Majdanpek - Povijest promjena

WikiSysop: file->datoteka

2022-04-30T07:39:04Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 07:39
Redak 27:		Redak 27:
	Rudarstvo na ovim prostorima sredinom 13. stoljeća pokreću njemački rudari [[Sasi]], koji su u ove krajeve dospjeli bježeći od [[Tatari\|Tatara]]. U to doba oni dobivaju poziv od kralja [[Uroš I. Nemanjić\|Uroša]] da dođu u Srbiju. O prisustvu Sasa u ovim područjima najbolje svjedoče toponimi, Šaška reka i revir Švajc. Na obalama Šaške reke, koja se ulijeva u Porečku reku, pronađene su topionice koje bi upućivale na prisustvo srednjovjekovnih rudara Sasa. Nakon pada Srbije pod [[Osmanlijsko Carstvo\|osmanlijsku]] vlast 1459. godine rudarstvo u ovim krajevima dobiva lokalni karakter. Na području Majdanpeka rudarske aktivnosti obnavljaju se u vrijeme sultana [[Sulejman I\|Sulejmana Zakonodavca]] oko 1560. i trajat će velikim intenzitetom do 1690, kada nakon bitaka u okviru [[Velik turski rat\|Velikog turskog rata]], tačnije u periodu od 1688. do 1690, ponovo dobiva lokalni značaj jer dolazi do stradanja samog mjesta u kojem je dotad postojalo više od 500 kuća i velika zanatska i trgovačka čaršija.<ref name="automatski generisano1">{{Citiranje weba\|url=http://cosbelgrade.com/sites/default/files/katic_srdjan_dva_izvestaja_o_poslovanju_rudnika_majdanpek.pdf\|title=''Dva izveštaja o poslovanju rudnika Majdanpek iz 1566/67. i 1567/68. godine''\|publisher=\|accessdate=30. 6. 2018\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150106094502/http://cosbelgrade.com/sites/default/files/katic_srdjan_dva_izvestaja_o_poslovanju_rudnika_majdanpek.pdf\|archivedate=6. 1. 2015\|url-status=dead}}</ref> U periodu od 1560. do 1690. godine, osim rudnika Kure u [[Anadolija\|Anadoliji]], Majdanpek je bio najveći rudnik bakra u Osmanlijskom Carstvu. Naziv rudnika (majdana) u to vrijeme sadržavao je [[Staroslavenski jezik\|staroslavenski]] pridjev ''m(j)edni'', što znači "bakarni Pek".<ref name="automatski generisano1" /> Ime naselja Majdanpek po porijeklu je historijska mješavina starogrčkih, staroslavenskih i arapsko-turskih izraza, čije je krajnje značenje "rudnik bakra (''majdan'') na zlatonosnoj rijeci (''Pek'')". Iz tog doba je i naziv Đerdap koji ima korijen u staroperzijskoj riječi girdap, koja znači vrtlog, vir. Iz osmanlijskog perioda je također i naziv za obližnje majdanpečko brdo Karaoglan za koje se smatra da je dobilo ime prijema bogatom zakupcu rudarskih kopova Nikoli Karaoglu (Crni) s kraja 16. vijeka. Zanimljivo da je posljednji simbol i oaza orijenta na Đerdapu postojala sve do 1970. godine kada je potopljena [[Ada Kale]] - riječno naseljeno ostrvo - s kojeg su se stanovnici odselili u [[Turska\|Tursku]].<ref>{{Citiranje weba\|url=https://www.vreme.com/cms/view.php?id=1111922\|title=Ostrvo iz duše\|publisher=\|accessdate=30. 6. 2018}}</ref> Rudarenje je nakratko obnovljeno nakon habzburških osvajanja 1719. godine. Zbog učestalih austrijsko-turskih ratova u 18. vijeku rudarska aktivnost dobiva lokalni karakter, a obnovljena je sredinom 19. stoljeća.		Rudarstvo na ovim prostorima sredinom 13. stoljeća pokreću njemački rudari [[Sasi]], koji su u ove krajeve dospjeli bježeći od [[Tatari\|Tatara]]. U to doba oni dobivaju poziv od kralja [[Uroš I. Nemanjić\|Uroša]] da dođu u Srbiju. O prisustvu Sasa u ovim područjima najbolje svjedoče toponimi, Šaška reka i revir Švajc. Na obalama Šaške reke, koja se ulijeva u Porečku reku, pronađene su topionice koje bi upućivale na prisustvo srednjovjekovnih rudara Sasa. Nakon pada Srbije pod [[Osmanlijsko Carstvo\|osmanlijsku]] vlast 1459. godine rudarstvo u ovim krajevima dobiva lokalni karakter. Na području Majdanpeka rudarske aktivnosti obnavljaju se u vrijeme sultana [[Sulejman I\|Sulejmana Zakonodavca]] oko 1560. i trajat će velikim intenzitetom do 1690, kada nakon bitaka u okviru [[Velik turski rat\|Velikog turskog rata]], tačnije u periodu od 1688. do 1690, ponovo dobiva lokalni značaj jer dolazi do stradanja samog mjesta u kojem je dotad postojalo više od 500 kuća i velika zanatska i trgovačka čaršija.<ref name="automatski generisano1">{{Citiranje weba\|url=http://cosbelgrade.com/sites/default/files/katic_srdjan_dva_izvestaja_o_poslovanju_rudnika_majdanpek.pdf\|title=''Dva izveštaja o poslovanju rudnika Majdanpek iz 1566/67. i 1567/68. godine''\|publisher=\|accessdate=30. 6. 2018\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150106094502/http://cosbelgrade.com/sites/default/files/katic_srdjan_dva_izvestaja_o_poslovanju_rudnika_majdanpek.pdf\|archivedate=6. 1. 2015\|url-status=dead}}</ref> U periodu od 1560. do 1690. godine, osim rudnika Kure u [[Anadolija\|Anadoliji]], Majdanpek je bio najveći rudnik bakra u Osmanlijskom Carstvu. Naziv rudnika (majdana) u to vrijeme sadržavao je [[Staroslavenski jezik\|staroslavenski]] pridjev ''m(j)edni'', što znači "bakarni Pek".<ref name="automatski generisano1" /> Ime naselja Majdanpek po porijeklu je historijska mješavina starogrčkih, staroslavenskih i arapsko-turskih izraza, čije je krajnje značenje "rudnik bakra (''majdan'') na zlatonosnoj rijeci (''Pek'')". Iz tog doba je i naziv Đerdap koji ima korijen u staroperzijskoj riječi girdap, koja znači vrtlog, vir. Iz osmanlijskog perioda je također i naziv za obližnje majdanpečko brdo Karaoglan za koje se smatra da je dobilo ime prijema bogatom zakupcu rudarskih kopova Nikoli Karaoglu (Crni) s kraja 16. vijeka. Zanimljivo da je posljednji simbol i oaza orijenta na Đerdapu postojala sve do 1970. godine kada je potopljena [[Ada Kale]] - riječno naseljeno ostrvo - s kojeg su se stanovnici odselili u [[Turska\|Tursku]].<ref>{{Citiranje weba\|url=https://www.vreme.com/cms/view.php?id=1111922\|title=Ostrvo iz duše\|publisher=\|accessdate=30. 6. 2018}}</ref> Rudarenje je nakratko obnovljeno nakon habzburških osvajanja 1719. godine. Zbog učestalih austrijsko-turskih ratova u 18. vijeku rudarska aktivnost dobiva lokalni karakter, a obnovljena je sredinom 19. stoljeća.
	[[Datoteka:J26 055 Satteltank-B1’n2t.jpg\|mini\|lijevo\|200px\|Britanska parna lokomotiva "Milan" izrađena u Majdanpeku 1882. godine. Izložena je u Željezničkom muzeju uzanog kolosijeka u [[Požega\|Požegi]] na barskoj pruzi. U muzeju se čuva i Austrougarska lokomotiva Rama iz 1873. godine, a smatra se da je ona dovukla prvi voz u [[Sarajevo]].]]		[[Datoteka:J26 055 Satteltank-B1’n2t.jpg\|mini\|lijevo\|200px\|Britanska parna lokomotiva "Milan" izrađena u Majdanpeku 1882. godine. Izložena je u Željezničkom muzeju uzanog kolosijeka u [[Požega\|Požegi]] na barskoj pruzi. U muzeju se čuva i Austrougarska lokomotiva Rama iz 1873. godine, a smatra se da je ona dovukla prvi voz u [[Sarajevo]].]]
	[[~~File~~:Мајданпечки рудари kraj 19.veka.jpg\|mini\|desno\|200px\|Grupa majdanpečkih rudara početkom 20. vijeka.]]		[[Datoteka:Мајданпечки рудари kraj 19.veka.jpg\|mini\|desno\|200px\|Grupa majdanpečkih rudara početkom 20. vijeka.]]
	Na poziv kneza [[Miloš Obrenović\|Miloša]] u Srbiji su boravili 1835. godine rudarski starešina i inženjer baron [[August von Herder]] sa saradnicima iz [[Saksonija\|Saksonije]], koji su vršili terenska ispitivanja za otvaranje rudnika, izgradnju livnice i rudarske željeznice.<ref>[http://www.klubglasnik.net/v/a235e93b-d472-4775-a723-7d42d5c940b9/%D0%9F%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B0-%D0%BA%D1%9A%D0%B8%D0%B3%D0%B0-%D0%A0%D0%A3%D0%94%D0%90%D0%A0%D0%A1%D0%9A%D0%9E-%D0%9F%D0%A3%D0%A2%D0%9E%D0%92%D0%90%D0%8A%D0%95-%D0%9F%D0%9E-%D0%A1%D0%A0%D0%91%D0%98%D0%88%D0%98-1835-%D0%93%D0%9E%D0%94%D0%98%D0%9D%D0%95.aspx Rudarsko putovanje po Srbiji 1835. godine], Službeni glasnik, 2014.</ref><ref>[http://www.academia.edu/3055799/Poseta_barona_Herdera_Srbiji_i_prvi_plan_o_izgradnji_%C5%BEeleznice Poseta barona Herdera Srbiji i prvi plan za izgradnju železnice], Mr Momir Samardžić, Istraživanja, 18 (2007), 135–144.</ref> Baron Herder je u Kneževinu Srbiju doneo poklon zbirku od 500 primjeraka minerala koje je sakupio po različitim krajevima svijeta, a potom obogatio uzorcima i iz Srbije.<ref>[http://www.rgf.bg.ac.rs/aktuelnosti/aktuelnosti/Blago%20Zemlje/15-16%20MNRLS%20SER%2060_210x285.pdf Prva minerološka zbirka]</ref> Iz "baronove zbirke“ do danas su sačuvana 254 uzorka koja se čuvaju na propisan način u zbirci - muzeja Rudarsko - geološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu.<ref>[http://www.danas.rs/danasrs/drustvo/terazije/i_kriptonit_u_vitrinama.14.html?news_id=214976 I kriptonit u vitrinama (Danas, Jelena Tasić, maj 2011)]</ref> Herder je ponovo otkrio i naznačio rudna nalazišta kod rijeke Mali Pek, odnosno Majdanpeka. Naredne decenije, 1848. godine, iz Milanovca u ove brdsko-planinske predjele dolazi mladi rudarski inženjer Vasilije Božić, jedan od prvih državnih pitomaca koji je završio Rudarsku akademiju u [[Šemnice\|Šemnicama]], s još četiri radnika, te na više mjesta počinju s raščišćavanjem terena obaranjem drveća i probnim otkopima. Već sljedeće godine mlada kneževina iz državnih sredstava počinje s izgradnjom topionice [[Željezo\|željeza]] i bakra, koja će trajati do 1859. Izgradnja tog preduzeća predstavljala je jednu od najvećih investicija u zemlji, kojom je utemeljena savremena [[teška industrija]] u Srbiji i na Balkanu. Topionica je imala savremenu opremu i mašine za to doba, visoku i nisku peć na ugalj za topljenje, a 1852. ugrađuje se i [[parna mašina]]. Osim toga, izgrađeno je naselje s kućama za rudare i članove njihovih porodica. Majdanpek je na osnovu Uredbe proglašen okružnom varoši 1853. godine.<ref>[https://istorijaosvmpek.wordpress.com/из-прошлости-нашег-краја/проглашење-мајданпека-окружном-варо/ Iz prošlosti našeg kraja: Proglašenje Majadanpeka okružnom varoši]</ref> U to doba knez [[Aleksandar Karađorđević (knez)\|Aleksandar Karađorđević]], 1856. godine, izgradio je u obližnjoj Brestovačkoj Banji dvorac – ljetnikovac, koji i danas postoji.<ref>{{Citiranje weba \|url=http://rtb.rs/princeza-katarina-karadordevic-posetila-bor/ \|title=''U dvorcu svojih predaka – princeza Katarina poserila Bor'' \|accessdate=8. 6. 2018 \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150106094405/http://rtb.rs/princeza-katarina-karadordevic-posetila-bor/ \|archivedate=6. 1. 2015 \|url-status=dead }}</ref> Iste godine u Majdanpeku je izgrađena škola. Ostalo je zabilježeno da topionica preko zime nije radila tokom tog pionirskog perioda. Međutim, vlada nije imala daljnja finansijska sredstva za proširenje radova u Majdanpeku, pa je donijela odluku da se stranim ulagačima preda rudnik na korištenje, na obostranu korist. Vijest o davanju rudnika pod zakup prenijela se cijelom Evropom. Rudnikom su potom na osnovu ugovora upravljale naizmjenično francuska, engleska i austrijska kompanija s belgijskim kapitalom. U međuvremenu, 15. aprila 1866. donesen je Zakon o rudnicima, koji je regulirao ovu sferu djelovanja. Za vrijeme engleskog vlasništva nad rudnikom u livnici i mašinskoj radionici u Majdanpeku su 1882. izrađene prve [[Parna lokomotiva\|parne lokomotive]] i teretni vagoni u Srbiji i na Balkanu. U Majdanpeku je dvije godine prije [[Beograd]]a, [[Novi Sad\|Novog Sada]] i [[Niš]]a, u junu 1882, svečano puštena prva željeznička industrijska pruga, kolosijeka širine 600 mm, kada je lokomotiva sa četiri vagona prešla dionicu od 15 kilometara.		Na poziv kneza [[Miloš Obrenović\|Miloša]] u Srbiji su boravili 1835. godine rudarski starešina i inženjer baron [[August von Herder]] sa saradnicima iz [[Saksonija\|Saksonije]], koji su vršili terenska ispitivanja za otvaranje rudnika, izgradnju livnice i rudarske željeznice.<ref>[http://www.klubglasnik.net/v/a235e93b-d472-4775-a723-7d42d5c940b9/%D0%9F%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B0-%D0%BA%D1%9A%D0%B8%D0%B3%D0%B0-%D0%A0%D0%A3%D0%94%D0%90%D0%A0%D0%A1%D0%9A%D0%9E-%D0%9F%D0%A3%D0%A2%D0%9E%D0%92%D0%90%D0%8A%D0%95-%D0%9F%D0%9E-%D0%A1%D0%A0%D0%91%D0%98%D0%88%D0%98-1835-%D0%93%D0%9E%D0%94%D0%98%D0%9D%D0%95.aspx Rudarsko putovanje po Srbiji 1835. godine], Službeni glasnik, 2014.</ref><ref>[http://www.academia.edu/3055799/Poseta_barona_Herdera_Srbiji_i_prvi_plan_o_izgradnji_%C5%BEeleznice Poseta barona Herdera Srbiji i prvi plan za izgradnju železnice], Mr Momir Samardžić, Istraživanja, 18 (2007), 135–144.</ref> Baron Herder je u Kneževinu Srbiju doneo poklon zbirku od 500 primjeraka minerala koje je sakupio po različitim krajevima svijeta, a potom obogatio uzorcima i iz Srbije.<ref>[http://www.rgf.bg.ac.rs/aktuelnosti/aktuelnosti/Blago%20Zemlje/15-16%20MNRLS%20SER%2060_210x285.pdf Prva minerološka zbirka]</ref> Iz "baronove zbirke“ do danas su sačuvana 254 uzorka koja se čuvaju na propisan način u zbirci - muzeja Rudarsko - geološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu.<ref>[http://www.danas.rs/danasrs/drustvo/terazije/i_kriptonit_u_vitrinama.14.html?news_id=214976 I kriptonit u vitrinama (Danas, Jelena Tasić, maj 2011)]</ref> Herder je ponovo otkrio i naznačio rudna nalazišta kod rijeke Mali Pek, odnosno Majdanpeka. Naredne decenije, 1848. godine, iz Milanovca u ove brdsko-planinske predjele dolazi mladi rudarski inženjer Vasilije Božić, jedan od prvih državnih pitomaca koji je završio Rudarsku akademiju u [[Šemnice\|Šemnicama]], s još četiri radnika, te na više mjesta počinju s raščišćavanjem terena obaranjem drveća i probnim otkopima. Već sljedeće godine mlada kneževina iz državnih sredstava počinje s izgradnjom topionice [[Željezo\|željeza]] i bakra, koja će trajati do 1859. Izgradnja tog preduzeća predstavljala je jednu od najvećih investicija u zemlji, kojom je utemeljena savremena [[teška industrija]] u Srbiji i na Balkanu. Topionica je imala savremenu opremu i mašine za to doba, visoku i nisku peć na ugalj za topljenje, a 1852. ugrađuje se i [[parna mašina]]. Osim toga, izgrađeno je naselje s kućama za rudare i članove njihovih porodica. Majdanpek je na osnovu Uredbe proglašen okružnom varoši 1853. godine.<ref>[https://istorijaosvmpek.wordpress.com/из-прошлости-нашег-краја/проглашење-мајданпека-окружном-варо/ Iz prošlosti našeg kraja: Proglašenje Majadanpeka okružnom varoši]</ref> U to doba knez [[Aleksandar Karađorđević (knez)\|Aleksandar Karađorđević]], 1856. godine, izgradio je u obližnjoj Brestovačkoj Banji dvorac – ljetnikovac, koji i danas postoji.<ref>{{Citiranje weba \|url=http://rtb.rs/princeza-katarina-karadordevic-posetila-bor/ \|title=''U dvorcu svojih predaka – princeza Katarina poserila Bor'' \|accessdate=8. 6. 2018 \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150106094405/http://rtb.rs/princeza-katarina-karadordevic-posetila-bor/ \|archivedate=6. 1. 2015 \|url-status=dead }}</ref> Iste godine u Majdanpeku je izgrađena škola. Ostalo je zabilježeno da topionica preko zime nije radila tokom tog pionirskog perioda. Međutim, vlada nije imala daljnja finansijska sredstva za proširenje radova u Majdanpeku, pa je donijela odluku da se stranim ulagačima preda rudnik na korištenje, na obostranu korist. Vijest o davanju rudnika pod zakup prenijela se cijelom Evropom. Rudnikom su potom na osnovu ugovora upravljale naizmjenično francuska, engleska i austrijska kompanija s belgijskim kapitalom. U međuvremenu, 15. aprila 1866. donesen je Zakon o rudnicima, koji je regulirao ovu sferu djelovanja. Za vrijeme engleskog vlasništva nad rudnikom u livnici i mašinskoj radionici u Majdanpeku su 1882. izrađene prve [[Parna lokomotiva\|parne lokomotive]] i teretni vagoni u Srbiji i na Balkanu. U Majdanpeku je dvije godine prije [[Beograd]]a, [[Novi Sad\|Novog Sada]] i [[Niš]]a, u junu 1882, svečano puštena prva željeznička industrijska pruga, kolosijeka širine 600 mm, kada je lokomotiva sa četiri vagona prešla dionicu od 15 kilometara.
	[[Datoteka:Majdanpek sa Starice danju.jpg\|mini\|lijevo\|200px\|Majdanpek i njegov rudarski kop s planine Starice]]		[[Datoteka:Majdanpek sa Starice danju.jpg\|mini\|lijevo\|200px\|Majdanpek i njegov rudarski kop s planine Starice]]

WikiSysop: bnz

2022-03-23T12:03:33Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 23. ožujak 2022. u 12:03
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Majdanpek'''-->'''~~Majdanpek''' je [[grad]] u sjeveroistočnoj [[Srbija\|Srbiji]], a administrativno pripada [[Borski okrug\|borskom okrugu]]. Grad je poznat po vrlo bogatom nalazištu [[Bakar\|bakra]] i [[Zlato\|zlata]], s [[Rudarstvo\|rudarskom]] tradicijom prisutnom mnogo prije prodora [[Rimsko carstvo\|Rimljana]] u ove krajeve u [[1. stoljeće pr. Kr.\|1. stoljeću pr. Kr.]]<ref name=”fbc-m.com”>{{Citiranje weba\|url=http://www.fbc-m.com/srpski/bakar_spaja_vekove.php\|title=Fabrika Bakarnih Cevi Majdanpek / www.fbc-m.com\|website=www.fbc-m.com\|accessdate=30. 6. 2018}}</ref>.		Majdanpek''' je [[grad]] u sjeveroistočnoj [[Srbija\|Srbiji]], a administrativno pripada [[Borski okrug\|borskom okrugu]]. Grad je poznat po vrlo bogatom nalazištu [[Bakar\|bakra]] i [[Zlato\|zlata]], s [[Rudarstvo\|rudarskom]] tradicijom prisutnom mnogo prije prodora [[Rimsko carstvo\|Rimljana]] u ove krajeve u [[1. stoljeće pr. Kr.\|1. stoljeću pr. Kr.]]<ref name=”fbc-m.com”>{{Citiranje weba\|url=http://www.fbc-m.com/srpski/bakar_spaja_vekove.php\|title=Fabrika Bakarnih Cevi Majdanpek / www.fbc-m.com\|website=www.fbc-m.com\|accessdate=30. 6. 2018}}</ref>.

	== Stanovništvo ==		== Stanovništvo ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T16:47:46Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 16:47
Redak 118:		Redak 118:
	\|}		\|}
	== Literatura ==		== Literatura ==
	* {{~~Cite book~~ \|ref= harv\|last=Katić\|first=Srđan\|title=Osmanska dokumenta o rudniku Majdanpek XVI - XVIII\|url=https://www.scribd.com/document/39491244/Srdjan-Katic-Rudnik-Majdanpek-XVI-XVIII-vek-Osmanski-dokumenti-o-rudniku-Majdanpek\|year=2009\|publisher=Muzej u Majdanpeku\|isbn=9788687793002\|pages=182}}		* {{Citiranje knjige \|ref= harv\|last=Katić\|first=Srđan\|title=Osmanska dokumenta o rudniku Majdanpek XVI - XVIII\|url=https://www.scribd.com/document/39491244/Srdjan-Katic-Rudnik-Majdanpek-XVI-XVIII-vek-Osmanski-dokumenti-o-rudniku-Majdanpek\|year=2009\|publisher=Muzej u Majdanpeku\|isbn=9788687793002\|pages=182}}
	* {{~~Cite book~~ \|ref= harv\|last=Begenišić\|first=Dobrila (prevod)\|title=Rudarsko putovanje po Srbiji 1835. godine: Sigmund fon Herder\|url=https://www.knjizara.com/Rudarsko-putovanje-po-Srbiji-1835-godine-Sigmund-August-Volfgang-fon-Herder-141755\|year=2014\|publisher=Službeni glasnik\|isbn=978-86-519-1710-6\|pages=174}}		* {{Citiranje knjige \|ref= harv\|last=Begenišić\|first=Dobrila (prevod)\|title=Rudarsko putovanje po Srbiji 1835. godine: Sigmund fon Herder\|url=https://www.knjizara.com/Rudarsko-putovanje-po-Srbiji-1835-godine-Sigmund-August-Volfgang-fon-Herder-141755\|year=2014\|publisher=Službeni glasnik\|isbn=978-86-519-1710-6\|pages=174}}
	* {{~~Cite book~~ \|ref= harv\|last=Simić\|first=Vasilije\|title=Izgradnja Majdanpeka i njegovo naseljavanje 1849-1857\|url=\|year=1982\|publisher=Muzej rudarstva i metalurgije Bor\|isbn=\|pages=310}}		* {{Citiranje knjige \|ref= harv\|last=Simić\|first=Vasilije\|title=Izgradnja Majdanpeka i njegovo naseljavanje 1849-1857\|url=\|year=1982\|publisher=Muzej rudarstva i metalurgije Bor\|isbn=\|pages=310}}

	== Izvori ==		== Izvori ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

2021-12-01T08:22:19Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

Prikaži promjene

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

2021-12-01T00:13:45Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

Prikaži promjene

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-12T03:00:26Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 12. studeni 2021. u 03:00
Redak 28:		Redak 28:
	[[Datoteka:J26 055 Satteltank-B1’n2t.jpg\|mini\|lijevo\|200px\|Britanska parna lokomotiva "Milan" izrađena u Majdanpeku 1882. godine. Izložena je u Željezničkom muzeju uzanog kolosijeka u [[Požega\|Požegi]] na barskoj pruzi. U muzeju se čuva i Austrougarska lokomotiva Rama iz 1873. godine, a smatra se da je ona dovukla prvi voz u [[Sarajevo]].]]		[[Datoteka:J26 055 Satteltank-B1’n2t.jpg\|mini\|lijevo\|200px\|Britanska parna lokomotiva "Milan" izrađena u Majdanpeku 1882. godine. Izložena je u Željezničkom muzeju uzanog kolosijeka u [[Požega\|Požegi]] na barskoj pruzi. U muzeju se čuva i Austrougarska lokomotiva Rama iz 1873. godine, a smatra se da je ona dovukla prvi voz u [[Sarajevo]].]]
	[[File:Мајданпечки рудари kraj 19.veka.jpg\|mini\|desno\|200px\|Grupa majdanpečkih rudara početkom 20. vijeka.]]		[[File:Мајданпечки рудари kraj 19.veka.jpg\|mini\|desno\|200px\|Grupa majdanpečkih rudara početkom 20. vijeka.]]
	Na poziv kneza [[Miloš Obrenović\|Miloša]] u Srbiji su boravili 1835. godine rudarski starešina i inženjer baron [[August von Herder]] sa saradnicima iz [[Saksonija\|Saksonije]], koji su vršili terenska ispitivanja za otvaranje rudnika, izgradnju livnice i rudarske željeznice.<ref>[http://www.klubglasnik.net/v/a235e93b-d472-4775-a723-7d42d5c940b9/%D0%9F%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B0-%D0%BA%D1%9A%D0%B8%D0%B3%D0%B0-%D0%A0%D0%A3%D0%94%D0%90%D0%A0%D0%A1%D0%9A%D0%9E-%D0%9F%D0%A3%D0%A2%D0%9E%D0%92%D0%90%D0%8A%D0%95-%D0%9F%D0%9E-%D0%A1%D0%A0%D0%91%D0%98%D0%88%D0%98-1835-%D0%93%D0%9E%D0%94%D0%98%D0%9D%D0%95.aspx Rudarsko putovanje po Srbiji 1835. godine], Službeni glasnik, 2014.</ref><ref>[http://www.academia.edu/3055799/Poseta_barona_Herdera_Srbiji_i_prvi_plan_o_izgradnji_%C5%BEeleznice Poseta barona Herdera Srbiji i prvi plan za izgradnju železnice], Mr Momir Samardžić, Istraživanja, 18 (2007), 135–144.</ref> Baron Herder je u Kneževinu Srbiju doneo poklon zbirku od 500 primjeraka minerala koje je sakupio po različitim krajevima svijeta, a potom obogatio uzorcima i iz Srbije.<ref>[http://www.rgf.bg.ac.rs/aktuelnosti/aktuelnosti/Blago%20Zemlje/15-16%20MNRLS%20SER%2060_210x285.pdf Prva minerološka zbirka]</ref> Iz "baronove zbirke“ do danas su sačuvana 254 uzorka koja se čuvaju na propisan način u zbirci - muzeja Rudarsko - geološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu.<ref>[http://www.danas.rs/danasrs/drustvo/terazije/i_kriptonit_u_vitrinama.14.html?news_id=214976 I kriptonit u vitrinama (Danas, Jelena Tasić, maj 2011)]</ref> Herder je ponovo otkrio i naznačio rudna nalazišta kod rijeke Mali Pek, odnosno Majdanpeka. Naredne decenije, 1848. godine, iz Milanovca u ove brdsko-planinske predjele dolazi mladi rudarski inženjer Vasilije Božić, jedan od prvih državnih pitomaca koji je završio Rudarsku akademiju u [[Šemnice\|Šemnicama]], s još četiri radnika, te na više mjesta počinju s raščišćavanjem terena obaranjem drveća i probnim otkopima. Već sljedeće godine mlada kneževina iz državnih sredstava počinje s izgradnjom topionice [[Željezo\|željeza]] i bakra, koja će trajati do 1859. Izgradnja tog preduzeća predstavljala je jednu od najvećih investicija u zemlji, kojom je utemeljena savremena [[teška industrija]] u Srbiji i na Balkanu. Topionica je imala savremenu opremu i mašine za to doba, visoku i nisku peć na ugalj za topljenje, a 1852. ugrađuje se i [[parna mašina]]. Osim toga, izgrađeno je naselje s kućama za rudare i članove njihovih porodica. Majdanpek je na osnovu Uredbe proglašen okružnom varoši 1853. godine.<ref>[https://istorijaosvmpek.wordpress.com/из-прошлости-нашег-краја/проглашење-мајданпека-окружном-варо/ Iz prošlosti našeg kraja: Proglašenje Majadanpeka okružnom varoši]</ref> U to doba knez [[Aleksandar Karađorđević (knez)\|Aleksandar Karađorđević]], 1856. godine, izgradio je u obližnjoj Brestovačkoj Banji dvorac – ljetnikovac, koji i danas postoji.<ref>{{~~Cite web~~ \|url=http://rtb.rs/princeza-katarina-karadordevic-posetila-bor/ \|title=''U dvorcu svojih predaka – princeza Katarina poserila Bor'' \|accessdate=8. 6. 2018 \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150106094405/http://rtb.rs/princeza-katarina-karadordevic-posetila-bor/ \|archivedate=6. 1. 2015 \|url-status=dead }}</ref> Iste godine u Majdanpeku je izgrađena škola. Ostalo je zabilježeno da topionica preko zime nije radila tokom tog pionirskog perioda. Međutim, vlada nije imala daljnja finansijska sredstva za proširenje radova u Majdanpeku, pa je donijela odluku da se stranim ulagačima preda rudnik na korištenje, na obostranu korist. Vijest o davanju rudnika pod zakup prenijela se cijelom Evropom. Rudnikom su potom na osnovu ugovora upravljale naizmjenično francuska, engleska i austrijska kompanija s belgijskim kapitalom. U međuvremenu, 15. aprila 1866. donesen je Zakon o rudnicima, koji je regulirao ovu sferu djelovanja. Za vrijeme engleskog vlasništva nad rudnikom u livnici i mašinskoj radionici u Majdanpeku su 1882. izrađene prve [[Parna lokomotiva\|parne lokomotive]] i teretni vagoni u Srbiji i na Balkanu. U Majdanpeku je dvije godine prije [[Beograd]]a, [[Novi Sad\|Novog Sada]] i [[Niš]]a, u junu 1882, svečano puštena prva željeznička industrijska pruga, kolosijeka širine 600 mm, kada je lokomotiva sa četiri vagona prešla dionicu od 15 kilometara.		Na poziv kneza [[Miloš Obrenović\|Miloša]] u Srbiji su boravili 1835. godine rudarski starešina i inženjer baron [[August von Herder]] sa saradnicima iz [[Saksonija\|Saksonije]], koji su vršili terenska ispitivanja za otvaranje rudnika, izgradnju livnice i rudarske željeznice.<ref>[http://www.klubglasnik.net/v/a235e93b-d472-4775-a723-7d42d5c940b9/%D0%9F%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B0-%D0%BA%D1%9A%D0%B8%D0%B3%D0%B0-%D0%A0%D0%A3%D0%94%D0%90%D0%A0%D0%A1%D0%9A%D0%9E-%D0%9F%D0%A3%D0%A2%D0%9E%D0%92%D0%90%D0%8A%D0%95-%D0%9F%D0%9E-%D0%A1%D0%A0%D0%91%D0%98%D0%88%D0%98-1835-%D0%93%D0%9E%D0%94%D0%98%D0%9D%D0%95.aspx Rudarsko putovanje po Srbiji 1835. godine], Službeni glasnik, 2014.</ref><ref>[http://www.academia.edu/3055799/Poseta_barona_Herdera_Srbiji_i_prvi_plan_o_izgradnji_%C5%BEeleznice Poseta barona Herdera Srbiji i prvi plan za izgradnju železnice], Mr Momir Samardžić, Istraživanja, 18 (2007), 135–144.</ref> Baron Herder je u Kneževinu Srbiju doneo poklon zbirku od 500 primjeraka minerala koje je sakupio po različitim krajevima svijeta, a potom obogatio uzorcima i iz Srbije.<ref>[http://www.rgf.bg.ac.rs/aktuelnosti/aktuelnosti/Blago%20Zemlje/15-16%20MNRLS%20SER%2060_210x285.pdf Prva minerološka zbirka]</ref> Iz "baronove zbirke“ do danas su sačuvana 254 uzorka koja se čuvaju na propisan način u zbirci - muzeja Rudarsko - geološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu.<ref>[http://www.danas.rs/danasrs/drustvo/terazije/i_kriptonit_u_vitrinama.14.html?news_id=214976 I kriptonit u vitrinama (Danas, Jelena Tasić, maj 2011)]</ref> Herder je ponovo otkrio i naznačio rudna nalazišta kod rijeke Mali Pek, odnosno Majdanpeka. Naredne decenije, 1848. godine, iz Milanovca u ove brdsko-planinske predjele dolazi mladi rudarski inženjer Vasilije Božić, jedan od prvih državnih pitomaca koji je završio Rudarsku akademiju u [[Šemnice\|Šemnicama]], s još četiri radnika, te na više mjesta počinju s raščišćavanjem terena obaranjem drveća i probnim otkopima. Već sljedeće godine mlada kneževina iz državnih sredstava počinje s izgradnjom topionice [[Željezo\|željeza]] i bakra, koja će trajati do 1859. Izgradnja tog preduzeća predstavljala je jednu od najvećih investicija u zemlji, kojom je utemeljena savremena [[teška industrija]] u Srbiji i na Balkanu. Topionica je imala savremenu opremu i mašine za to doba, visoku i nisku peć na ugalj za topljenje, a 1852. ugrađuje se i [[parna mašina]]. Osim toga, izgrađeno je naselje s kućama za rudare i članove njihovih porodica. Majdanpek je na osnovu Uredbe proglašen okružnom varoši 1853. godine.<ref>[https://istorijaosvmpek.wordpress.com/из-прошлости-нашег-краја/проглашење-мајданпека-окружном-варо/ Iz prošlosti našeg kraja: Proglašenje Majadanpeka okružnom varoši]</ref> U to doba knez [[Aleksandar Karađorđević (knez)\|Aleksandar Karađorđević]], 1856. godine, izgradio je u obližnjoj Brestovačkoj Banji dvorac – ljetnikovac, koji i danas postoji.<ref>{{Citiranje weba \|url=http://rtb.rs/princeza-katarina-karadordevic-posetila-bor/ \|title=''U dvorcu svojih predaka – princeza Katarina poserila Bor'' \|accessdate=8. 6. 2018 \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150106094405/http://rtb.rs/princeza-katarina-karadordevic-posetila-bor/ \|archivedate=6. 1. 2015 \|url-status=dead }}</ref> Iste godine u Majdanpeku je izgrađena škola. Ostalo je zabilježeno da topionica preko zime nije radila tokom tog pionirskog perioda. Međutim, vlada nije imala daljnja finansijska sredstva za proširenje radova u Majdanpeku, pa je donijela odluku da se stranim ulagačima preda rudnik na korištenje, na obostranu korist. Vijest o davanju rudnika pod zakup prenijela se cijelom Evropom. Rudnikom su potom na osnovu ugovora upravljale naizmjenično francuska, engleska i austrijska kompanija s belgijskim kapitalom. U međuvremenu, 15. aprila 1866. donesen je Zakon o rudnicima, koji je regulirao ovu sferu djelovanja. Za vrijeme engleskog vlasništva nad rudnikom u livnici i mašinskoj radionici u Majdanpeku su 1882. izrađene prve [[Parna lokomotiva\|parne lokomotive]] i teretni vagoni u Srbiji i na Balkanu. U Majdanpeku je dvije godine prije [[Beograd]]a, [[Novi Sad\|Novog Sada]] i [[Niš]]a, u junu 1882, svečano puštena prva željeznička industrijska pruga, kolosijeka širine 600 mm, kada je lokomotiva sa četiri vagona prešla dionicu od 15 kilometara.
	[[Datoteka:Majdanpek sa Starice danju.jpg\|mini\|lijevo\|200px\|Majdanpek i njegov rudarski kop s planine Starice]]		[[Datoteka:Majdanpek sa Starice danju.jpg\|mini\|lijevo\|200px\|Majdanpek i njegov rudarski kop s planine Starice]]
	[[Datoteka:Majdanpek sa Starice noću 01.jpg\|\|mini\|desno\|200px\|Majdanpek noću s vrha Starice. Na slici se vidi osvijetljen stadion RFK "Majdanpek", koji se trenutno takmiči u Zoni "Istok".]]		[[Datoteka:Majdanpek sa Starice noću 01.jpg\|\|mini\|desno\|200px\|Majdanpek noću s vrha Starice. Na slici se vidi osvijetljen stadion RFK "Majdanpek", koji se trenutno takmiči u Zoni "Istok".]]
Redak 38:		Redak 38:
	U Majdanpeku se nalazi lovačko udruženje "Srna", koje ima tradiciju od 1898. godine. Muzej u Majdanpeku nastao je 1998. osamostaljivanjem odjeljenja Muzeja rudarstva i metalurgije iz Bora, koje je otvoreno u Majdanpeku 1984. godine. Rudarski nogometni klub "Majdanpek" osnovan je 1934, a jedan od poznatijih nogometaša koji je potekao iz ovog kluba bio je [[Dejan Petković]], koji je nogometnu slavu stekao u [[Brazil]]u.<ref>{{cite web\|url=http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/20/rts-1/2404614/o-gringo.html\|title=O Gringo\|first=RTS, Radio televizija Srbije, Radio Television of\|last=Serbia\|publisher=\|accessdate=30. 6. 2018}}</ref>		U Majdanpeku se nalazi lovačko udruženje "Srna", koje ima tradiciju od 1898. godine. Muzej u Majdanpeku nastao je 1998. osamostaljivanjem odjeljenja Muzeja rudarstva i metalurgije iz Bora, koje je otvoreno u Majdanpeku 1984. godine. Rudarski nogometni klub "Majdanpek" osnovan je 1934, a jedan od poznatijih nogometaša koji je potekao iz ovog kluba bio je [[Dejan Petković]], koji je nogometnu slavu stekao u [[Brazil]]u.<ref>{{cite web\|url=http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/20/rts-1/2404614/o-gringo.html\|title=O Gringo\|first=RTS, Radio televizija Srbije, Radio Television of\|last=Serbia\|publisher=\|accessdate=30. 6. 2018}}</ref>

	Zbog [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji\|rata u SFRJ]] 1991. dolazi do pada rudarske i industrijske proizvodnje i danas se grad bori da obnovi ranije industrijske uspjehe. Na početku 21. vijeka rudnik se sastoji od dva površinska kopa: Južnog i Sjevernog revira, kao i flotacije bakra Majdanpek. U rudniku Majdanpek glavni resurs predstavlja ruda bakra, a u manjim količinama rude srebra i zlata. Na površinskim kopovima koriste se moćne mašine među kojima se svakako najviše ističu hidraulični [[bager]]i "Komatsu PC 4000" sa motorom od 1,3 megavata i radnom kašikom zapremine 22 kubika ili 50 tona materijala.<ref>{{~~Cite web~~ \|url=https://rtb.rs/u-rudniku-bakra-majdanpek-na-juznom-reviru/ \|title=U Rudniku Majdanpek, na "Južnom reviru" (RTB Bor, 18.10.2012.) \|accessdate=7. 12. 2018 \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20181209123925/https://rtb.rs/u-rudniku-bakra-majdanpek-na-juznom-reviru/ \|archivedate=9. 12. 2018 \|url-status=dead }}</ref><ref>{{~~Cite web~~ \|url=https://rtb.rs/jos-jedan-komacu-bager-u-rbm-u/ \|title=Još jedan bager u RBM-u (RTB Bor, 14.09.2012.) \|accessdate=7. 12. 2018 \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20181209123702/https://rtb.rs/jos-jedan-komacu-bager-u-rbm-u/ \|archivedate=9. 12. 2018 \|url-status=dead }}</ref> U sastavu RTB Bor 2014. godine otvorena je nova topionica i fabrika [[sumprona kiselina\|sumporne kiseline]] po modernoj tehnologiji i prema najnovijim ekološkim standardima, u vrijednosti približno 250 miliona eura.<ref>{{cite web\|url=http://www.rtv.rs/sr_lat/ekonomija/zavrsena-izgradnja-nove-topionice-rtb-bor_550420.html\|title=Završena izgradnja nove topionice RTB Bor\|first=Javna medijska ustanova JMU Radio-televizija\|last=Vojvodine\|website=JMU Radio-televizija Vojvodine\|accessdate=30. 6. 2018}}</ref> U proljeće 2018. počela je rekonstrukcija željezničke pruge [[Požarevac]] – Majdanpek, dužine 90 kilometara, a vrijednost radova, koji će trajati do jeseni, iznosit će 30 miliona eura.<ref>{{cite web\|url=http://www.rtv.rs/sr_lat/ekonomija/rekonstrukcija-pruge-pozarevac-majdanpek-gotova-do-21.-novembra_923828.html\|title=Rekonstrukcija pruge Požarevac-Majdanpek gotova do 21. novembra\|first=Javna medijska ustanova JMU Radio-televizija\|last=Vojvodine\|website=JMU Radio-televizija Vojvodine\|accessdate=30. 6. 2018}}</ref> Remont ove regionalne pruge završen je u predviđenom roku, 21. novembra 2018. godine, kada je uspostavljen teretni željeznički saobraćaj dok se uspostavljanje putničkog željezničkog saobraćaja očekuje 1. februara 2019. godine nakon pripreme dizel motornih vozova.<ref>[http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/56/srbija-danas/3330582/zavrsena-rekonstrukcija-pruge-pozarevac---majdanpek.html Završena rekonstrukcija pruge Požarevac - Majdanpek (RTS, 22. 11. 2018.)]</ref><ref>[https://www.youtube.com/watch?v=bLU-89GrzLw Završena rekonstrukcija pruge Požarevac - Majdanpek (Infrastruktura željeznice Srbije - Zvanični kanal)]</ref> Krajem avgusta 2018. godine, nakon raspisanog tendera većinski vlasnik od 63 odsto Rudarskog-topioničarskog basena "Bor" u čijem sastavu posluju i rudnici u Majdanpeku postaje [[Kina\|kineska]] rudarska kompanija "Zijin", koja se obavezala da za dokapitalizaciju investira u postojeće i nove kapacitete, kao i za rješavanje starih dugova, 1,46 milijardi dolara.<ref>[http://www.politika.rs/sr/clanak/410349/Bor-na-putu-svile Bor na putu svile (Politika, Anica Telesković, 31. avgust 2018.)]</ref> Od cjelokupne sume za rješavanje problema [[Ekologija\|ekoloških]] zagađenja predviđeno je da se uloži 136 miliona dolara.		Zbog [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji\|rata u SFRJ]] 1991. dolazi do pada rudarske i industrijske proizvodnje i danas se grad bori da obnovi ranije industrijske uspjehe. Na početku 21. vijeka rudnik se sastoji od dva površinska kopa: Južnog i Sjevernog revira, kao i flotacije bakra Majdanpek. U rudniku Majdanpek glavni resurs predstavlja ruda bakra, a u manjim količinama rude srebra i zlata. Na površinskim kopovima koriste se moćne mašine među kojima se svakako najviše ističu hidraulični [[bager]]i "Komatsu PC 4000" sa motorom od 1,3 megavata i radnom kašikom zapremine 22 kubika ili 50 tona materijala.<ref>{{Citiranje weba \|url=https://rtb.rs/u-rudniku-bakra-majdanpek-na-juznom-reviru/ \|title=U Rudniku Majdanpek, na "Južnom reviru" (RTB Bor, 18.10.2012.) \|accessdate=7. 12. 2018 \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20181209123925/https://rtb.rs/u-rudniku-bakra-majdanpek-na-juznom-reviru/ \|archivedate=9. 12. 2018 \|url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje weba \|url=https://rtb.rs/jos-jedan-komacu-bager-u-rbm-u/ \|title=Još jedan bager u RBM-u (RTB Bor, 14.09.2012.) \|accessdate=7. 12. 2018 \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20181209123702/https://rtb.rs/jos-jedan-komacu-bager-u-rbm-u/ \|archivedate=9. 12. 2018 \|url-status=dead }}</ref> U sastavu RTB Bor 2014. godine otvorena je nova topionica i fabrika [[sumprona kiselina\|sumporne kiseline]] po modernoj tehnologiji i prema najnovijim ekološkim standardima, u vrijednosti približno 250 miliona eura.<ref>{{cite web\|url=http://www.rtv.rs/sr_lat/ekonomija/zavrsena-izgradnja-nove-topionice-rtb-bor_550420.html\|title=Završena izgradnja nove topionice RTB Bor\|first=Javna medijska ustanova JMU Radio-televizija\|last=Vojvodine\|website=JMU Radio-televizija Vojvodine\|accessdate=30. 6. 2018}}</ref> U proljeće 2018. počela je rekonstrukcija željezničke pruge [[Požarevac]] – Majdanpek, dužine 90 kilometara, a vrijednost radova, koji će trajati do jeseni, iznosit će 30 miliona eura.<ref>{{cite web\|url=http://www.rtv.rs/sr_lat/ekonomija/rekonstrukcija-pruge-pozarevac-majdanpek-gotova-do-21.-novembra_923828.html\|title=Rekonstrukcija pruge Požarevac-Majdanpek gotova do 21. novembra\|first=Javna medijska ustanova JMU Radio-televizija\|last=Vojvodine\|website=JMU Radio-televizija Vojvodine\|accessdate=30. 6. 2018}}</ref> Remont ove regionalne pruge završen je u predviđenom roku, 21. novembra 2018. godine, kada je uspostavljen teretni željeznički saobraćaj dok se uspostavljanje putničkog željezničkog saobraćaja očekuje 1. februara 2019. godine nakon pripreme dizel motornih vozova.<ref>[http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/56/srbija-danas/3330582/zavrsena-rekonstrukcija-pruge-pozarevac---majdanpek.html Završena rekonstrukcija pruge Požarevac - Majdanpek (RTS, 22. 11. 2018.)]</ref><ref>[https://www.youtube.com/watch?v=bLU-89GrzLw Završena rekonstrukcija pruge Požarevac - Majdanpek (Infrastruktura željeznice Srbije - Zvanični kanal)]</ref> Krajem avgusta 2018. godine, nakon raspisanog tendera većinski vlasnik od 63 odsto Rudarskog-topioničarskog basena "Bor" u čijem sastavu posluju i rudnici u Majdanpeku postaje [[Kina\|kineska]] rudarska kompanija "Zijin", koja se obavezala da za dokapitalizaciju investira u postojeće i nove kapacitete, kao i za rješavanje starih dugova, 1,46 milijardi dolara.<ref>[http://www.politika.rs/sr/clanak/410349/Bor-na-putu-svile Bor na putu svile (Politika, Anica Telesković, 31. avgust 2018.)]</ref> Od cjelokupne sume za rješavanje problema [[Ekologija\|ekoloških]] zagađenja predviđeno je da se uloži 136 miliona dolara.

	== Turizam ==		== Turizam ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-30T03:20:55Z

Bot: Automatski unos stranica

Prikaži promjene

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 07:39
Redak 27:		Redak 27:
	Rudarstvo na ovim prostorima sredinom 13. stoljeća pokreću njemački rudari [[Sasi]], koji su u ove krajeve dospjeli bježeći od [[Tatari\|Tatara]]. U to doba oni dobivaju poziv od kralja [[Uroš I. Nemanjić\|Uroša]] da dođu u Srbiju. O prisustvu Sasa u ovim područjima najbolje svjedoče toponimi, Šaška reka i revir Švajc. Na obalama Šaške reke, koja se ulijeva u Porečku reku, pronađene su topionice koje bi upućivale na prisustvo srednjovjekovnih rudara Sasa. Nakon pada Srbije pod [[Osmanlijsko Carstvo\|osmanlijsku]] vlast 1459. godine rudarstvo u ovim krajevima dobiva lokalni karakter. Na području Majdanpeka rudarske aktivnosti obnavljaju se u vrijeme sultana [[Sulejman I\|Sulejmana Zakonodavca]] oko 1560. i trajat će velikim intenzitetom do 1690, kada nakon bitaka u okviru [[Velik turski rat\|Velikog turskog rata]], tačnije u periodu od 1688. do 1690, ponovo dobiva lokalni značaj jer dolazi do stradanja samog mjesta u kojem je dotad postojalo više od 500 kuća i velika zanatska i trgovačka čaršija.<ref name="automatski generisano1">{{Citiranje weba\|url=http://cosbelgrade.com/sites/default/files/katic_srdjan_dva_izvestaja_o_poslovanju_rudnika_majdanpek.pdf\|title=''Dva izveštaja o poslovanju rudnika Majdanpek iz 1566/67. i 1567/68. godine''\|publisher=\|accessdate=30. 6. 2018\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150106094502/http://cosbelgrade.com/sites/default/files/katic_srdjan_dva_izvestaja_o_poslovanju_rudnika_majdanpek.pdf\|archivedate=6. 1. 2015\|url-status=dead}}</ref> U periodu od 1560. do 1690. godine, osim rudnika Kure u [[Anadolija\|Anadoliji]], Majdanpek je bio najveći rudnik bakra u Osmanlijskom Carstvu. Naziv rudnika (majdana) u to vrijeme sadržavao je [[Staroslavenski jezik\|staroslavenski]] pridjev ''m(j)edni'', što znači "bakarni Pek".<ref name="automatski generisano1" /> Ime naselja Majdanpek po porijeklu je historijska mješavina starogrčkih, staroslavenskih i arapsko-turskih izraza, čije je krajnje značenje "rudnik bakra (''majdan'') na zlatonosnoj rijeci (''Pek'')". Iz tog doba je i naziv Đerdap koji ima korijen u staroperzijskoj riječi girdap, koja znači vrtlog, vir. Iz osmanlijskog perioda je također i naziv za obližnje majdanpečko brdo Karaoglan za koje se smatra da je dobilo ime prijema bogatom zakupcu rudarskih kopova Nikoli Karaoglu (Crni) s kraja 16. vijeka. Zanimljivo da je posljednji simbol i oaza orijenta na Đerdapu postojala sve do 1970. godine kada je potopljena [[Ada Kale]] - riječno naseljeno ostrvo - s kojeg su se stanovnici odselili u [[Turska\|Tursku]].<ref>{{Citiranje weba\|url=https://www.vreme.com/cms/view.php?id=1111922\|title=Ostrvo iz duše\|publisher=\|accessdate=30. 6. 2018}}</ref> Rudarenje je nakratko obnovljeno nakon habzburških osvajanja 1719. godine. Zbog učestalih austrijsko-turskih ratova u 18. vijeku rudarska aktivnost dobiva lokalni karakter, a obnovljena je sredinom 19. stoljeća.		Rudarstvo na ovim prostorima sredinom 13. stoljeća pokreću njemački rudari [[Sasi]], koji su u ove krajeve dospjeli bježeći od [[Tatari\|Tatara]]. U to doba oni dobivaju poziv od kralja [[Uroš I. Nemanjić\|Uroša]] da dođu u Srbiju. O prisustvu Sasa u ovim područjima najbolje svjedoče toponimi, Šaška reka i revir Švajc. Na obalama Šaške reke, koja se ulijeva u Porečku reku, pronađene su topionice koje bi upućivale na prisustvo srednjovjekovnih rudara Sasa. Nakon pada Srbije pod [[Osmanlijsko Carstvo\|osmanlijsku]] vlast 1459. godine rudarstvo u ovim krajevima dobiva lokalni karakter. Na području Majdanpeka rudarske aktivnosti obnavljaju se u vrijeme sultana [[Sulejman I\|Sulejmana Zakonodavca]] oko 1560. i trajat će velikim intenzitetom do 1690, kada nakon bitaka u okviru [[Velik turski rat\|Velikog turskog rata]], tačnije u periodu od 1688. do 1690, ponovo dobiva lokalni značaj jer dolazi do stradanja samog mjesta u kojem je dotad postojalo više od 500 kuća i velika zanatska i trgovačka čaršija.<ref name="automatski generisano1">{{Citiranje weba\|url=http://cosbelgrade.com/sites/default/files/katic_srdjan_dva_izvestaja_o_poslovanju_rudnika_majdanpek.pdf\|title=''Dva izveštaja o poslovanju rudnika Majdanpek iz 1566/67. i 1567/68. godine''\|publisher=\|accessdate=30. 6. 2018\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150106094502/http://cosbelgrade.com/sites/default/files/katic_srdjan_dva_izvestaja_o_poslovanju_rudnika_majdanpek.pdf\|archivedate=6. 1. 2015\|url-status=dead}}</ref> U periodu od 1560. do 1690. godine, osim rudnika Kure u [[Anadolija\|Anadoliji]], Majdanpek je bio najveći rudnik bakra u Osmanlijskom Carstvu. Naziv rudnika (majdana) u to vrijeme sadržavao je [[Staroslavenski jezik\|staroslavenski]] pridjev ''m(j)edni'', što znači "bakarni Pek".<ref name="automatski generisano1" /> Ime naselja Majdanpek po porijeklu je historijska mješavina starogrčkih, staroslavenskih i arapsko-turskih izraza, čije je krajnje značenje "rudnik bakra (''majdan'') na zlatonosnoj rijeci (''Pek'')". Iz tog doba je i naziv Đerdap koji ima korijen u staroperzijskoj riječi girdap, koja znači vrtlog, vir. Iz osmanlijskog perioda je također i naziv za obližnje majdanpečko brdo Karaoglan za koje se smatra da je dobilo ime prijema bogatom zakupcu rudarskih kopova Nikoli Karaoglu (Crni) s kraja 16. vijeka. Zanimljivo da je posljednji simbol i oaza orijenta na Đerdapu postojala sve do 1970. godine kada je potopljena [[Ada Kale]] - riječno naseljeno ostrvo - s kojeg su se stanovnici odselili u [[Turska\|Tursku]].<ref>{{Citiranje weba\|url=https://www.vreme.com/cms/view.php?id=1111922\|title=Ostrvo iz duše\|publisher=\|accessdate=30. 6. 2018}}</ref> Rudarenje je nakratko obnovljeno nakon habzburških osvajanja 1719. godine. Zbog učestalih austrijsko-turskih ratova u 18. vijeku rudarska aktivnost dobiva lokalni karakter, a obnovljena je sredinom 19. stoljeća.
	[[Datoteka:J26 055 Satteltank-B1’n2t.jpg\|mini\|lijevo\|200px\|Britanska parna lokomotiva "Milan" izrađena u Majdanpeku 1882. godine. Izložena je u Željezničkom muzeju uzanog kolosijeka u [[Požega\|Požegi]] na barskoj pruzi. U muzeju se čuva i Austrougarska lokomotiva Rama iz 1873. godine, a smatra se da je ona dovukla prvi voz u [[Sarajevo]].]]		[[Datoteka:J26 055 Satteltank-B1’n2t.jpg\|mini\|lijevo\|200px\|Britanska parna lokomotiva "Milan" izrađena u Majdanpeku 1882. godine. Izložena je u Željezničkom muzeju uzanog kolosijeka u [[Požega\|Požegi]] na barskoj pruzi. U muzeju se čuva i Austrougarska lokomotiva Rama iz 1873. godine, a smatra se da je ona dovukla prvi voz u [[Sarajevo]].]]
	[[~~File~~:Мајданпечки рудари kraj 19.veka.jpg\|mini\|desno\|200px\|Grupa majdanpečkih rudara početkom 20. vijeka.]]		[[Datoteka:Мајданпечки рудари kraj 19.veka.jpg\|mini\|desno\|200px\|Grupa majdanpečkih rudara početkom 20. vijeka.]]
	Na poziv kneza [[Miloš Obrenović\|Miloša]] u Srbiji su boravili 1835. godine rudarski starešina i inženjer baron [[August von Herder]] sa saradnicima iz [[Saksonija\|Saksonije]], koji su vršili terenska ispitivanja za otvaranje rudnika, izgradnju livnice i rudarske željeznice.<ref>[http://www.klubglasnik.net/v/a235e93b-d472-4775-a723-7d42d5c940b9/%D0%9F%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B0-%D0%BA%D1%9A%D0%B8%D0%B3%D0%B0-%D0%A0%D0%A3%D0%94%D0%90%D0%A0%D0%A1%D0%9A%D0%9E-%D0%9F%D0%A3%D0%A2%D0%9E%D0%92%D0%90%D0%8A%D0%95-%D0%9F%D0%9E-%D0%A1%D0%A0%D0%91%D0%98%D0%88%D0%98-1835-%D0%93%D0%9E%D0%94%D0%98%D0%9D%D0%95.aspx Rudarsko putovanje po Srbiji 1835. godine], Službeni glasnik, 2014.</ref><ref>[http://www.academia.edu/3055799/Poseta_barona_Herdera_Srbiji_i_prvi_plan_o_izgradnji_%C5%BEeleznice Poseta barona Herdera Srbiji i prvi plan za izgradnju železnice], Mr Momir Samardžić, Istraživanja, 18 (2007), 135–144.</ref> Baron Herder je u Kneževinu Srbiju doneo poklon zbirku od 500 primjeraka minerala koje je sakupio po različitim krajevima svijeta, a potom obogatio uzorcima i iz Srbije.<ref>[http://www.rgf.bg.ac.rs/aktuelnosti/aktuelnosti/Blago%20Zemlje/15-16%20MNRLS%20SER%2060_210x285.pdf Prva minerološka zbirka]</ref> Iz "baronove zbirke“ do danas su sačuvana 254 uzorka koja se čuvaju na propisan način u zbirci - muzeja Rudarsko - geološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu.<ref>[http://www.danas.rs/danasrs/drustvo/terazije/i_kriptonit_u_vitrinama.14.html?news_id=214976 I kriptonit u vitrinama (Danas, Jelena Tasić, maj 2011)]</ref> Herder je ponovo otkrio i naznačio rudna nalazišta kod rijeke Mali Pek, odnosno Majdanpeka. Naredne decenije, 1848. godine, iz Milanovca u ove brdsko-planinske predjele dolazi mladi rudarski inženjer Vasilije Božić, jedan od prvih državnih pitomaca koji je završio Rudarsku akademiju u [[Šemnice\|Šemnicama]], s još četiri radnika, te na više mjesta počinju s raščišćavanjem terena obaranjem drveća i probnim otkopima. Već sljedeće godine mlada kneževina iz državnih sredstava počinje s izgradnjom topionice [[Željezo\|željeza]] i bakra, koja će trajati do 1859. Izgradnja tog preduzeća predstavljala je jednu od najvećih investicija u zemlji, kojom je utemeljena savremena [[teška industrija]] u Srbiji i na Balkanu. Topionica je imala savremenu opremu i mašine za to doba, visoku i nisku peć na ugalj za topljenje, a 1852. ugrađuje se i [[parna mašina]]. Osim toga, izgrađeno je naselje s kućama za rudare i članove njihovih porodica. Majdanpek je na osnovu Uredbe proglašen okružnom varoši 1853. godine.<ref>[https://istorijaosvmpek.wordpress.com/из-прошлости-нашег-краја/проглашење-мајданпека-окружном-варо/ Iz prošlosti našeg kraja: Proglašenje Majadanpeka okružnom varoši]</ref> U to doba knez [[Aleksandar Karađorđević (knez)\|Aleksandar Karađorđević]], 1856. godine, izgradio je u obližnjoj Brestovačkoj Banji dvorac – ljetnikovac, koji i danas postoji.<ref>{{Citiranje weba \|url=http://rtb.rs/princeza-katarina-karadordevic-posetila-bor/ \|title=''U dvorcu svojih predaka – princeza Katarina poserila Bor'' \|accessdate=8. 6. 2018 \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150106094405/http://rtb.rs/princeza-katarina-karadordevic-posetila-bor/ \|archivedate=6. 1. 2015 \|url-status=dead }}</ref> Iste godine u Majdanpeku je izgrađena škola. Ostalo je zabilježeno da topionica preko zime nije radila tokom tog pionirskog perioda. Međutim, vlada nije imala daljnja finansijska sredstva za proširenje radova u Majdanpeku, pa je donijela odluku da se stranim ulagačima preda rudnik na korištenje, na obostranu korist. Vijest o davanju rudnika pod zakup prenijela se cijelom Evropom. Rudnikom su potom na osnovu ugovora upravljale naizmjenično francuska, engleska i austrijska kompanija s belgijskim kapitalom. U međuvremenu, 15. aprila 1866. donesen je Zakon o rudnicima, koji je regulirao ovu sferu djelovanja. Za vrijeme engleskog vlasništva nad rudnikom u livnici i mašinskoj radionici u Majdanpeku su 1882. izrađene prve [[Parna lokomotiva\|parne lokomotive]] i teretni vagoni u Srbiji i na Balkanu. U Majdanpeku je dvije godine prije [[Beograd]]a, [[Novi Sad\|Novog Sada]] i [[Niš]]a, u junu 1882, svečano puštena prva željeznička industrijska pruga, kolosijeka širine 600 mm, kada je lokomotiva sa četiri vagona prešla dionicu od 15 kilometara.		Na poziv kneza [[Miloš Obrenović\|Miloša]] u Srbiji su boravili 1835. godine rudarski starešina i inženjer baron [[August von Herder]] sa saradnicima iz [[Saksonija\|Saksonije]], koji su vršili terenska ispitivanja za otvaranje rudnika, izgradnju livnice i rudarske željeznice.<ref>[http://www.klubglasnik.net/v/a235e93b-d472-4775-a723-7d42d5c940b9/%D0%9F%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B0-%D0%BA%D1%9A%D0%B8%D0%B3%D0%B0-%D0%A0%D0%A3%D0%94%D0%90%D0%A0%D0%A1%D0%9A%D0%9E-%D0%9F%D0%A3%D0%A2%D0%9E%D0%92%D0%90%D0%8A%D0%95-%D0%9F%D0%9E-%D0%A1%D0%A0%D0%91%D0%98%D0%88%D0%98-1835-%D0%93%D0%9E%D0%94%D0%98%D0%9D%D0%95.aspx Rudarsko putovanje po Srbiji 1835. godine], Službeni glasnik, 2014.</ref><ref>[http://www.academia.edu/3055799/Poseta_barona_Herdera_Srbiji_i_prvi_plan_o_izgradnji_%C5%BEeleznice Poseta barona Herdera Srbiji i prvi plan za izgradnju železnice], Mr Momir Samardžić, Istraživanja, 18 (2007), 135–144.</ref> Baron Herder je u Kneževinu Srbiju doneo poklon zbirku od 500 primjeraka minerala koje je sakupio po različitim krajevima svijeta, a potom obogatio uzorcima i iz Srbije.<ref>[http://www.rgf.bg.ac.rs/aktuelnosti/aktuelnosti/Blago%20Zemlje/15-16%20MNRLS%20SER%2060_210x285.pdf Prva minerološka zbirka]</ref> Iz "baronove zbirke“ do danas su sačuvana 254 uzorka koja se čuvaju na propisan način u zbirci - muzeja Rudarsko - geološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu.<ref>[http://www.danas.rs/danasrs/drustvo/terazije/i_kriptonit_u_vitrinama.14.html?news_id=214976 I kriptonit u vitrinama (Danas, Jelena Tasić, maj 2011)]</ref> Herder je ponovo otkrio i naznačio rudna nalazišta kod rijeke Mali Pek, odnosno Majdanpeka. Naredne decenije, 1848. godine, iz Milanovca u ove brdsko-planinske predjele dolazi mladi rudarski inženjer Vasilije Božić, jedan od prvih državnih pitomaca koji je završio Rudarsku akademiju u [[Šemnice\|Šemnicama]], s još četiri radnika, te na više mjesta počinju s raščišćavanjem terena obaranjem drveća i probnim otkopima. Već sljedeće godine mlada kneževina iz državnih sredstava počinje s izgradnjom topionice [[Željezo\|željeza]] i bakra, koja će trajati do 1859. Izgradnja tog preduzeća predstavljala je jednu od najvećih investicija u zemlji, kojom je utemeljena savremena [[teška industrija]] u Srbiji i na Balkanu. Topionica je imala savremenu opremu i mašine za to doba, visoku i nisku peć na ugalj za topljenje, a 1852. ugrađuje se i [[parna mašina]]. Osim toga, izgrađeno je naselje s kućama za rudare i članove njihovih porodica. Majdanpek je na osnovu Uredbe proglašen okružnom varoši 1853. godine.<ref>[https://istorijaosvmpek.wordpress.com/из-прошлости-нашег-краја/проглашење-мајданпека-окружном-варо/ Iz prošlosti našeg kraja: Proglašenje Majadanpeka okružnom varoši]</ref> U to doba knez [[Aleksandar Karađorđević (knez)\|Aleksandar Karađorđević]], 1856. godine, izgradio je u obližnjoj Brestovačkoj Banji dvorac – ljetnikovac, koji i danas postoji.<ref>{{Citiranje weba \|url=http://rtb.rs/princeza-katarina-karadordevic-posetila-bor/ \|title=''U dvorcu svojih predaka – princeza Katarina poserila Bor'' \|accessdate=8. 6. 2018 \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150106094405/http://rtb.rs/princeza-katarina-karadordevic-posetila-bor/ \|archivedate=6. 1. 2015 \|url-status=dead }}</ref> Iste godine u Majdanpeku je izgrađena škola. Ostalo je zabilježeno da topionica preko zime nije radila tokom tog pionirskog perioda. Međutim, vlada nije imala daljnja finansijska sredstva za proširenje radova u Majdanpeku, pa je donijela odluku da se stranim ulagačima preda rudnik na korištenje, na obostranu korist. Vijest o davanju rudnika pod zakup prenijela se cijelom Evropom. Rudnikom su potom na osnovu ugovora upravljale naizmjenično francuska, engleska i austrijska kompanija s belgijskim kapitalom. U međuvremenu, 15. aprila 1866. donesen je Zakon o rudnicima, koji je regulirao ovu sferu djelovanja. Za vrijeme engleskog vlasništva nad rudnikom u livnici i mašinskoj radionici u Majdanpeku su 1882. izrađene prve [[Parna lokomotiva\|parne lokomotive]] i teretni vagoni u Srbiji i na Balkanu. U Majdanpeku je dvije godine prije [[Beograd]]a, [[Novi Sad\|Novog Sada]] i [[Niš]]a, u junu 1882, svečano puštena prva željeznička industrijska pruga, kolosijeka širine 600 mm, kada je lokomotiva sa četiri vagona prešla dionicu od 15 kilometara.
	[[Datoteka:Majdanpek sa Starice danju.jpg\|mini\|lijevo\|200px\|Majdanpek i njegov rudarski kop s planine Starice]]		[[Datoteka:Majdanpek sa Starice danju.jpg\|mini\|lijevo\|200px\|Majdanpek i njegov rudarski kop s planine Starice]]

←Starija inačica		Inačica od 12. studeni 2021. u 03:00
Redak 28:		Redak 28:
	[[Datoteka:J26 055 Satteltank-B1’n2t.jpg\|mini\|lijevo\|200px\|Britanska parna lokomotiva "Milan" izrađena u Majdanpeku 1882. godine. Izložena je u Željezničkom muzeju uzanog kolosijeka u [[Požega\|Požegi]] na barskoj pruzi. U muzeju se čuva i Austrougarska lokomotiva Rama iz 1873. godine, a smatra se da je ona dovukla prvi voz u [[Sarajevo]].]]		[[Datoteka:J26 055 Satteltank-B1’n2t.jpg\|mini\|lijevo\|200px\|Britanska parna lokomotiva "Milan" izrađena u Majdanpeku 1882. godine. Izložena je u Željezničkom muzeju uzanog kolosijeka u [[Požega\|Požegi]] na barskoj pruzi. U muzeju se čuva i Austrougarska lokomotiva Rama iz 1873. godine, a smatra se da je ona dovukla prvi voz u [[Sarajevo]].]]
	[[File:Мајданпечки рудари kraj 19.veka.jpg\|mini\|desno\|200px\|Grupa majdanpečkih rudara početkom 20. vijeka.]]		[[File:Мајданпечки рудари kraj 19.veka.jpg\|mini\|desno\|200px\|Grupa majdanpečkih rudara početkom 20. vijeka.]]
	Na poziv kneza [[Miloš Obrenović\|Miloša]] u Srbiji su boravili 1835. godine rudarski starešina i inženjer baron [[August von Herder]] sa saradnicima iz [[Saksonija\|Saksonije]], koji su vršili terenska ispitivanja za otvaranje rudnika, izgradnju livnice i rudarske željeznice.<ref>[http://www.klubglasnik.net/v/a235e93b-d472-4775-a723-7d42d5c940b9/%D0%9F%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B0-%D0%BA%D1%9A%D0%B8%D0%B3%D0%B0-%D0%A0%D0%A3%D0%94%D0%90%D0%A0%D0%A1%D0%9A%D0%9E-%D0%9F%D0%A3%D0%A2%D0%9E%D0%92%D0%90%D0%8A%D0%95-%D0%9F%D0%9E-%D0%A1%D0%A0%D0%91%D0%98%D0%88%D0%98-1835-%D0%93%D0%9E%D0%94%D0%98%D0%9D%D0%95.aspx Rudarsko putovanje po Srbiji 1835. godine], Službeni glasnik, 2014.</ref><ref>[http://www.academia.edu/3055799/Poseta_barona_Herdera_Srbiji_i_prvi_plan_o_izgradnji_%C5%BEeleznice Poseta barona Herdera Srbiji i prvi plan za izgradnju železnice], Mr Momir Samardžić, Istraživanja, 18 (2007), 135–144.</ref> Baron Herder je u Kneževinu Srbiju doneo poklon zbirku od 500 primjeraka minerala koje je sakupio po različitim krajevima svijeta, a potom obogatio uzorcima i iz Srbije.<ref>[http://www.rgf.bg.ac.rs/aktuelnosti/aktuelnosti/Blago%20Zemlje/15-16%20MNRLS%20SER%2060_210x285.pdf Prva minerološka zbirka]</ref> Iz "baronove zbirke“ do danas su sačuvana 254 uzorka koja se čuvaju na propisan način u zbirci - muzeja Rudarsko - geološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu.<ref>[http://www.danas.rs/danasrs/drustvo/terazije/i_kriptonit_u_vitrinama.14.html?news_id=214976 I kriptonit u vitrinama (Danas, Jelena Tasić, maj 2011)]</ref> Herder je ponovo otkrio i naznačio rudna nalazišta kod rijeke Mali Pek, odnosno Majdanpeka. Naredne decenije, 1848. godine, iz Milanovca u ove brdsko-planinske predjele dolazi mladi rudarski inženjer Vasilije Božić, jedan od prvih državnih pitomaca koji je završio Rudarsku akademiju u [[Šemnice\|Šemnicama]], s još četiri radnika, te na više mjesta počinju s raščišćavanjem terena obaranjem drveća i probnim otkopima. Već sljedeće godine mlada kneževina iz državnih sredstava počinje s izgradnjom topionice [[Željezo\|željeza]] i bakra, koja će trajati do 1859. Izgradnja tog preduzeća predstavljala je jednu od najvećih investicija u zemlji, kojom je utemeljena savremena [[teška industrija]] u Srbiji i na Balkanu. Topionica je imala savremenu opremu i mašine za to doba, visoku i nisku peć na ugalj za topljenje, a 1852. ugrađuje se i [[parna mašina]]. Osim toga, izgrađeno je naselje s kućama za rudare i članove njihovih porodica. Majdanpek je na osnovu Uredbe proglašen okružnom varoši 1853. godine.<ref>[https://istorijaosvmpek.wordpress.com/из-прошлости-нашег-краја/проглашење-мајданпека-окружном-варо/ Iz prošlosti našeg kraja: Proglašenje Majadanpeka okružnom varoši]</ref> U to doba knez [[Aleksandar Karađorđević (knez)\|Aleksandar Karađorđević]], 1856. godine, izgradio je u obližnjoj Brestovačkoj Banji dvorac – ljetnikovac, koji i danas postoji.<ref>{{~~Cite web~~ \|url=http://rtb.rs/princeza-katarina-karadordevic-posetila-bor/ \|title=''U dvorcu svojih predaka – princeza Katarina poserila Bor'' \|accessdate=8. 6. 2018 \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150106094405/http://rtb.rs/princeza-katarina-karadordevic-posetila-bor/ \|archivedate=6. 1. 2015 \|url-status=dead }}</ref> Iste godine u Majdanpeku je izgrađena škola. Ostalo je zabilježeno da topionica preko zime nije radila tokom tog pionirskog perioda. Međutim, vlada nije imala daljnja finansijska sredstva za proširenje radova u Majdanpeku, pa je donijela odluku da se stranim ulagačima preda rudnik na korištenje, na obostranu korist. Vijest o davanju rudnika pod zakup prenijela se cijelom Evropom. Rudnikom su potom na osnovu ugovora upravljale naizmjenično francuska, engleska i austrijska kompanija s belgijskim kapitalom. U međuvremenu, 15. aprila 1866. donesen je Zakon o rudnicima, koji je regulirao ovu sferu djelovanja. Za vrijeme engleskog vlasništva nad rudnikom u livnici i mašinskoj radionici u Majdanpeku su 1882. izrađene prve [[Parna lokomotiva\|parne lokomotive]] i teretni vagoni u Srbiji i na Balkanu. U Majdanpeku je dvije godine prije [[Beograd]]a, [[Novi Sad\|Novog Sada]] i [[Niš]]a, u junu 1882, svečano puštena prva željeznička industrijska pruga, kolosijeka širine 600 mm, kada je lokomotiva sa četiri vagona prešla dionicu od 15 kilometara.		Na poziv kneza [[Miloš Obrenović\|Miloša]] u Srbiji su boravili 1835. godine rudarski starešina i inženjer baron [[August von Herder]] sa saradnicima iz [[Saksonija\|Saksonije]], koji su vršili terenska ispitivanja za otvaranje rudnika, izgradnju livnice i rudarske željeznice.<ref>[http://www.klubglasnik.net/v/a235e93b-d472-4775-a723-7d42d5c940b9/%D0%9F%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B0-%D0%BA%D1%9A%D0%B8%D0%B3%D0%B0-%D0%A0%D0%A3%D0%94%D0%90%D0%A0%D0%A1%D0%9A%D0%9E-%D0%9F%D0%A3%D0%A2%D0%9E%D0%92%D0%90%D0%8A%D0%95-%D0%9F%D0%9E-%D0%A1%D0%A0%D0%91%D0%98%D0%88%D0%98-1835-%D0%93%D0%9E%D0%94%D0%98%D0%9D%D0%95.aspx Rudarsko putovanje po Srbiji 1835. godine], Službeni glasnik, 2014.</ref><ref>[http://www.academia.edu/3055799/Poseta_barona_Herdera_Srbiji_i_prvi_plan_o_izgradnji_%C5%BEeleznice Poseta barona Herdera Srbiji i prvi plan za izgradnju železnice], Mr Momir Samardžić, Istraživanja, 18 (2007), 135–144.</ref> Baron Herder je u Kneževinu Srbiju doneo poklon zbirku od 500 primjeraka minerala koje je sakupio po različitim krajevima svijeta, a potom obogatio uzorcima i iz Srbije.<ref>[http://www.rgf.bg.ac.rs/aktuelnosti/aktuelnosti/Blago%20Zemlje/15-16%20MNRLS%20SER%2060_210x285.pdf Prva minerološka zbirka]</ref> Iz "baronove zbirke“ do danas su sačuvana 254 uzorka koja se čuvaju na propisan način u zbirci - muzeja Rudarsko - geološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu.<ref>[http://www.danas.rs/danasrs/drustvo/terazije/i_kriptonit_u_vitrinama.14.html?news_id=214976 I kriptonit u vitrinama (Danas, Jelena Tasić, maj 2011)]</ref> Herder je ponovo otkrio i naznačio rudna nalazišta kod rijeke Mali Pek, odnosno Majdanpeka. Naredne decenije, 1848. godine, iz Milanovca u ove brdsko-planinske predjele dolazi mladi rudarski inženjer Vasilije Božić, jedan od prvih državnih pitomaca koji je završio Rudarsku akademiju u [[Šemnice\|Šemnicama]], s još četiri radnika, te na više mjesta počinju s raščišćavanjem terena obaranjem drveća i probnim otkopima. Već sljedeće godine mlada kneževina iz državnih sredstava počinje s izgradnjom topionice [[Željezo\|željeza]] i bakra, koja će trajati do 1859. Izgradnja tog preduzeća predstavljala je jednu od najvećih investicija u zemlji, kojom je utemeljena savremena [[teška industrija]] u Srbiji i na Balkanu. Topionica je imala savremenu opremu i mašine za to doba, visoku i nisku peć na ugalj za topljenje, a 1852. ugrađuje se i [[parna mašina]]. Osim toga, izgrađeno je naselje s kućama za rudare i članove njihovih porodica. Majdanpek je na osnovu Uredbe proglašen okružnom varoši 1853. godine.<ref>[https://istorijaosvmpek.wordpress.com/из-прошлости-нашег-краја/проглашење-мајданпека-окружном-варо/ Iz prošlosti našeg kraja: Proglašenje Majadanpeka okružnom varoši]</ref> U to doba knez [[Aleksandar Karađorđević (knez)\|Aleksandar Karađorđević]], 1856. godine, izgradio je u obližnjoj Brestovačkoj Banji dvorac – ljetnikovac, koji i danas postoji.<ref>{{Citiranje weba \|url=http://rtb.rs/princeza-katarina-karadordevic-posetila-bor/ \|title=''U dvorcu svojih predaka – princeza Katarina poserila Bor'' \|accessdate=8. 6. 2018 \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150106094405/http://rtb.rs/princeza-katarina-karadordevic-posetila-bor/ \|archivedate=6. 1. 2015 \|url-status=dead }}</ref> Iste godine u Majdanpeku je izgrađena škola. Ostalo je zabilježeno da topionica preko zime nije radila tokom tog pionirskog perioda. Međutim, vlada nije imala daljnja finansijska sredstva za proširenje radova u Majdanpeku, pa je donijela odluku da se stranim ulagačima preda rudnik na korištenje, na obostranu korist. Vijest o davanju rudnika pod zakup prenijela se cijelom Evropom. Rudnikom su potom na osnovu ugovora upravljale naizmjenično francuska, engleska i austrijska kompanija s belgijskim kapitalom. U međuvremenu, 15. aprila 1866. donesen je Zakon o rudnicima, koji je regulirao ovu sferu djelovanja. Za vrijeme engleskog vlasništva nad rudnikom u livnici i mašinskoj radionici u Majdanpeku su 1882. izrađene prve [[Parna lokomotiva\|parne lokomotive]] i teretni vagoni u Srbiji i na Balkanu. U Majdanpeku je dvije godine prije [[Beograd]]a, [[Novi Sad\|Novog Sada]] i [[Niš]]a, u junu 1882, svečano puštena prva željeznička industrijska pruga, kolosijeka širine 600 mm, kada je lokomotiva sa četiri vagona prešla dionicu od 15 kilometara.
	[[Datoteka:Majdanpek sa Starice danju.jpg\|mini\|lijevo\|200px\|Majdanpek i njegov rudarski kop s planine Starice]]		[[Datoteka:Majdanpek sa Starice danju.jpg\|mini\|lijevo\|200px\|Majdanpek i njegov rudarski kop s planine Starice]]
	[[Datoteka:Majdanpek sa Starice noću 01.jpg\|\|mini\|desno\|200px\|Majdanpek noću s vrha Starice. Na slici se vidi osvijetljen stadion RFK "Majdanpek", koji se trenutno takmiči u Zoni "Istok".]]		[[Datoteka:Majdanpek sa Starice noću 01.jpg\|\|mini\|desno\|200px\|Majdanpek noću s vrha Starice. Na slici se vidi osvijetljen stadion RFK "Majdanpek", koji se trenutno takmiči u Zoni "Istok".]]
Redak 38:		Redak 38:
	U Majdanpeku se nalazi lovačko udruženje "Srna", koje ima tradiciju od 1898. godine. Muzej u Majdanpeku nastao je 1998. osamostaljivanjem odjeljenja Muzeja rudarstva i metalurgije iz Bora, koje je otvoreno u Majdanpeku 1984. godine. Rudarski nogometni klub "Majdanpek" osnovan je 1934, a jedan od poznatijih nogometaša koji je potekao iz ovog kluba bio je [[Dejan Petković]], koji je nogometnu slavu stekao u [[Brazil]]u.<ref>{{cite web\|url=http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/20/rts-1/2404614/o-gringo.html\|title=O Gringo\|first=RTS, Radio televizija Srbije, Radio Television of\|last=Serbia\|publisher=\|accessdate=30. 6. 2018}}</ref>		U Majdanpeku se nalazi lovačko udruženje "Srna", koje ima tradiciju od 1898. godine. Muzej u Majdanpeku nastao je 1998. osamostaljivanjem odjeljenja Muzeja rudarstva i metalurgije iz Bora, koje je otvoreno u Majdanpeku 1984. godine. Rudarski nogometni klub "Majdanpek" osnovan je 1934, a jedan od poznatijih nogometaša koji je potekao iz ovog kluba bio je [[Dejan Petković]], koji je nogometnu slavu stekao u [[Brazil]]u.<ref>{{cite web\|url=http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/20/rts-1/2404614/o-gringo.html\|title=O Gringo\|first=RTS, Radio televizija Srbije, Radio Television of\|last=Serbia\|publisher=\|accessdate=30. 6. 2018}}</ref>

	Zbog [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji\|rata u SFRJ]] 1991. dolazi do pada rudarske i industrijske proizvodnje i danas se grad bori da obnovi ranije industrijske uspjehe. Na početku 21. vijeka rudnik se sastoji od dva površinska kopa: Južnog i Sjevernog revira, kao i flotacije bakra Majdanpek. U rudniku Majdanpek glavni resurs predstavlja ruda bakra, a u manjim količinama rude srebra i zlata. Na površinskim kopovima koriste se moćne mašine među kojima se svakako najviše ističu hidraulični [[bager]]i "Komatsu PC 4000" sa motorom od 1,3 megavata i radnom kašikom zapremine 22 kubika ili 50 tona materijala.<ref>{{~~Cite web~~ \|url=https://rtb.rs/u-rudniku-bakra-majdanpek-na-juznom-reviru/ \|title=U Rudniku Majdanpek, na "Južnom reviru" (RTB Bor, 18.10.2012.) \|accessdate=7. 12. 2018 \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20181209123925/https://rtb.rs/u-rudniku-bakra-majdanpek-na-juznom-reviru/ \|archivedate=9. 12. 2018 \|url-status=dead }}</ref><ref>{{~~Cite web~~ \|url=https://rtb.rs/jos-jedan-komacu-bager-u-rbm-u/ \|title=Još jedan bager u RBM-u (RTB Bor, 14.09.2012.) \|accessdate=7. 12. 2018 \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20181209123702/https://rtb.rs/jos-jedan-komacu-bager-u-rbm-u/ \|archivedate=9. 12. 2018 \|url-status=dead }}</ref> U sastavu RTB Bor 2014. godine otvorena je nova topionica i fabrika [[sumprona kiselina\|sumporne kiseline]] po modernoj tehnologiji i prema najnovijim ekološkim standardima, u vrijednosti približno 250 miliona eura.<ref>{{cite web\|url=http://www.rtv.rs/sr_lat/ekonomija/zavrsena-izgradnja-nove-topionice-rtb-bor_550420.html\|title=Završena izgradnja nove topionice RTB Bor\|first=Javna medijska ustanova JMU Radio-televizija\|last=Vojvodine\|website=JMU Radio-televizija Vojvodine\|accessdate=30. 6. 2018}}</ref> U proljeće 2018. počela je rekonstrukcija željezničke pruge [[Požarevac]] – Majdanpek, dužine 90 kilometara, a vrijednost radova, koji će trajati do jeseni, iznosit će 30 miliona eura.<ref>{{cite web\|url=http://www.rtv.rs/sr_lat/ekonomija/rekonstrukcija-pruge-pozarevac-majdanpek-gotova-do-21.-novembra_923828.html\|title=Rekonstrukcija pruge Požarevac-Majdanpek gotova do 21. novembra\|first=Javna medijska ustanova JMU Radio-televizija\|last=Vojvodine\|website=JMU Radio-televizija Vojvodine\|accessdate=30. 6. 2018}}</ref> Remont ove regionalne pruge završen je u predviđenom roku, 21. novembra 2018. godine, kada je uspostavljen teretni željeznički saobraćaj dok se uspostavljanje putničkog željezničkog saobraćaja očekuje 1. februara 2019. godine nakon pripreme dizel motornih vozova.<ref>[http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/56/srbija-danas/3330582/zavrsena-rekonstrukcija-pruge-pozarevac---majdanpek.html Završena rekonstrukcija pruge Požarevac - Majdanpek (RTS, 22. 11. 2018.)]</ref><ref>[https://www.youtube.com/watch?v=bLU-89GrzLw Završena rekonstrukcija pruge Požarevac - Majdanpek (Infrastruktura željeznice Srbije - Zvanični kanal)]</ref> Krajem avgusta 2018. godine, nakon raspisanog tendera većinski vlasnik od 63 odsto Rudarskog-topioničarskog basena "Bor" u čijem sastavu posluju i rudnici u Majdanpeku postaje [[Kina\|kineska]] rudarska kompanija "Zijin", koja se obavezala da za dokapitalizaciju investira u postojeće i nove kapacitete, kao i za rješavanje starih dugova, 1,46 milijardi dolara.<ref>[http://www.politika.rs/sr/clanak/410349/Bor-na-putu-svile Bor na putu svile (Politika, Anica Telesković, 31. avgust 2018.)]</ref> Od cjelokupne sume za rješavanje problema [[Ekologija\|ekoloških]] zagađenja predviđeno je da se uloži 136 miliona dolara.		Zbog [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji\|rata u SFRJ]] 1991. dolazi do pada rudarske i industrijske proizvodnje i danas se grad bori da obnovi ranije industrijske uspjehe. Na početku 21. vijeka rudnik se sastoji od dva površinska kopa: Južnog i Sjevernog revira, kao i flotacije bakra Majdanpek. U rudniku Majdanpek glavni resurs predstavlja ruda bakra, a u manjim količinama rude srebra i zlata. Na površinskim kopovima koriste se moćne mašine među kojima se svakako najviše ističu hidraulični [[bager]]i "Komatsu PC 4000" sa motorom od 1,3 megavata i radnom kašikom zapremine 22 kubika ili 50 tona materijala.<ref>{{Citiranje weba \|url=https://rtb.rs/u-rudniku-bakra-majdanpek-na-juznom-reviru/ \|title=U Rudniku Majdanpek, na "Južnom reviru" (RTB Bor, 18.10.2012.) \|accessdate=7. 12. 2018 \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20181209123925/https://rtb.rs/u-rudniku-bakra-majdanpek-na-juznom-reviru/ \|archivedate=9. 12. 2018 \|url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje weba \|url=https://rtb.rs/jos-jedan-komacu-bager-u-rbm-u/ \|title=Još jedan bager u RBM-u (RTB Bor, 14.09.2012.) \|accessdate=7. 12. 2018 \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20181209123702/https://rtb.rs/jos-jedan-komacu-bager-u-rbm-u/ \|archivedate=9. 12. 2018 \|url-status=dead }}</ref> U sastavu RTB Bor 2014. godine otvorena je nova topionica i fabrika [[sumprona kiselina\|sumporne kiseline]] po modernoj tehnologiji i prema najnovijim ekološkim standardima, u vrijednosti približno 250 miliona eura.<ref>{{cite web\|url=http://www.rtv.rs/sr_lat/ekonomija/zavrsena-izgradnja-nove-topionice-rtb-bor_550420.html\|title=Završena izgradnja nove topionice RTB Bor\|first=Javna medijska ustanova JMU Radio-televizija\|last=Vojvodine\|website=JMU Radio-televizija Vojvodine\|accessdate=30. 6. 2018}}</ref> U proljeće 2018. počela je rekonstrukcija željezničke pruge [[Požarevac]] – Majdanpek, dužine 90 kilometara, a vrijednost radova, koji će trajati do jeseni, iznosit će 30 miliona eura.<ref>{{cite web\|url=http://www.rtv.rs/sr_lat/ekonomija/rekonstrukcija-pruge-pozarevac-majdanpek-gotova-do-21.-novembra_923828.html\|title=Rekonstrukcija pruge Požarevac-Majdanpek gotova do 21. novembra\|first=Javna medijska ustanova JMU Radio-televizija\|last=Vojvodine\|website=JMU Radio-televizija Vojvodine\|accessdate=30. 6. 2018}}</ref> Remont ove regionalne pruge završen je u predviđenom roku, 21. novembra 2018. godine, kada je uspostavljen teretni željeznički saobraćaj dok se uspostavljanje putničkog željezničkog saobraćaja očekuje 1. februara 2019. godine nakon pripreme dizel motornih vozova.<ref>[http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/56/srbija-danas/3330582/zavrsena-rekonstrukcija-pruge-pozarevac---majdanpek.html Završena rekonstrukcija pruge Požarevac - Majdanpek (RTS, 22. 11. 2018.)]</ref><ref>[https://www.youtube.com/watch?v=bLU-89GrzLw Završena rekonstrukcija pruge Požarevac - Majdanpek (Infrastruktura željeznice Srbije - Zvanični kanal)]</ref> Krajem avgusta 2018. godine, nakon raspisanog tendera većinski vlasnik od 63 odsto Rudarskog-topioničarskog basena "Bor" u čijem sastavu posluju i rudnici u Majdanpeku postaje [[Kina\|kineska]] rudarska kompanija "Zijin", koja se obavezala da za dokapitalizaciju investira u postojeće i nove kapacitete, kao i za rješavanje starih dugova, 1,46 milijardi dolara.<ref>[http://www.politika.rs/sr/clanak/410349/Bor-na-putu-svile Bor na putu svile (Politika, Anica Telesković, 31. avgust 2018.)]</ref> Od cjelokupne sume za rješavanje problema [[Ekologija\|ekoloških]] zagađenja predviđeno je da se uloži 136 miliona dolara.

	== Turizam ==		== Turizam ==