Suradnik10: Zamjena teksta - '{{spa oznaka}}' u '{{špa oznaka}}'

2025-05-27T04:56:34Z

Zamjena teksta - '{{spa oznaka}}' u '{{špa oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 27. svibanj 2025. u 04:56
Redak 27:		Redak 27:
	* ''Srpska pravoslavna Crkva i fašizam'', Globus, Zagreb, 1996.		* ''Srpska pravoslavna Crkva i fašizam'', Globus, Zagreb, 1996.
	* ''[[Stepinac i Židovi (Štefan)\|Stepinac i Židovi]]'', Croatiaprojekt, Zagreb, 1998.		* ''[[Stepinac i Židovi (Štefan)\|Stepinac i Židovi]]'', Croatiaprojekt, Zagreb, 1998.
	* ''El antisemitismo historico de Serbia'', Buenos Aires, 1998., (zajedno s Tomislavom Vukovićem).<ref>[http://biblioteca.cancilleria.gob.ec/cgi-bin/koha/opac-detail.pl?biblionumber=331 El antisemitismo histórico de Serbia by Vukovic, Tomislav; Stefan, Ljubica], biblioteca.cancilleria.gob.ec, pristupljeno 30. lipnja 2020. {{eng oznaka}}/{{~~spa~~ oznaka}}</ref>		* ''El antisemitismo historico de Serbia'', Buenos Aires, 1998., (zajedno s Tomislavom Vukovićem).<ref>[http://biblioteca.cancilleria.gob.ec/cgi-bin/koha/opac-detail.pl?biblionumber=331 El antisemitismo histórico de Serbia by Vukovic, Tomislav; Stefan, Ljubica], biblioteca.cancilleria.gob.ec, pristupljeno 30. lipnja 2020. {{eng oznaka}}/{{špa oznaka}}</ref>
	* ''Istinom i činjenicama za Hrvatsku'', HKZ - Hrvatsko slovo, Zagreb, 1999.		* ''Istinom i činjenicama za Hrvatsku'', HKZ - Hrvatsko slovo, Zagreb, 1999.
	* ''Mitovi i zatajena povijest'', "K. Krešimir" i "Slovo M", Zagreb, 1999.		* ''Mitovi i zatajena povijest'', "K. Krešimir" i "Slovo M", Zagreb, 1999.

WikiSysop: bnz

2022-03-23T10:19:21Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 23. ožujak 2022. u 10:19
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Ljubica Štefan'''-->'''~~Ljubica Štefan''' ([[Prilep]], [[1921.]] - [[Zagreb]], [[17. ožujka]] [[2002.]]), bila je [[hrvatska]] [[povjesničarka]]. [[Publicistika\|Publicističke]] i znanstvene radove iz suvremene [[povijest]]i počela je objavljivati tek krajem [[1980-ih]] godina. Dobitnica je [[izrael]]skoga priznanja [[Pravednik među narodima]].<ref name="pravednik">{{eng oznaka}} [http://www.yadvashem.org/yv/pdf-drupal/croatia.pdf Righteous Among the Nations Honored by Yad Vashem - Croatia], yadvashem.org, preuzeto 24. siječnja 2017.</ref>		Ljubica Štefan''' ([[Prilep]], [[1921.]] - [[Zagreb]], [[17. ožujka]] [[2002.]]), bila je [[hrvatska]] [[povjesničarka]]. [[Publicistika\|Publicističke]] i znanstvene radove iz suvremene [[povijest]]i počela je objavljivati tek krajem [[1980-ih]] godina. Dobitnica je [[izrael]]skoga priznanja [[Pravednik među narodima]].<ref name="pravednik">{{eng oznaka}} [http://www.yadvashem.org/yv/pdf-drupal/croatia.pdf Righteous Among the Nations Honored by Yad Vashem - Croatia], yadvashem.org, preuzeto 24. siječnja 2017.</ref>

	== Životopis ==		== Životopis ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-06T10:21:51Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Ljubica Štefan''' ([[Prilep]], [[1921.]] - [[Zagreb]], [[17. ožujka]] [[2002.]]), bila je [[hrvatska]] [[povjesničarka]]. [[Publicistika|Publicističke]] i znanstvene radove iz suvremene [[povijest]]i počela je objavljivati tek krajem [[1980-ih]] godina. Dobitnica je [[izrael]]skoga priznanja [[Pravednik među narodima]].<ref name="pravednik">{{eng oznaka}} [http://www.yadvashem.org/yv/pdf-drupal/croatia.pdf Righteous Among the Nations Honored by Yad Vashem - Croatia], yadvashem.org, preuzeto 24. siječnja 2017.</ref>

== Životopis ==
Ljubica Štefan rođena je [[1921.]] godine u [[Prilep]]u. Osnovnu školu i gimnaziju pohađala je u raznim hrvatskim mjestima. Maturirala je u [[Krk]]u [[1939.]] godine. Studij je započela na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]] [[1939.]] godine, a završila [[1949.]] godine u [[Beograd]]u, gdje diplomirala [[Slavistika|slavistiku]]. Kao profesorica slavistike radila je u [[Beograd]]u, [[Kosovo|Kosovu]] i [[Vojvodina|Vojvodini]].<ref name=narod/>

[[Drugi svjetski rat]] provela je kod strica Luje Štefana u [[Karlovac|Karlovcu]]. Zajedno su spašavali pripadnike [[Židovi|židovskoga]] naroda za vrijeme [[Ustaše|ustaške]] vlasti u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] za što su oboje od [[izrael]]ske države, odnosno centra [[Yad Vashem]], [[1992.]] godine, dobili priznanje [[Pravednik među narodima]].<ref name="pravednik" /> Imena su im uklesana na mramornoj ploči na ''Zidu časti'' u ''Vrtu pravednika''. Na izričit pisani zahtjev uz njihova imena prvi je puta u memorijalnom centru Yad Vashem uklesan naziv CROATIA.

Na svjetlo dana iznijela je i dokumente o susretu predstavnika [[SPC|Srpske pravoslavne crkve]] s njemačkim vojnim vlastima kada su im iskazali odanost, a objavila je i dokument o apelu 500 najznačajnijih predstavnika (intelektualaca) srpskog naroda u kojem se Srbe poziva na suradnju s [[nacisti]]ma i borbu protiv komunista i Židova.<ref name=narod/>

Radila je kao profesorica u [[Bosna|Bosni]], [[Vojvodina|Vojvodini]], [[Kosovo|Kosovu]] i Beogradu. Živjela je u Beogradu do [[1992.]] godine, kada se vraća u Hrvatsku.

Krajem 1980-ih počinje objavljivati povijesne radove, isprva anonimno, odnosno skrivena iza [[pseudonim]]a (''Edo Bojović'')<ref name=narod>[http://narod.hr/kultura/17-ozujka-2002-umrla-ljubica-stefan-heroina-koja-iz-beograda-pisala-genocidnim-namjerama-srbije Narod.hr], Petar Horvatić: ''17. ožujka 2002. umrla Ljubica Štefan – heroina koja je iz Beograda pisala o genocidnim namjerama Srbije'', 17. ožujka 2017. (pristupljeno 19. ožujka 2017.)</ref>, tuđeg imena ([[Tomislav Vuković]]) ili nije uopće navedena kao autor već je potpisan glavni urednik (Bojan Korsika, ''Časopis za kritiku znanosti''), zbog opasnosti koja bi joj u Beogradu mogla prijetiti.{{ni}} Poslije dolaska u Zagreb [[1992.]] godine radove objavljuje pod svojim imenom. Objavljivala je u mnogim tjednicima, dnevnim novinama i časopisima (''[[Hrvatsko slovo]]'', ''[[Hrvatski obzor]]'', ''[[Vjesnik]]'' i inima.) te sudjelovala na savjetovanjima i stručnim i znanstvenim skupovima.

== Prijepori ==
* Ljubica Štefan je zastupala prijeporno gledište, koje je prvi objavio [[Franjo Tuđman|dr. Franjo Tuđman]] u svojim ''[[Bespuća povijesne zbiljnosti|Bespućima]]'', kako je [[Sabirni logor Jasenovac]] između [[1945.]] i [[1948.]] godine bio mjesto pogubljenja zarobljenih [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|domobrana]], ustaša i drugih neprijatelja tadašnjeg komunističkog režima.<ref>[http://www.safaric-safaric.si/materiali_cro/stefan_ljubica/1998%20HZK%20Stefan%20Jasenovac%201945_1947_48.pdf Ljubica Štefan, ''Poslijeratni Titov logor Jasenovac 1945.-1947./48.''], preuzeto 4. svibnja 2011.</ref> Toj teoriji su se dugo protivili neki povjesničari Drugoga svjetskog rata na području bivše Jugoslavije kao i sam muzej u Jasenovcu.<ref>[http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=7338 JUSP Jasenovac - Pitaju nas], preuzeto 4. svibnja 2011.</ref>
* Drugi prijepor je onaj glede [[Nikola Tesla|Nikole Tesle]] i tezi o hrvatskom podrijetlu njegovih predaka čemu se protive neki hrvatski i međunarodni stručnjaci koji govore o njegovom srpskom podrijetlu. Ljubica Štefan tvrdi kako je za boravka u Beogradu vidjela dijelove neobjavljenog Teslinog dnevnika u kojem on govori o hrvatskom podrijetlu svojih predaka. Zapis iz tajnog dnevnika Nikole Tesle objavljen je i u knjizi [[Petar Vučić|dr. Petra Vučića]] ''Govor Hrvatima o ispravnom putu'', na 55. stranici.<ref name="hrvatski-fokus">[http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1756:otkrivena-tajna-strogo-skrivanog-dnevnika-nikole-tesle&catid=13:znanost&Itemid=16 Otkrivena tajna strogo skrivanog dnevnika Nikole Tesle], preuzeto 4. svibnja 2011.</ref>

== Djela ==
=== Knjige objavljene anonimno ===
* ''Srbija i Albanci. Pregled politike Srbije prema Albancima 1878-1989.'', "Časopis za kritiko znanosti", Ljubljana, 1989. (Objavljeno u tri djela, kao izvanredni brojevi časopisa br. 126-128. Nije naveden autor, nego samo Bojan Korsika kao glavni urednik.)
* ''Srpska pravoslavna crkva i Srbija u II. svjetskom ratu'', (Objavljeno početkom 1990. kao podlistak u ''[[Glas Koncila|Glasu Koncila]]''. Feljton je, od materijala kojeg je poslala iz Beograda i u dogovoru s njom, priredio i objavio pod svojim imenom Koncilov novinar [[Tomislav Vuković]].)
* ''Mozaik izdaje'', Hrvatsko književno društvo sv. Ćirila i Metoda, Zagreb, 1991. (Potpisao Tomislav Vuković.)<ref>''Stepinac i Židovi'', Croatiaprojekt, Zagreb, 1998., {{ISBN|953-6321-08-4}}, bilješka o autorici, str. 140.</ref>
* ''Pregled srpskog antisemitizma'', Alatir, Zagreb, 1992. (Pokraj Tomislava Vukovića knjigu potpisuje svojim pseudonimom ''Edo Bojović''.)

=== Knjige objavljene pod svojim imenom ===
* ''Od bajke do holokausta'', Ministarstvo vanjskih poslova, Zagreb, 1993. (Objavljeno na [[Hrvatski jezik|hrvatskom]] i [[Engleski jezik|engleskom]] jeziku. Knjiga obrađuje suradnju Srbije i okupatora u Drugom svjetskom ratu i srpski genocid nad Židovima.)
* ''Srpska pravoslavna Crkva i fašizam'', Globus, Zagreb, 1996.
* ''[[Stepinac i Židovi (Štefan)|Stepinac i Židovi]]'', Croatiaprojekt, Zagreb, 1998.
* ''El antisemitismo historico de Serbia'', Buenos Aires, 1998., (zajedno s Tomislavom Vukovićem).<ref>[http://biblioteca.cancilleria.gob.ec/cgi-bin/koha/opac-detail.pl?biblionumber=331 El antisemitismo histórico de Serbia by Vukovic, Tomislav; Stefan, Ljubica], biblioteca.cancilleria.gob.ec, pristupljeno 30. lipnja 2020. {{eng oznaka}}/{{spa oznaka}}</ref>
* ''Istinom i činjenicama za Hrvatsku'', HKZ - Hrvatsko slovo, Zagreb, 1999.
* ''Mitovi i zatajena povijest'', "K. Krešimir" i "Slovo M", Zagreb, 1999.

== Poveznice ==
* [[Nagrada Ljubica Štefan]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{eng oznaka}} [http://www.hic.hr/books/from-fairytale/index.htm ''From Fairy Tale to Holocaust''], knjiga na stranicama [[Hrvatski informativni centar|HIC]]
* [http://www.safaric-safaric.si/materiali_cro/stefan_ljubica/1998%20HZK%20Stefan%20Jasenovac%201945_1947_48.pdf Ljubica Štefan: Poslijeratni Titov logor Jasenovac]
* [http://www.scribd.com/doc/51012433/Oskar-%C5%A0aruni%C4%87-o-LJUBICI-%C5%A0TEFAN Oskar Šarunić o Ljubici Štefan]
* [[Oskar Šarunić]] [http://www.011385.com/text06/sarunic_180306.htm Četvrta obljetnica smrti Ljubice Štefan]

{{GLAVNIRASPORED:Štefan, Ljubica}}
[[Kategorija:Hrvatski povjesničari]]
[[Kategorija:Hrvatski pravednici među narodima]]

Ljubica Štefan - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{spa oznaka}}' u '{{špa oznaka}}'

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica