Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ječnik' u '{{HIEslovar'

2026-03-10T03:28:32Z

Zamjena teksta - '{{(.)ječnik' u '{{HIEslovar'

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 03:28
Redak 83:		Redak 83:

	== Biološka uloga ==		== Biološka uloga ==
	{{~~Wječnik~~}}		{{HIEslovar}}
	==Bilješke==		==Bilješke==
	{{izvori}}		{{izvori}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-16T09:54:21Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{preusmjerava|Li|narod|[[Li (narod)]]}}
{{Kemijski_element
|ime = Litij
|simbol = Li
|redni_broj = 3
|kemijska_skupina = alkalijski metali
|grupa = 1
|perioda = 2
|blok = s
|izgled = srebrno bijela [[Krutine|krutina]] (na slici: litij u parafinu) [[Datoteka:Lithium paraffin.jpg|170px]]
|gustoca = 534
|tvrdoca = 0,6 ([[Mohsova skala]])
|atomska_masa = 6,941(2)
|specificni_toplinski_kapacitet = (25 °C) 24,860
|taliste = 180,54
|vreliste = 1.342
|toplina_taljenja = 3,00
|toplina_isparivanja = 147,10
|EK1 = Helij
|EK2 = He
|e_konfiguracija = 2s1
}}

== Povijest ==
Litij (grč. λιθoς = kamen) otkrio je [[Johan Arfwedson]] [[1817.]] godine, a prvi ga je u elementarnom stanju izolirao William Thomas Brande, elektrolizirajući talinu [[litijev oksid|litijevog oksida]] [[1821.]] godine.

Brande je također sintetizirao čiste litijeve soli, te mu pronašao relativnu atomsku masu. [[1855.]] godine Robert Bunsen i Augustus Matthiessen uspjeli su dobiti velike količine litija elektrolizom taline [[litijev klorid|litijevog klorida]]. Komercijalnu proizvodnju, putem elektrolize smjese talina litijevog klorida i [[kalijev klorid|kalijevog klorida]], počela je [[1923.]] godine [[njemačka]] tvornica Metallgesellschaft AG.

[[Bogoslav Šulek|Šulekov]] naziv za litij je ''litik''.

== Svojstva ==
[[Datoteka:FlammenfärbungLi.png|50px|mini|lijevo|Litijev plamen]]
Litij je najlakši od svih poznatih metala. Najmanje je reaktivan od svih [[alkalijski metali|alkalijskih metala]]. Također je najtvrđi i najvišeg tališta.

Teže se reže od [[natrij]]a. Na svježem presjeku je srebrnasto bijel i reflektivan. Sa suhim zrakom reagira vrlo sporo, te dugo ostaje čist. Na običnom zraku nakon nekog vremena presvuče se [[litijev hidroksid|hidroksidom]] i [[litijev karbonat|karbonatom]].

Litij i njegovi spojevi plamen bojaju intenzivno crvenom bojom.

Upola je manje gustoće od vode, a pliva i u ugljikovodicima, stoga se čuva zaronjen ispod mineralnog ulja.

Posjeduje najveći specifični toplinski kapacitet od svih elemenata. Pri standardnom tlaku, postaje supravodljiv ispod 400 μK, a na neznatno višim temperaturama tek na tlakovima preko 200 tisuća atmosfera.

== Rasprostranjenost ==
Relativno je rijedak, no vrlo rasprostranjen.
Za razliku od ostalih [[alkalijski metali|alkalijskih metala]], litij se u prirodi nalazi u obliku [[silikat]]a i fosfata. Najveća [[rudna ležišta|ležišta]] rude litija su u [[Čile]], [[Kanada|Kanadi]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]].

== Dobivanje ==
Dobiva se iz [[rude|ruda]], prevođenjem u netopljivi karbonat, primjerice reakcijom samljevene rude s [[kalijev sulfat|kalijevim sulfatom]] pri povišenoj temperaturi. Dobiveni produkt ekstrahira se vodom. [[Litijev sulfat]] se otapa, a karbonat se istaloži. Tretiranjem kloridnom kiselinom, karbonat prelazi u klorid, koji se suši, tali i elektrolizira.

== Spojevi ==
Litij gradi spojeve u kojima se nalazi u stupnju oksidacije +1, pa tako otapanjem u kiselinama daje jednovalentne soli.
Reakcijom s vodikom na povišenoj temperaturi, nastaje [[litijev hidrid]] koji lako reagira s vodom.

[[Litijev oksid]] moguće je dobiti samo reakcijom s čistim kisikom, a [[litijev nitrid]] reakcijom s dušikom.

[[Litijev hidroksid]] dobiva se polaganom reakcijom oksida s vodom:

Li2O(s) + H2 → 2 Li+ + 2 OH-

Poznata su sva četiri halogenida, od kojih je najvažniji [[litijev klorid|klorid]]. Svi se litijevi halogenidi mogu sintetizirati izravnom reakcijom elemenata.

Ostale soli moguće je prirediti reakcijom metala, oksida, hidroksida ili karbonata reakcijom s kiselinom.

== Izotopi ==
Prirodni litij sastoji se od dva izotopa:
* Li-6 (7,4%)
* Li-7 (92,6%)

== Uporaba ==
Litij se koristi elementaran ili kao [[sol]] u organskim [[sinteza]]ma, metalurgiji i analitičkoj kemiji, [[maziva|mazivima]] i za suhe [[baterija|baterije]] koje mogu raditi na vrlo niskim temperaturama.
[[Litijev aluminat]] se koristi kao inertni elektrolitni potporni materijali u otopljenim karbonatnim [[gorivi članak|gorivim člancima]], gdje elektrolit može biti mješavina litijevog karbonata, kalijevog karbonata i natrijevog karbonata.

Njegovi izotopi 6Li i 7 korišteni su u proizvodnji [[litijeva bomba|litijeve bombe]].

Malim dodatkom (<1%) litija poboljšavaju se mehaničke osobine [[aluminij]]a i [[korozija|korozijska]] postojanost [[magnezij]]a. [[Slitina]] litija i magnezija s malo [[srebro|srebra]] ima manju gustoću od vode, a veliku čvrstoću i antikorozijsku postojanost.

Litijevi spojevi koriste se u medicini kao psihofarmaci, primjerice za tretiranje bipolarnog poremećaja, gdje je aktivni sastojak litijev kation, Li+.

Stari Grci i Rimljani, moglo bi se reći, bili su među prvima koji su rabili metal litij kao psihoaktivni lijek. Ljudima s bipolarnim poremećajem preporučivali su konzumiranje mineralne vode. Sol litija u obliku tablete kod većine ljudi stišava cikličke izmjene maničnog i depresivnog ponašanja. Litij međutim izaziva drhtanje ruku, oslabljeno pamćenje, pojačanu žeđ i učestalo urniranje. Slabljenje pamćenja je jedan od glavnih razloga za prestanak uzimanja litija.<ref>Spencer A. Rathus: Temelji psihologije, Naklada Slap, 2000, Zagreb</ref>

== Biološka uloga ==
{{Wječnik}}
==Bilješke==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
[http://www.ktf-split.hr/periodni/li.html Litij - KTF Split]

{{Kemijski elementi}}

[[Kategorija:Kemijski elementi]]

Litij - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ječnik' u '{{HIEslovar'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica