WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-01T02:42:48Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{drugoznačenje2|[[Luka Marić (nogometaš)]]}}
{{Znanstvenik
| ime = Luka Marić
| slika = Luka_Maric(Geolog).jpg
| slika_širina =
| naslov =
| datum_rođenja = [[24. veljače]] [[1899.]]
| mjesto_rođenja = [[Papići]]
| datum_smrti = [[17. lipnja]] [[1979.]]
| mjesto_smrti = [[Tisno]]
| etnicitet = [[Hrvat]]
| polje = [[geologija]], [[petrologija]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = Nagrada ''Ruđer Bošković'' za znanstveni rad
| fusnote =
}}
'''Luka Marić''' ([[Papići]], [[24. veljače]] [[1899.]] - [[Tisno]], [[17. lipnja]] [[1979.]]) bio je hrvatski [[mineralogija|mineralog]] i [[petrologija|petrolog]]<ref name="Prvi izvor" />.
== Životopis ==
Osnovnu školu završio je u [[Srednja Meminska|Meminskoj]], nižu gimnaziju u [[Petrinja|Petrinji]], a višu u [[Karlovac|Karlovcu]] 1918. Pohađao [[Filozofski fakultet u Zagrebu]], grupu prirodopis i kemija, te diplomirao i položio profesorski ispit 1922. godine. Zatim predaje u gimnazijama u [[Srbobran]]u i [[Ogulin]]u do 1924. godine. Zahvaljujući svojim sposobnostima dobiva dvogodišnju stipendiju za specijalizaciju u [[Francuska|Francuskoj]], u [[Pariz]]u i [[Nancy]]u. Za vrijeme svog boravka u Francuskoj uči od svjetski poznatih mineraloga i geokemičara Lacroixa i [[Volodimir Ivanovič Vernadskij|Vernadskog]]. Od 1925. do 1931. godine radi kao kustos Mineraloško-petrografskog muzeja u Zagrebu<ref name="Treći izvor" />. Doktorirao je 1928. godine na [[Sveučilište u Beogradu|Sveučilištu u Beogradu]]. Od 1931. godine pa sve do umirovljenja 1969. godine radi kao docent, izvanredni te na kraju i redovni profesor mineralogije, petrologije i nauka o rudnim ležištima na [[Rudarsko-geološko-naftni fakultet u Zagrebu|Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu]]. Osim ovih predavao je i niz predmeta iz područja geoznanosti na odjelima nekadašnjeg Tehnološkog fakulteta, arhitektonskom, građevinskom, geodetskom i kemijskom, koji su kasnije postali samostalni fakulteti. Usporedno svemu navedenome bio je i predstojnik Zavoda za mineralogiju, petrologiju te ekonomsku geologiju 41 godinu. U vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bježi od [[Ustaše|ustaškog]] režima u [[Ljubljana|Ljubljanu]] gdje radi kao honorarni nastavnik od 1941. do 1945. godine. Tijekom svoje duge i bogate znanstvene i stručne karijere putuje diljem [[Europa|Europe]], te jednim dijelom [[Azija|Azije]] i [[Afrika|Afrike]] <ref name="Drugi izvor" />.

== Znansveni rad i doprinos==
Svoje prvo djelo pod nazivom objavio je 1928. godine. Ovim radom započeo je razvoj petrologije na području bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Prvi je na ovim prostorima upotrijebio kemijski sastav stijene kako bi izradio varijacijske dijagrame pomoću kojih bi opisao genezu stijena. Veliki dio njegove karijere se odnosio na magmatske stijene <ref name="Drugi izvor" /> . Među bitnijima se svakako ističu petrografska istraživanja magmatskih stijena u Staroj Raški te ofiolitna zona iz doline rijeke [[Lim (rijeka)|Lim]] gdje je prvi iskoristio kvantitativnu kemijsku analizu i detaljno mikroskopsko istraživanje bazičnih i ultrabazičnih stijena.
Treba spomenuti Marićev rad i istraživanje provedeno na efuzivnim magmatskim stijenama između [[Kratovo|Kratova]] i [[Zletovo|Zletova]] u istočnoj [[Makedonija|Makedoniji]]. Uz otkriće rudnih ležišta, Marić je odredio i da se vulkanska aktivnost na području odvijala u tri faze. Ustvrdio je genezu stijena te izradio prvu petrografsku kartu područja. Krajem 40-ih godina prošlog stoljeća istražuje efuzivne magmatske stijene na području grada [[Bor (grad)|Bor]], poznatog po rudncima bakra. Rezultate svog istraživanja objavljuje u knjizi pod nazivom ''Magmatiti u užem području rudnika Bor u istočnoj Srbiji''. Ovo djelo postalo je temelj za sva daljnja petrografska istraživanja na tom području. Bavio se istraživanjem bazičnih stijena pronađenih u [[Dinaridi]]ma i [[Tauridi]]ma, granitima iz [[Prilep|Priplepa]] i Zagreba, porfirita iz [[Vratnik]]a. Sintezu svog rada Marić je objavio u časopisu Neues Jahrbuch für Mineralogie pod nazivom ''Magmatismus und Alkalimetasomatose im jugoslawischen Raum''. Brojčano manji, no neupitno jednako bitni su Marićevi radovi vezani za metamorfne stijene. Jedan od njih je dokumentarni rad o metamorfnim stijenama Selečke Planine, temelj za daljnje istraživanje kristalinskih škriljavaca na području. Proučavao je i metamorfite [[Medvednica|Medvednice]]. Bavio se i proučavanjem sedimentnih stijena.
Profesor Luka Marić je zaslužan za mnoga otkrića iz područja geologije na teritoriju bivše Jugoslavije. Svojim radom pružio je temelj za brojna daljnja istraživanja vezana za mineralogiju, petrologiju, petrografiju, geokemiju i sl. Dobitnik je niza nagrada, spomenica, zahvalnica i diploma. Svakako jedna od najbitnijih nagrada dodijeljenih prof. Mariću je ''Ruđer Bošković'' za znanstveni rad 1965. godine. Dobitnik je i nagrade AVNOJ-a 1971. godine. Odlikovan je ordenom rada sa zlatnom zvijezdom 1949. godine, a 1965. godine ordenom rada sa crvenom zastavom i ordenom Republike sa srebmim vijencem. Mineral marićit nazvan je po prof. Mariću kako bi se odala počast njemu i njegovim doprinosima geologiji.
1974. godine.
==Djela==
===Knjige i udžbenici===
*''Masiv gabra kod Jablanice'' (1928.)
*''Koliko je stara naša Zemlja'' (1931.)
*''Izvori u srednjem dijelu Medvednice: prilog hidrogeologiji Zagrebačke gore'' (1935.)
*''Sistematska petrografija : za studente prirodnih i tehničkih nauka inženjere i praktične geologe : s 81 slikom u tekstu i kartom rudišta i kamenoloma Jugoslavije u prilogu'' (1945.)
*''Sistematska petrografija: s 80 slika u tekstu'' (1951.)
*''Magmatiti u užem području rudnika Bor u istočnoj Srbiji'' (1957.)
*''Minerali, stijene i rudna ležišta u našoj zemlji od prethistorije do danas'' (1974.)
===Važniji znanstveni članci===
*''Magmatismus und Alkali-metasomatose im jugoslawischen Raum'' u časopisu Neues Jahrbuch für Mineralogie.
*''Gabro kod Jablanice n/N u svjetlosti novih istraživanja'' u časopisu Geološki vjesnik
*''O strukturi kristala'' u časopisu Mladost
*''Naše građevno i uresno kamenje'' u časopisu Tehnički list
*''Geološka istraživanja i rudne pojave u Petrovoj gori i široj regiji'' objavljeno na Simpoziju o Petrovoj gori
*''Toplina naše Zemlje i radioaktivni elementi'' u časopisu Mladost
*''Kroz kamenolom na otoku Braču'' u časopisu Novosti
== Funkcije i članstva==
* Dekan Tehnološkog fakulteta
* Predsjednik Hrvatskog geološkog društva
* Predsjednik Nacionalnog i Internacionalnog društva za istraživanje boksita
* Član Glavnog odbora za dodjelu znanstvenih nagrada Sabora Republike Hrvatske
* Savjetnik Instituta za građevinstvo
* Redoviti član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti
* Član Srpske akademije znanosti i umjetnosti
* Član Njemačkog mineraloškog društva
* Član Američkog geokemijskog društva
* Član redakcije časopisa Geološki vjesnik
* Član Nacionalnog i predsjednik Internacionalnog društva za istraživanje boksita (ICSOBE) u okviru JAZU
* Predsjednik i doživotni počasni predsjednik Srpskog kulturnog društva u Zagrebu
* Član Europskog društva za kulturu u Veneciji
* Član Glavnog odbora za dodjelu znanstvenih nagrada Sabora Hrvatske
* Jedan od trojice osnivača rudarskog odjela na Tehničkom fakultetu u Zagrebu 1939. godine
* Prvi predsjednik Savjeta RGN fakulteta
==Izvori==
{{izvori|refs=
<ref name="Prvi izvor">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=38894 http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=38894]</ref>
<ref name="Treći izvor">[http://proleksis.lzmk.hr/20863/ http://proleksis.lzmk.hr/20863/]</ref>
<ref name="Drugi izvor">MAYER D., 1981., In memoriam akademik Luka Marić, Geologia Croatica, 33, str. 283-286.</ref>
}}
== Vanjske poveznice==
# http://info.hazu.hr/hr/
# http://www.geologija.hr/hr/
# https://www.dmg-home.org/
#''[https://tehnika.lzmk.hr/maric-luka/ Marić, Luka].''Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine

[[Kategorija:Mineralogija]]
[[Kategorija:Petrologija]]
[[Kategorija:Hrvatski geolozi|Marić, Luka]]
[[Kategorija:Mineralogija|Marić, Luka]]

Luka Marić - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica