WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-05-29T10:44:16Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 29. svibanj 2025. u 10:44
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Majkovi'''-->~~{{Infookvir naselje u Hrvatskoj		{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
	\|ime = Majkovi		\|ime = Majkovi
	\|regija = [[Dalmacija]]		\|regija = [[Dalmacija]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Naselja u sastavu Općine Dubrovačko primorje' u '{{Dubrovačko primorje'

2025-04-08T01:14:00Z

Zamjena teksta - '{{Naselja u sastavu Općine Dubrovačko primorje' u '{{Dubrovačko primorje'

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2025. u 01:14
Redak 110:		Redak 110:
	{{izvori}}		{{izvori}}

	{{~~Naselja u sastavu Općine~~ Dubrovačko primorje}}		{{Dubrovačko primorje}}
	[[Kategorija:Naselja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji]]		[[Kategorija:Naselja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-10T04:32:59Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 10. studeni 2021. u 04:32
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Majkovi'''-->{{~~Naselje~~ u Hrvatskoj		<!--'''Majkovi'''-->{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
	\|ime = Majkovi		\|ime = Majkovi
	\|regija = [[Dalmacija]]		\|regija = [[Dalmacija]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-08T04:00:32Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Naselje u Hrvatskoj
|ime = Majkovi
|regija = [[Dalmacija]]
|županija = [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]]
|općina = [[Dubrovačko primorje]]
|mikroregija =
|najgrad = [[Dubrovnik]]
|površina =
|nadvisina =
|z. širina = 42.773
|z. dužina = 17.916
|brojstan2011 = 194
|gustoća =
|domaćinstva =
|pošta = 20232 [[Slano]]
|pozbroj = 020
|autooznaka = DU
|karta2 = Dubrovačko-neretvanska županija
|naziv karte2 = [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanske županije]]
|slika =
|slika_opis =
}}
'''Majkovi''' su naselje u [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]]. Administrativno pripadaju općini [[Dubrovačko primorje]] čije se sjedište nalazi u mjestu [[Slano]].

== Zemljopisni položaj ==
Nalaze se u općini Dubrovačko primorje, uz mjesnu cestu Slano - [[Trsteno]], odnosno na trasi stare [[Napoleon Bonaparte|Napoleonove]] ceste (Strada Marmont). Od Dubrovnika Majkovi su udaljeni oko 30 km sjeverozapadno.

== Povijest ==
[[Arheologija|Arheološka]] istraživanja u Majkovima (i širem području) napravio je Carl Patsch početkom prošlog stoljeca. U knjizi "''Prilozi za etnologiju jugoistočne Europe''"<ref>[http://www.ceeol.com/ Central and eastern European online library]</ref> govori o Gradini iznad Slanoga predrimske prošlosti i mnogobrojnim [[gomila]]ma, [[tumul]]usima ili [[nekropola]]ma u Majkovima. [[Iliri|Ilirska]] plemena ''[[Ardijejci|Ardiaei]]'' i ''Plearaei'' su nekada živjeli na tom području.

Majkovi kao dio Dubrovačkog primorja, područje od Kurila (današnje [[Petrovo Selo]]) do [[Neum]]a, [[15. siječnja]] [[1399.]]<ref>Mustać, Ivan; Župna crkva Sv. Trojice u Majkovima 1905. - 2005. // Zbornik Dubrovačkog primorja i otoka / Bašić, Vinko…[et al]., Dubrovnik, Kulturno - prosvjetno društvo "Primorac", Dubrovnik, 2006. str. 246.</ref> godine dolazi pod vlast [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] koja ga je uspjela kupiti od kralja Bosne [[Stjepan Ostoja|Stjepana Ostoje]] za 1500 [[dukat]]a, kuću u Dubrovniku i dubrovačko građanstvo.<ref>[http://www.dubrovackoprimorje.hr/opcina_dubrovacko_primorje.php Općina Dubrovačko primorje]</ref> Međutim Dubrovačko Primorje je trebalo još i vojno-diplomatski obraniti u zapletenim prilikama sučeljavanja oko dinastičkog prijepora u ugarsko-hrvatskom kraljevstvu i njegovih odraza u [[Bosna|Bosni]] između [[1403.]] i [[1405.]] godine. Gredelj, knez Majkova 1399. godine sa seljacima podiže bunu protiv nove vlasti te je sa svojom vojskom uhvaćen na spavanju i odveden u tamnicu u Dubrovnik.<ref>[http://books.google.hr/books/about/Rodovi_Slanskog_primorja.html?id=DUUxAAAAMAAJ&redir_esc=y Rodovi Slanskog primorja, 1. izd., Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Dubrovnik, 1991., str.193.]</ref> Otada je ovo područje bilo dio dubrovačke države sve do njene propasti [[1808.]] godine. Došavši u posjed toliko željenog područja (Terrae nuovae), Dubrovčani su pristupili uređenju prilika u novostečenom Primorju<ref>[http://arhivskivjesnik.arhiv.hr/index.php/AV/article/view/1524/1593]</ref>( dr.Josip Lucic, „Stjecanje, dioba i borba za očuvanje Dubrovačkog primorja 1399.-1405.“). Zatečeni bastici, zentiloti, gentiloti razvlašteni su i lišeni posjeda i ukoliko su željeli nastaviti živjeti u Primorju, morali su prihvatiti [[Kmetstvo|kmetski]] polozaj. Republika je zadržala vlasništvo nad novostečenom zemljom (dominium directum), a posjedovno pravo (dominium utile) je razdijelila svojim građanima. Primorje je postalo nova upravna jedinica, knežija (comitatus, contrata) na čelu s [[knez]]om koji je stolovao u [[Slano]]me. [[Knez]]u su pomagali brojni službenici: podknezovi, kancelari, sindici, kaznaci, teklići, đusticijeri, gajštaci, stimatori i ostali.<ref>[https://www.mysciencework.com/publication/read/4391532/majkovi-in-the-middle-ages#page-3]</ref> (Majkovi u srednjem vijeku,Vincije B.Lupis, Antun Koncul,Djivo Sjekavica)

Majkovi kao najveće selo u Primorju, često se spominje u dubrovačkim arhivima,<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/61245 The population of the Dubrovnik Republic un the 15th, 16th and 17th centuries - Nenad Vekarić {{eng oznaka}}]</ref> poznati su Majkovski statuti koje je [[1560.]] godine napisao kancelar Dubrovačke Republike Petrus Franciscus Parisius. Radi se o dvije matrikule namjenjene [[Bratovština|bratovštinama]] Donjih i Gornjih Majkova, napisane su na [[Pergament|pergamentu]] i sačuvane u cijelosti, [[20. prosinca]] [[1560.]] potvrđene od Malog Vijeća i spomenute u oporuci Francisca Benedicta de Prima iz [[1601.]] godine pod imenima "Sanctae Trinitatis de Maglcoue Dogne" i "Sancti Stephani de Maglcoui Gorgni".<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/76384 Bratovštine Slanske knežije Dubrovačke Republike - Ivica Prlender]</ref>
U Majkovima je matična crkva [[Presveto Trojstvo|Presvetog Trojstva]], a osim nje postoji više rimokatoličkih crkava i kapelica: [[Sv. Stjepan|Sv. Stjepana]], [[Sv. Petar|Sv. Petra]], [[Sv. Liberan|Sv. Liberana]], [[Sv. Ilija|Sv. Ilije]], [[Sv. Nikola|Sv. Nikole]] i [[Gospa od Zdravlja|Gospe od Zdravlja]], od kojih su neke zaštićene kao kulturno dobro. <ref>[http://cadial.hidra.hr/searchdoc.php?lang=hr&query=azbest&searchText=on&searchTitle=on&searchDescriptors=on&resultlimitnum=10&filterfields=35333&resultoffset=0&bid=2T6CSBEleu%2FIDTNbWpr%2FQQ%3D%3D Izvod iz registra kulturnih dobara [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] br. 3/2005]</ref> Crkvu Sv. Franje kraj Đardina u Grbljavi su zapalili i srušili Crnogorci zajedno s Rusima kada su poharali Dubrovnik s okolicom u vrijeme osvajanja Napoleona i pada Republike. ([[Antun Tešija]]: [[:s:Na rubu domovine|Na rubu domovine]])

Godine 1857. ekspozitura Svete Trojice odvojila se od župe svetog Vlaha u Slanom i počela voditi svoje matične knjige.<ref name="ika">[https://ika.hkm.hr/novosti/majkovi-150-obljetnica-zupe-svete-trojice/ IKA, Majkovi: 150. obljetnica župe Svete Trojice], objavljeno 4. lipnja 2007., pristupljeno 23. kolovoza 2020.</ref>

Dana 16. lipnja [[1935.]] godine na seoski blagdan [[Presveto Trojstvo (svetkovina)|Presvetog Trojstva]] na gumnu Luka Kraljevića žandari su ubili Luku Luka Kraljevića (23), a ranili Marka Peraicu (25) i Luka Bujaka iz Majkova Donjih te Vladu Glumca iz Slanoga. ([[Ivan Tepšić]]: [[:s:Krvava tragedija u Majkovima|Krvava tragedija u Majkovima]])

Početkom ljeta [[1941.]] [[ustaše]] su doveli krivca ovog zlodjela pred oca ubijenog Luka na što ovaj kaže:
{| class="float {{{1}}}" "width="*" align="{{{1}}}" style="background-color:inherit;border-collapse:collapse;border-style:none;margin: .5em .75em;"
| width="20" valign="top" style="color:#B2B7F2;font-size:40px;font-family:'Times New Roman',serif;font-weight:bold;text-align:left;padding:2 2px;" | “
| valign="top" align="left" style="padding:0 10px;" | {{{2<noinclude>|Mi mu nećemo suditi, zato postoje redovni sudovi. Njemu ne smije pasti ni dlaka s glave dok se nalazi na području našega sela. </noinclude>}}}
| width="20" valign="bottom" style="color:#B2B7F2;font-size:40px;font-family:'Times New Roman',serif;font-weight:bold;text-align:right;padding:2 2px;" | ”
|-
| colspan="3" style="padding-top: 10px" | {{#if:{{{3|<noinclude>Origin</noinclude>}}}|<p style="font-size:smaller;line-height:1em;text-align: right">'''<cite style="font-style:normal;">—{{{3<noinclude>|Antun Golušić</noinclude>}}}{{#if:{{{4|<noinclude>Citation</noinclude>}}}|, {{{4<noinclude>|Rodovi Slanskog primorja, 1. izd., Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Dubrovnik, 1991., str.197.</noinclude>}}}}}</cite>'''</p>}}
|} <noinclude>

Tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] Majkove su bili okupirali pripadnici [[JNA]]<ref>[http://www.helsinki.org.rs/doc/Svedocanstva24.pdf Biblioteka Svjedočanstva]</ref> i teritorijalne obrane [[Crna Gora|Crne Gore]]<ref>[http://barinfo.co.me/intervju/istina04.html Istina o 1991. godini (4) - Majkovi - Željko Milović]</ref> te raznih dragovoljačkih [[Četnici|četničkih]] postrojba. Neprijateljska [[vojska]] je popalila i opljačkala dosta objekata u mjestu.<ref>[https://archive.is/20120710093103/assembly.coe.int/Documents/WorkingDocs/Doc93/EDOC6756.htm The destruction by war of the cultural heritage in Croatia {{eng oznaka}}]</ref> Arhiv župe Svetog Trojstva izgorio je tijekom Domovinskog rata pa je dosta važnih podataka izgubljeno.<ref name="ika"/>

== Gospodarstvo ==
Majkovi su [[gospodarstvo|gospodarski]] nerazvijeno naselje. Stanovništvo se uglavnom bavi [[poljodjelstvo]]m, [[maslinarstvo]]m, [[vinogradarstvo]]m i [[pčelarstvo]]m,<ref>[http://www.dubrovackoprimorje.hr/novost.php?id=1685 Dubrovačko primorje - novosti]</ref> [[stočarstvo]]m i proizvodnjom nadaleko poznatog [[ovca|ovčijeg]] [[sir|sira]]. U srpnju 2013. u bivšoj osnovnoj školi otvorena je ''Kuća meda'', svojevrsni muzej meda, s prikazom proizvodnje meda i drugih pčelinjih proizvoda.<ref>[http://www.dulist.hru/clanak/32368/otvorena-kuca-meda-u-majkovima Otvorena kuća meda u Majkovima], objavljeno 26. srpnja 2013., pristupljeno 30. kolovoza 2013.</ref>

U tijeku je gradnja [[autocesta|autoceste]] [[Autocesta A1|A1]] koja od [[Zagreb]]a preko [[Split]]a i [[Ploče|Ploča]] vodi do [[Osojnik|Osojnika]] i Dubrovnika, a koja će dijelom prolaziti kroz Majkove pa se očekuje da će ovo i okolna naselja doživjeti gospodarski napredak.
Planira se i izgradnja vjetroelektrana u zaleđu naselja na brdima prema bosansko-hercegovačkoj granici. <ref>[http://puo.mzoip.hr/UserDocsImages/Sazetak_22_11_2011_1.pdf]</ref>

Majkovi su dobili pitku [[voda|vodu]] te cjelokupnu vodoopskrbnu i protupožarnu mrežu kroz 5,3 kilometra glavnih vodoopskrbnih cjevovoda od [[Riđica|Riđice]]. Izgrađena je i vodosprema Rožetići.<ref>[http://www.dubrovnik.hr/vijesti/majkovi-dobili-pitku-vodu-a-iduca-na-redu-je-dubravica-14056 Grad Dubrovnik, Majkovi dobili pitku vodu, a iduća na redu je Dubravica], objavljeno 24. srpnja 2020., pristupljeno 4. kolovoza 2020.</ref> Čime su ostvareni preduvjeti za razvoj [[seoski turizam|seoskog turizma]].

== Životinjski i biljni svijet ==
U Majkovima se nalazi [[herpetologija|herpetološki]] rezervat predložen za zaštitu.<ref>[http://www.ciopa.hr/rijecna_kornjaca.htm Riječna kornjača]</ref> U rezervatu obitava nekoliko vrsta životinja, a najpoznatija je te ujedno najrjeđa i najugroženija [[riječna kornjača]] (''Mauremys rivulata'').<ref>[https://www.bib.irb.hr/793391 Gornji Majkovi – lokve: značajke staništa riječne kornjače Mauremys rivulata (Valenciennes, 1833), Mostar: Fakultet prirodoslovno matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru, 2015. str. 78.-79. (poster, domaća recenzija, sažetak, ostalo)], pristupljeno 11. veljače 2019.</ref> U neposrednoj blizini Majkova je i stanišni rezervat samoniklog oleandra, jedini lokalitet u Hrvatskoj stanišnog tipa.<ref>[http://www.cro-nen.hr/pdf/Slano.pdf Državni zavod za zaštitu prirode]</ref>

== Stanovništvo ==
Prema popisu stanovnika iz [[2011.]] godine u Majkovima je živjelo 194 stanovnika [[hrvat]]ske nacionalnosti i [[katolik|katoličke]] vjeroispovjesti.

{{Kretanje broja stanovnika
|naslov = '''Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.'''<ref>[https://www.dzs.hr/App/PXWeb/PXWebHrv/DataSort.aspx?layout=tableViewSorted&px_tableid=Tabela4_19.px&px_path=Naselja%20i%20stanovni%C5%A1tvo%20Republike%20Hrvatske__Stanovni%C5%A1tvo__Naselja&px_language=hr&px_db=Naselja%20i%20stanovni%C5%A1tvo%20Republike%20Hrvatske&rxid=fc9d580f-2229-4982-a72c-cdd3e96307d3 Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]</ref><ref>[http://www.dzs.hr/App/PXWeb/PXWebHrv/sq/49caa58c-2218-4ac6-976f-2209151a640b Rezultati popisa 2011.]</ref>
|dimx =
|dimy =
|stanmax = 900
|crta1 = 100
|crta2 = 50
|a1 = 1857
|a2 = 1869
|a3 = 1880
|a4 = 1890
|a5 = 1900
|a6 = 1910
|a7 = 1921
|a8 = 1931
|a9 = 1948
|a10 = 1953
|a11 = 1961
|a12 = 1971
|a13 = 1981
|a14 = 1991
|a15 = 2001
|a16 = 2011
|p1 = 781
|p2 = 727
|p3 = 745
|p4 = 833
|p5 = 823
|p6 = 793
|p7 = 693
|p8 = 691
|p9 = 650
|p10 = 645
|p11 = 559
|p12 = 455
|p13 = 383
|p14 = 273
|p15 = 218
|p16 = 194
|izvor = Državni zavod za statistiku
}}

Napomena: Nastalo 1981. spajanjem naselja Donji i Gornji Majkovi u jedno naselje. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1971.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Naselja u sastavu Općine Dubrovačko primorje}}
[[Kategorija:Naselja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji]]

Majkovi - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Naselja u sastavu Općine Dubrovačko primorje' u '{{Dubrovačko primorje'

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica