveta mjesta uklesana u stijenu kreću se od manjih građevina do složenijih prostora. Imaju različite arhitektonske rasporede i organizaciju, uključujući molitvene dvorane, [[mihrab]]e, sobe za kontemplaciju i samorefleksiju, višenamjenske prostore i grobnice svetaca. Kompleksi obuhvaćaju dvorišta, izvore vode, sveta staza, staze i groblja, od kojih potonja datiraju od 10. do 20. stoljeća.<ref>[https://whc.unesco.org/en/list/1760/ Kamene džamije i pripadajuća sveta mjesta Mangistaua], UNESCO {{eng oznaka}} Pristupljeno 12. kolovoza 2026.</ref>

==Stanovništvo==

U ovom području živi više od 90 nacionalnosti, od kojih su otprilike 91,22 % [[Kazasi]], 5,21 % [[Rusi]] i 0,9 % [[Azeri]].<ref name=STAT/> God. 2015. gustoća naseljenosti bila je 4,5 stanovnika po km² (za usporedbu: Kazahstan u cjelini ima gustoću naseljenosti od 5,57 stanovnika po km²). [[Muslimani]] čine 69,21 %, [[kršćani]] 4,21 % i ateisti 4,38 %.

{|
| style="vertical-align:top;" |
{| class="wikitable zebra"
! Godina
! Stanovništvo
|-
| 1970.¹ || style="text-align:right;" | 156.411
|-
| 1979.¹ || style="text-align:right;" | 252.431
|-
| 1989.¹ || style="text-align:right;" | 322.728
|-
| 1999.¹ || style="text-align:right;" | 314.669
|-
| 2000. ||style="text-align:right"| 315.203
|-
| 2001. ||style="text-align:right"| 319.191
|-
| 2002. ||style="text-align:right"| 328.265
|}
| style="vertical-align:top;" |
{| class="wikitable zebra"
|-
! Godina
! Stanovništvo
|-
| 2003. || style="text-align:right;" | 338.612
|-
| 2004. || style="text-align:right;" | 349.668
|-
| 2005. || style="text-align:right;" | 361.754
|-
| 2006. || style="text-align:right;" | 374.430
|-
| 2007. || style="text-align:right;" | 390.531
|-
| 2008. || style="text-align:right;" | 407.403
|-
| 2009.¹ || style="text-align:right;" | 482.631
|}
| style="vertical-align:top;" |
{| class="wikitable zebra"
|-
! Godina
! Stanovništvo
|-
| 2010. || style="text-align:right;" | 503.241
|-
| 2011. || style="text-align:right;" | 524.185
|-
| 2012. || style="text-align:right;" | 545.789
|-
| 2013. || style="text-align:right;" | 567.770
|-
| 2014. || style="text-align:right;" | 587.431
|-
| 2015. || style="text-align:right;" | 606.843
|-
| 2016. || style="text-align:right;" | 626.774
|}
| style="vertical-align:top;" |
{| class="wikitable zebra"
|-
! Godina
! Stanovništvo
|-
| 2017. || style="text-align:right;" | 642.824
|-
| 2018. || style="text-align:right;" | 660.317
|-
| 2019. || style="text-align:right;" | 678.199
|-
| 2020. || style="text-align:right;" | 698.796
|-
| 2021. || style="text-align:right;" | 735.008
|-
| 2024. || style="text-align:right;" | 791.300
|-
| 2025. || style="text-align:right;" | 805.363
|}
| style="vertical-align:center;padding-left:5em" |
|}

==Uprava i podjela==

Regija je podijeljena na sedam [[okrug]]a (kaz. ''Аудан, Audan''; rus. ''Район, Raion''). Dva grada, Aktau i [[Žangaozen]], čine svaki svoju urbanu regiju, a pored njih postoji još jedan grad u oblasti: [[Fort-Ševčenko]] u Tupkaraganskom okrugu.

{| class="wikitable sortable zebra" style="width:40em;"
!Audan
!Površina (km²)
!Broj stanovnika
!Sjedište
| rowspan=17|[[Image:Mangystau, administrative divisions - de - colored.svg|centre|350px|Administrativna podjela Mangistauske oblasti.]]
|-
| [[Aktau]] (grad)
| style="text-align:right;" | 76
| style="text-align:right;" | 293.555
| Aktau
|-
| [[Beineu]]
| style="text-align:right;" | 40.519
| style="text-align:right;" | 72.842
| [[Beineu]]
|-
| [[Karakija]]
| style="text-align:right;" | 64.297
| style="text-align:right;" | 36.484
| [[Kurik]]
|-
| [[Mangistau (audan)]]
| style="text-align:right;" | 47.018
| style="text-align:right;" | 34.850
| [[Šetpe]]
|-
| [[Munajli]]
| style="text-align:right;" | 4.922
| style="text-align:right;" | 172.701
| [[Mangistau (naselje)]]
|-
| [[Žangaozen]] (grad)
| style="text-align:right;" | 52
| style="text-align:right;" | 154.044
| Žangaozen
|-
| [[Tupkaragan]]
| style="text-align:right;" | 8.520
| style="text-align:right;" | 40.887
| [[Fort-Ševčenko]]
|- class="sortbottom"
! colspan="4" style="text-align:right; font-size:smaller;"| Od 1. siječnja 2025.<ref name=STAT/>
|}

==Gospodarstvo==
[[Datoteka:Aktau Light house Caspian Sea.jpg|mini|[[Aktau]] na Kaspijskom jezeru.]]
Najvažniji gospodarski sektori u regiji su proizvodnja [[nafta|nafte]] i [[prirodni plin|prirodnoga plina]]. Bogata ležišta nafte i prirodnoga plina otkrivena su 1961. godine. Pored toga, važni su i uređaji za [[desalinizacija|desalinizaciju]] vode, te ležišta smeđega [[ugljen]]a, [[mangan]]ove, [[željezo|željezne]] i [[uranij]]eve rude. [[Petrokemija|Petrokemijska]] i [[kemijska industrija]], [[metalurgija]], [[strojogradnja]].
Ekstenzivno [[stočarstvo]] je u zaleđu, a uz obalu - [[ribolov]].<ref name=LZMK/>

==Prijevoz==

Dva međunarodna prometna koridora, TRACECA i sjever-jug, prelaze preko oblasti, povezujući [[Istočna Europa|istočnu Europu]] sa [[Srednja Azija|srednjom Azijom]] i [[Sjeverna Europa|sjevernu Europu]] sa zemljama [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]]. Postoji željeznička veza između Beinéoua i Žanaozena preko Aktaua. Cestovna mreža ukupno ima 2581 kilometar. U oblasti se nalaze luka Aktau, luka Bautin i luka Kurik.<ref>[https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=File:Kazakhstan_National_encyclopedia_(ru)_-_Vol_3_of_5_(2005).pdf&page=99 Қazakқ enciklopediâsy], Nacionalna enciklopedija, Kak, vol. III. str. 474.–478., Almaty, Kazahstan, 2006. {{ISBN|9965-9746-4-0}} {{ru}}</ref>

==Izvori==
{{commonscat|Mangystau Region}}
* Ovaj članak je djelomično preuzet iz članka na njemačkoj Wikipediji pod naslovom ''[https://it.wikipedia.org/wiki/Macchiaioli?oldid=6069277 Mangghystau (Gebiet)]'' (vidi [https://de.wikipedia.org/w/index.php?title=Mangghystau_(Gebiet)&action=history povijest promjena])

==Vanjske poveznice==
* [https://mangystau.vip/it Avantura u svijetu Mangystaua] [https://archive.wikiwix.com/cache/?url=https%3A%2F%2Fmangystau.vip%2Fit arhiva] {{fr}}

{{Svjetska baština u Kazahstanu}}
[[Kategorija:Zemljopis Kazahstana]]
[[Kategorija:Administrativne jedinice prvog reda]]
[[Kategorija:Kazahstan]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Kazahstanu]]

Mangistau (oblast) - Povijest promjena

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 240 sati)