Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

2026-03-10T05:11:36Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 05:11
Redak 55:		Redak 55:

	== Vanjske veze==		== Vanjske veze==
	~~{{commons\|Lorenzo il Magnifico}}~~
	* [http://www.treccani.it/enciclopedia/medici-lorenzo-de-detto-il-magnifico/ Životopis Lorenca Veličanstvenog, na portalu treccani.it]		* [http://www.treccani.it/enciclopedia/medici-lorenzo-de-detto-il-magnifico/ Životopis Lorenca Veličanstvenog, na portalu treccani.it]
	* [http://xoomer.alice.it/ilmagnifico/index.html Soneti Lorenza Medicija]		* [http://xoomer.alice.it/ilmagnifico/index.html Soneti Lorenza Medicija]

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{it icon}}' u '{{tal oznaka}}'

2025-05-30T22:56:13Z

Zamjena teksta - '{{it icon}}' u '{{tal oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 30. svibanj 2025. u 22:56
Redak 5:		Redak 5:
	\| opis slike = [[Giorgio Vasari]]: <br> Postumni [[portret]] Lorenza Veličanstvenog		\| opis slike = [[Giorgio Vasari]]: <br> Postumni [[portret]] Lorenza Veličanstvenog
	\| pseudonim =		\| pseudonim =
	\| rođenje = [[1. siječnja]] [[1449.]]<ref name="tre">[http://www.treccani.it/enciclopedia/medici-lorenzo-de-detto-il-magnifico/ Životopis Lorenca Veličanstvenog, na portalu treccani.it] {{~~it icon~~}} pristupljeno 24. travnja 2015.</ref>		\| rođenje = [[1. siječnja]] [[1449.]]<ref name="tre">[http://www.treccani.it/enciclopedia/medici-lorenzo-de-detto-il-magnifico/ Životopis Lorenca Veličanstvenog, na portalu treccani.it] {{tal oznaka}} pristupljeno 24. travnja 2015.</ref>
	\| smrt = [[9. travnja]] [[1492.]]		\| smrt = [[9. travnja]] [[1492.]]
	\| nacionalnost =		\| nacionalnost =

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-17T06:20:03Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 06:20
Redak 30:		Redak 30:
	Lorenzo se uspio othrvati i tom pritisku, oslanjajući se na podršku firentinskih građana, i tradicionalne saveznike Firence; - [[Bologna\|Bolognu]] i [[Milano]], tako da se rat odužio. Na kraju je Lorenzo uspio diplomacijom stišati strasti, -osobno je otputovao u Napulj i riješio krizu. Nakon tog se posvetio zakonodavnim promjenama u Republici Firenci, nastojaći i na taj način učvrstiti svoju vlast.		Lorenzo se uspio othrvati i tom pritisku, oslanjajući se na podršku firentinskih građana, i tradicionalne saveznike Firence; - [[Bologna\|Bolognu]] i [[Milano]], tako da se rat odužio. Na kraju je Lorenzo uspio diplomacijom stišati strasti, -osobno je otputovao u Napulj i riješio krizu. Nakon tog se posvetio zakonodavnim promjenama u Republici Firenci, nastojaći i na taj način učvrstiti svoju vlast.

	Lorenzo je u posljednjem razdoblju svoje vlasti, kao i njegov djed [[Cosimo de Medici\|Cosimo]], provodio politiku održavanja mira i ravnoteže između raznoraznih snaga na [[Apeninski poluotok\|Apeninskom poluotoku]] ([[Francuska]], [[Sveto Rimsko Carstvo]], [[Habsburg]]zi), istovremeno je održavao dobre odnose s [[Osmansko carstvo\|osmanskim]] [[sultan]]om [[Mehmed II.\|Mehmedom II.]] , zbog pomorske trgovine, koja je bila glavni izvor [[Medici\|medicejskog]] bogatstva. <ref>{{~~cite book~~ \| last = Inalcik \| first = Halil \| year = 2000 \| location = London \| title = The Ottoman Empire: The Classical Age 1300-1600 \| publisher = Orion Publishing Group \| pages = 135 \| isbn = 978-1-8421-2442-0 }}</ref>		Lorenzo je u posljednjem razdoblju svoje vlasti, kao i njegov djed [[Cosimo de Medici\|Cosimo]], provodio politiku održavanja mira i ravnoteže između raznoraznih snaga na [[Apeninski poluotok\|Apeninskom poluotoku]] ([[Francuska]], [[Sveto Rimsko Carstvo]], [[Habsburg]]zi), istovremeno je održavao dobre odnose s [[Osmansko carstvo\|osmanskim]] [[sultan]]om [[Mehmed II.\|Mehmedom II.]] , zbog pomorske trgovine, koja je bila glavni izvor [[Medici\|medicejskog]] bogatstva. <ref>{{Citiranje knjige \| last = Inalcik \| first = Halil \| year = 2000 \| location = London \| title = The Ottoman Empire: The Classical Age 1300-1600 \| publisher = Orion Publishing Group \| pages = 135 \| isbn = 978-1-8421-2442-0 }}</ref>

	=== Lorenzo kao mecena umjetnosti ===		=== Lorenzo kao mecena umjetnosti ===

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-28T06:18:59Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir životopis
| ime = Lorenzo de' Medici
| slika = Vasari-Lorenzo.jpg
| veličina =
| opis slike = [[Giorgio Vasari]]: <br> Postumni [[portret]] Lorenza Veličanstvenog
| pseudonim =
| rođenje = [[1. siječnja]] [[1449.]]<ref name="tre">[http://www.treccani.it/enciclopedia/medici-lorenzo-de-detto-il-magnifico/ Životopis Lorenca Veličanstvenog, na portalu treccani.it] {{it icon}} pristupljeno 24. travnja 2015.</ref>
| smrt = [[9. travnja]] [[1492.]]
| nacionalnost =
| poznat_po =
| zanimanje =
}}

'''Lorenzo de' Medici''' ([[Firenca]], [[1. siječnja]] [[1449.]] – [[Firenca]], [[9. svibnja]] [[1492.]]) zvan '''Lorenzo Veličanstveni''' (''Lorenzo il Magnifico'') bio je [[Firenca|firentinski]] državnik i [[de facto]] vladar [[Republika Firenca|Republike Firence]]<ref>F.W. Kent: Lorenzo De' Medici and the Art of Magnificence, JHU Press 2006, ISBN 080188627</ref>

== Životopis ==

Lorenzo je bio najstariji sin od petero djece [[Piero di Cosimo de' Medici|Piera Nadutog (Piero il Gottoso)]] i [[Lucrezia Tornabuoni|Lucrecije Tornabuoni]].<ref name="tre"/> I njegovi su roditelji, poput njegova djeda [[Cosimo de Medici|Cosima]], bili veliki mecene [[umjetnost]]i i umjetnika: njegova majka Lucrezia pisala je [[sonet]]e i bila njegov savjetnik nakon rane očeve smrti 2. studenoga [[1469.]]

Lorenzo je odgojen u sjajnoj atmosferi [[Medici|medicejskog]] dvora, učitelj mu je bio [[diplomat]] Gentile Becchi. Još kao mladića, otac Piero slao ga je u diplomatske misije u [[Rim]], na susrete s [[Papa|papom]] i važnim [[kardinal]]ima, s nepunih 17 godina - [[1466.]], ušao je u ''Vijeće stotine [[Republika Firenca|Republike Firence]]''. Ubrzo nakon tog se oženio [[1469.]] za [[Aristokracija|plemkinju]] Clarice Orsini, s kojom je imao devetoro djece. Nakon smrti oca Piera ([[2. studenog]] [[1469.]]), preuzeo je ''brigu o vođenju obitelji [[Medici]] i njihovih obiteljskih poslova ([[banka]]rstvo), ali i grada [[Firenca|Firence]] i republike'', iako je i nadalje formalno ostao samo običan građanin.

=== Lorenzo kao vladar Firence ===
Lorenzo se ubrzo pokazao sposobnim vladarom, ali je zbog vođenja republike zanemario obiteljski posao – bankarstvo, što ga je neizravno vodilo u propast. Tijekom njegove vladavine, nekoliko predstavništava njihove obiteljske banke bankrotiralo je zbog loših kreditnih plasmana, tako da je pred kraj svog života ušao u financijske poteškoće.
[[datoteka:Verrocchio Lorenzo de Medici.jpg|thumb|left|240px|Bista Lorenza Veličanstenog rad [[Andrea del Verrocchio|Verrocchija]]]]
Lorenzo je poput svog djeda [[Cosimo de' Medici|Cosima]] i oca posredno vladao [[Republika Firenca|Republikom Firencom]] preko svojih ljudi u vijeću tog grada republike (Priori), uvjeravanjem, podmićivanjem, prijetnjama i strateškim brakovima. Njegova vladavina bila je gotovo tiranska: ljudi su imali malo sloboda, ali je Firenca procvjetala pod njegovom vladavinom.<ref name=ref2>[http://encyclopedia.stateuniversity.com/pages/13742/Lorenzo-de-Medici.html Lorenzo de' Medici - Lorenzo and politics, na portalu Net Industries and its Licensors, pristupljeno 6. lipnja 2011.]{{eng oznaka}}</ref> Takav oblik vladavine stvorio mu je brojne neprijatelje među suparničkim obiteljima - od kojih su najveći i najmoćniji bili obitelj Pazzi.<ref name=ref2/>
Na [[Uskrs]] [[26. travnja]] [[1478.]], pokušan je [[atentat]] (Zavjera Pazzi) na njega i njegova brata [[Giuliano de' Medici (1453.–1478.)|Giuliana]] u [[Firentinska katedrala|Firentinskoj katedrali]]. Iza te zavjere stajali su suparničke obitelji Pazzi i Salviati i sam [[papa]] [[Siksto IV.]].<ref name="tre"/> Napadači su uspjeli noževima i mačevima ubiti Giuliana, ali se izbodeni Lorenzo uspio spasiti bijegom. Nakon tog je Lorenzo pohvatao i pobio sve zavjerenike ([[svećenik]] koji je vodio misu, [[biskup|nadbiskup]] [[Pisa|Pise]] Francesco Salviati) i velik dio obitelji Pazzi.

Vrijeme nakon neuspjele zavjere Pazzi, proteklo je u otvorenom gnjevu [[papa|pape]] [[Siksto IV.|Siksta IV.]] i [[Vatikan]]a na [[Medi]]cije i [[Firenca|Firencu]]. Siksto IV. plijenio je medicejsku imovinu do koje je mogao doći, i [[Ekskomunikacija|ekskomunicirao]] Lorenza i cijelu firentinsku vladu na kraju je zabranio bilo kakve odnose s Republikom Firencom. Kad su se sve te mjere pokazale slabima, Siksto IV ustanovio je vojni savez protiv Firence s [[napulj]]skim [[kralj]]em [[Ferdinand I, Napuljski|Ferdinandom I.]], koji je poslao svog sina Alfonsa u napad na [[Toskana|Toskanu]].

Lorenzo se uspio othrvati i tom pritisku, oslanjajući se na podršku firentinskih građana, i tradicionalne saveznike Firence; - [[Bologna|Bolognu]] i [[Milano]], tako da se rat odužio. Na kraju je Lorenzo uspio diplomacijom stišati strasti, -osobno je otputovao u Napulj i riješio krizu. Nakon tog se posvetio zakonodavnim promjenama u Republici Firenci, nastojaći i na taj način učvrstiti svoju vlast.

Lorenzo je u posljednjem razdoblju svoje vlasti, kao i njegov djed [[Cosimo de Medici|Cosimo]], provodio politiku održavanja mira i ravnoteže između raznoraznih snaga na [[Apeninski poluotok|Apeninskom poluotoku]] ([[Francuska]], [[Sveto Rimsko Carstvo]], [[Habsburg]]zi), istovremeno je održavao dobre odnose s [[Osmansko carstvo|osmanskim]] [[sultan]]om [[Mehmed II.|Mehmedom II.]] , zbog pomorske trgovine, koja je bila glavni izvor [[Medici|medicejskog]] bogatstva. <ref>{{cite book | last = Inalcik | first = Halil | year = 2000 | location = London | title = The Ottoman Empire: The Classical Age 1300-1600 | publisher = Orion Publishing Group | pages = 135 | isbn = 978-1-8421-2442-0 }}</ref>

=== Lorenzo kao mecena umjetnosti ===
[[datoteka:Lorenzo de' Medici-ritratto.jpg|thumb|right|260px|Portret mladog Lorenza od [[Girolamo Macchietti|Girolama Macchiettija]]]]
Za Lorenzove vladavine u Firenci su radili brojni [[Renesansa|renesansni]] umjetnici; [[Piero del Pollaiolo]], [[Antonio del Pollaiuolo]], [[Andrea del Verrocchio]], [[Leonardo da Vinci]], [[Sandro Botticelli]], [[Domenico Ghirlandaio]] i [[Michelangelo Buonarroti]]. Lorenzo nije puno naručivao, ali je svojim utjecajem i vezama omogućio umjetnicima da dobiju brojne narudžbe i tako posredno utjecao na razvoj visoke renesanse.
Michelangelo je živio, učio i radio na Lorenzovu dvoru kao član njegove obitelji punih pet godina, tako da je Lorenzo osobno puno pridonio njegovu razvoju kao umjetnika.

Lorenzo se i sam okušao u umjetnosti kao pjesnik - svoje [[sonet]]e pisao je na narodnom jeziku iz tadašnje [[Toskana|Toskane]]. U svojim mladenačkim sonetima slavi život, dok su mu oni iz zrele dobi, prožeti melankolijom i osjećajima koji opisuju krhkost i nestabilnost ljudske prirode.

Lorenzo je značajno povećao fundus [[Biblioteka Laurenziana|Biblioteke Laurenziane]] koju je osnovao još njegov djed Cosimo. Njegovi agenti dobavljali su mu rijetke klasične [[Antika|antičke]] rukopise s [[Levant]]a, koje su kasnije prepisivale firentinske radionice i širile ih po cijeloj [[Europa|Europi]]. Lorenzo je na svom dvoru okupio velik krug prijatelja koji su studirali [[Antička filozofija|grčku filozofiju]], i pokušali spojiti [[Platon]]ove ideje s [[kršćanstvo|kršćanstvom]], među njima su bili [[Filozofija|filozofi]]; [[Marsilio Ficino|Ficino]], [[Poliziano]] i [[Giovanni Pico della Mirandola|Pico della Mirandola]].

=== Posljednje godine života i smrt ===
[[datoteka:Medici - Rappresentazione dei santi Giovanni e Paolo, circa 1485 - 2411117 Scan00017.tif|thumb|''Rappresentazione dei santi Giovanni e Paolo'']]

Pred sam kraj Lorenzova života Firenca je postala velika [[Girolamo Savonarola|Savonarolina]] propovjedaonica, on je svojim vatrenim demagoškim propovjedima uzburkao cijeli [[Apeninski poluotok]]. Osobno je vjerovao da je kršćanstvo suviše udaljeno od grčko-rimske kulture, tako da nije vjerovao u Lorenzov projekt spoja kršćanstva i platonizma. Ali Savonarola je trebao Lorenzu u borbi protiv [[Vatikan]]a, tako da se on osobno angažirao da ga dovede u Firencu.

Lorenzo de 'Medici umro je u noći između 8. - 9. travnja [[1492.]], u tadašnjem predgrađu Firence u medicejskoj vili Careggi. On i njegov brat Giuliano pokopani su u [[Kapela Medici|Kapeli Medici (Cappelle medicee)]] u [[Bazilika San Lorenzo, Firenca|Bazilici San Lorenzo]] koju je projektirao i izveo [[Michelangelo Buonarroti|Michelangelo]].

== Pogledajte i ove stranice ==
* [[Medici]]

== Bilješke ==
{{izvori}}

== Vanjske veze==
{{commons|Lorenzo il Magnifico}}
* [http://www.treccani.it/enciclopedia/medici-lorenzo-de-detto-il-magnifico/ Životopis Lorenca Veličanstvenog, na portalu treccani.it]
* [http://xoomer.alice.it/ilmagnifico/index.html Soneti Lorenza Medicija]
* [http://www.clariceorsini.it Associazione Culturale "Clarice Orsini" - Monterotondo (Italija)]

[[Kategorija:Životopisi, Italija]]
[[Kategorija:Povijest Italije]]
[[Kategorija:Medici]]

Lorenzo de' Medici - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{it icon}}' u '{{tal oznaka}}'

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica