WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T09:11:45Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 09:11
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Liguri'''-->~~[[Datoteka:Italie -800.png\|thumb\|200px\|right\|Plemena talijanskog poluotoka početkom [[Željezno doba\|Željeznog doba]]. {{legenda\|#3200f7\|Liguri}}		[[Datoteka:Italie -800.png\|thumb\|200px\|right\|Plemena talijanskog poluotoka početkom [[Željezno doba\|Željeznog doba]]. {{legenda\|#3200f7\|Liguri}}
	{{legenda\|#808000\|[[Veneti]]}}		{{legenda\|#808000\|[[Veneti]]}}
	{{legenda\|#FF80FF\|[[Etrušćani]]}}		{{legenda\|#FF80FF\|[[Etrušćani]]}}

WikiSysop: file->datoteka

2022-04-30T02:26:59Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 02:26
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Liguri'''-->[[~~File~~:Italie -800.png\|thumb\|200px\|right\|Plemena talijanskog poluotoka početkom [[Željezno doba\|Željeznog doba]]. {{legenda\|#3200f7\|Liguri}}		<!--'''Liguri'''-->[[Datoteka:Italie -800.png\|thumb\|200px\|right\|Plemena talijanskog poluotoka početkom [[Željezno doba\|Željeznog doba]]. {{legenda\|#3200f7\|Liguri}}
	{{legenda\|#808000\|[[Veneti]]}}		{{legenda\|#808000\|[[Veneti]]}}
	{{legenda\|#FF80FF\|[[Etrušćani]]}}		{{legenda\|#FF80FF\|[[Etrušćani]]}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-19T10:35:20Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[File:Italie -800.png|thumb|200px|right|Plemena talijanskog poluotoka početkom [[Željezno doba|Željeznog doba]]. {{legenda|#3200f7|Liguri}}
{{legenda|#808000|[[Veneti]]}}
{{legenda|#FF80FF|[[Etrušćani]]}}
{{legenda|#80FFFF|[[Piceni]]}}
{{legenda|#80FF80|[[Umbri]]}}
{{legenda|#C0B000|[[Latini]]}}
{{legenda|#008000|[[Osci]]}}
{{legenda|#FF8040|[[Mesapi]]}}
{{legenda|#FFFF80|[[Magna Graecia|Grci]]}}]]

'''Liguri''' ([[Grčki jezik|grč.]]: {{polytonic|Λίγυες}}; [[Latinski jezik|lat.]]: ''Ligures'', jednina '''Ligus''' ili '''Ligur''') su antički narod koji je dao svoje ime [[Italija|talijanskoj]] pokrajini [[Ligurija|Liguriji]], koja se nekoć protezala od sjeverne [[Italija|Italije]] do južne [[Galija|Galije]]. Prema [[Plutarh]]u, sami su sebe nazivali Ambroni, što znači "narod vode". Liguri su nastanjivali područje današnje [[Ligurija|Ligurije]], sjeverne [[Toskana|Toskane]], te dijelove [[Pijemont]]a, [[Emilia-Romagna|Emilije-Romagne]], [[Lombardija|Lombardije]], [[Švicarska|Švicarske]], [[Austrija|Austrije]], [[Bavarska|Bavarske]] i južne [[Francuska|Francuske]].

Klasični izvori navode da se ligursko područje protezalo i dalje u središnju italiju (Taurisci): prema [[Heziod]]ovim ''Katalozima'' (početak [[6. st. pr. Kr.]]) bili su jedan od tri glavna "barbarska" naroda svijeta, koji su vladali zapadnom granicom poznatog svijeta (druga dva su [[Etiopija|Etiopljani]] na jugu i [[Skiti]] na istoku). [[Rufius Festus Avienus|Avienus]], u prijevodu jednog putopisnog zapisa najvjerojatnije iz Massalije (današnji [[Marseille]], 4. stoljeće pr. Kr.) govori o ligurskoj hegemoniji na području koje se protezalo sve do [[Sjeverno more|Sjevernog mora]], dok ih nisu potisnuli [[Kelti]]. Ligurski [[toponim]]i mogu se pronaći i na [[Sicilija|Siciliji]], u dolini rijeke [[Rajna|Rajne]], na [[Korzika|Korzici]] i [[Sardinija|Sardiniji]].

==Podrijetlo i povijest==

Ne zna se pouzdano jesu li bili pre-[[Indoeuropljani|indoeuropski]] narod blizak [[Iberi]]ma, posebni [[Indoeuropljani|indoeuropski]] ogranak [[Italski jezici|italskih]] i [[Keltski jezici|keltskih]] obilježja, ili čak ogranak [[Kelti|Kelta]] ili [[Italici|Italika]]. Uočena je i srodnost Ligura i [[Leponta]]. Jedna druga teorija njihovo podrijetlo prati do [[Baetice]] (današnja [[Andaluzija]]) i južne Luzitanije (današnji [[Algarve]] i [[Alentejo]] u [[Portugal]]u).

Ligure su najprije asimilirali [[Gali]], što je rezultiralo Keltsko-ligurskom kulturom, a potom [[Rimljani]].

U 5. i 4. stoljeću pr. Kr. intenziviraju se njihovi trgovački kontakti s [[Etruščani]]ma, [[Kartažani]]ma, [[Kampanci]]ma, te iznad svega s [[Grci]]ma iz [[Atena|Atene]] i [[Marseille]]a. Grad [[Genova]], kojega su nastanjivali Liguri Genuati, bila je važno trgovačko sjedište.

Od 3. stoljeća pr. Kr. Liguri su na putu rimske ekspanzije s juga. Sukob između ta dva naroda bio je dugotrajan i krvav. Tijekom [[Drugi punski rat|Drugog punskog rata]] Liguri [[Hanibal]]ovoj vojsci osiguravaju vodiče prilikom prelaska [[Apenini|Apenina]], te sudjeluju na strani [[Kartažani|Kartažana]] u bitki kod Trebije 218. pr. Kr, u kojoj Kartažani pobjeđuju Rimljane. Nakon konačnog Hanibalovog poraza u [[Bitka kod Zame|bitki kod Zame]] [[203. pr. Kr.]] Rim nastavlja s osvajanjem ligurskog područja. Otpor Ligura slomljen je tek [[155. pr. Kr.]]

==Jezik==

Od ligurskog jezika danas poznajemo samo [[toponim]]e i [[antroponim]]e, prepoznatljive po [[sufiks]]u ''-asca'' ili ''-asco''. Najvjerojatnije se radi o pre-[[Indoeuropljani|indoeuropskom]] jeziku s [[Keltski jezici|keltskim]] i [[Latinski jezik|latinskim]] utjecajima.

Prema jezikoslovcu Xavieru Delamarreu <ref>[[Xavier Delamarre]], ''Dictionaire de la Langue Gauloise'' (drugo izdanje), Editions Errance, Pariz, 2003. {{ISBN|2-287772-237-6}}</ref> ligurski je [[Keltski jezici|keltski jezik]] sličan [[Gali|galskom]].

==Običaji==
Bili su vješti u poljoprivredi, metalurgiji, trgovini, lovu, ali i na zlu glasu zbog pljačke i [[gusari|gusarstva]]. Živjeli su u utvrđenim naseobinama s raspršenim kolibama, najčešće na planinskim obroncima.

Društvo se dijelilo na tri glavne ''kaste'' (vojska, svećenici i obrtnici). Povezani su u plemena (''pagu'') od kojih je svako imalo svog kralja (''rix''). Vladao je egalitarijanski duh, i osim plemenskog vođe nisu postojale veće društvene razlike među ostatkom populacije. Običaj gostoprimstva bio je svetinja. Slično kao kod [[Etruščani|Etruščana]], žene su uživale znatnu slobodu i emancipaciju.

Ratovali su goli ili polugoli, oslikanih tijela, ne bi li tako zaplašili protivnike, naoružani dugim kopljima (zvanim ''bug''), duguljastim štitovima, a mačevi su im bili loše kvalitete zbog korištenja mekih metala. Borbu lukom i strijelom smatrali su nečasnom, jer se izbjegava sukob licem u lice. Kasnije su prihvatili rimske tehnike ratovanja, uključujući i oklopljena kola.

==Plemena==
Antički povjesničari spominju brojna ligurska plemena (zvana ''pagu''):
*'''Alpini''' (ili '''Montani''') (u unutrašnjosti [[Savona|Savone]])
*'''Apuani''' (u Lunigiani, današnje pokrajine [[Massa Carrara]] i [[La Spezia]])
*'''Bimbelli'''
*'''Bagienni''' (ili Vagienni) (u području Bene Vagienna)
*'''Briniati''' (ili Boactes) (u području Brugnata)
*'''Celelates'''
*'''Cerdiciates'''
*'''Commoni'''
*'''Cosmonates''' (u području Castellazzo Bormida)
*'''Deciates''' (u današnjoj [[Provansa|Provansi]])
*'''Epanterii'''
*'''Euburiates'''
*'''Friniates''' (u današnjem Frignanu)
*'''Garuli'''
*'''Genuates''' (ili Genuenses) (u i oko [[Genova|Genove]])
*'''Helysici''' (oko [[Narbonne]])
*'''Hercates'''
*'''Ilvatesv''' (ili Iluates) (na otoku [[Elba]])
*'''Iriates''' (ili Ilvates, Iluates?) (u području Tortone, Voghere i Libarne)
*'''Ingauni'''
*'''Intemelii'''
*'''Langati''' (ili Langensi) (sjeverno od Genuata)
*'''Lapicini''' (ili Lapicinii)
*'''Laevi''' (uz rijeku [[Ticino]] u području [[Pavia|Pavije]])
*'''Libici''' (ili Libui)
*'''Magelli''' (ili Mucelli) (u regiji [[Mugello]])
*'''Marici''' (oko rijeka Orba, Bormida i Tanaro)
*'''Oxybii''' (ili Oxibii) (u današnjoj [[Provansa|Provansi]])
*'''Sabati''' (u području Vado Ligure)
*'''Salassi''' (u današnjoj dolini [[Aosta]])
*'''Salluvii''' (ili Saluvii) (ako se razlikuju od Salyesa) (u današnjoj [[Provansa|Provansi]])
*'''Salyes''' (ili Salii, također i Salluvii, Saluvii?) (u današnjoj [[Provansa|Provansi]])
*'''Statielli''' (ili Statiellates) (u dolinama rijeka Orba, Bormida i Tanaro)
*'''Sueltri''' (ili Suelteri)
*'''[[Taurini]]''' (ili Taurisci)
*'''Tigulli''' (ili Tigullii)
*'''Vediantii'''
*'''Veiturii''' (zapadno od Genuata, u i oko grada Voltri)
*'''Veleiati''' (ili Veliati) (između Veleije i Libarne)
*'''Veneni'''
*'''Vocontii''' (u današnjoj [[Provansa|Provansi]], na istočnoj obali rijeke [[Rhône]])

==Bilješke==
{{izvori}}

==Bibliografija==
*Giuseppina Spadea (ur.), ''I Liguri. Un antico popolo europeo tra Alpi e Mediterraneo" (katalog izložbe, Genova 2004-2005), Skira editore, Genova, 2004.
*Raffaele De Marinis, Giuseppina Spadea (ur.), ''Ancora sui Liguri. Un antico popolo europeo tra Alpi e Mediterraneo'', De Ferrari editore, Genova, 2007. ([http://www.marketpress.info/notiziario_det.php?art=54094 stranice knjige]).
*John Patterson, ''Sanniti,Liguri e Romani'',Comune di Circello, Benevento.

==Unutarnje poveznice==

*[[Ligurija]]
*[[Italija]]

==Vanjske poveznice==

*[http://www.palazzoducale.genova.it/liguri/html/index.htm Stranica izložbe ''I Liguri. Un antico popolo europeo tra Alpi e Mediterraneo'', Genova 2004-2005], na Web stranicama Duždeve palače u Genovi.

[[Kategorija:Povijest Italije]]
[[Kategorija:Nestali narodi]]
[[Kategorija:Liguri| ]]
[[Kategorija:Stari narodi i civilizacije]]

Liguri - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: file->datoteka

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica