Liangzhu kultura - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommonscat(.*)}}' u ''

2026-03-09T00:14:46Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommonscat(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 9. ožujak 2026. u 00:14
Redak 45:		Redak 45:

	== Izvori ==		== Izvori ==
	~~{{commonscat\|Liangzhu Site}}~~
	{{izvori}}		{{izvori}}
	* Shouyi Bai, An Outline History of China, 2002., Beijing: Foreign Language Press. {{ISBN\|7-119-02347-0}}.		* Shouyi Bai, An Outline History of China, 2002., Beijing: Foreign Language Press. {{ISBN\|7-119-02347-0}}.

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T09:00:33Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 09:00
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Liangzhu kultura'''-->~~{{UNESCO – svjetska baština		{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta =Arheološki ostaci grada Liangzhua		\|ime mjesta =Arheološki ostaci grada Liangzhua
	\|slika = Liangzhu Ancient City Site, 2016-06-18 12.jpg		\|slika = Liangzhu Ancient City Site, 2016-06-18 12.jpg

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{zh}}' u '{{kin oznaka}}'

2025-06-02T23:16:12Z

Zamjena teksta - '{{zh}}' u '{{kin oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 2. lipanj 2025. u 23:16
Redak 19:		Redak 19:
	[[Datoteka:Model of Liangzhu Ancient City 02 2013-10.JPG\|mini\|lijevo\|<center>Model grada Liangzhua]]		[[Datoteka:Model of Liangzhu Ancient City 02 2013-10.JPG\|mini\|lijevo\|<center>Model grada Liangzhua]]
	[[Datoteka:National Museum of China 2014.02.01 14-51-44.jpg\|mini\|lijevo\|<center>Keramička posuda dou pronađena u Liangzhu 1955. god. [[Kineski nacionalni muzej]], [[Peking]].]]		[[Datoteka:National Museum of China 2014.02.01 14-51-44.jpg\|mini\|lijevo\|<center>Keramička posuda dou pronađena u Liangzhu 1955. god. [[Kineski nacionalni muzej]], [[Peking]].]]
	[[arheologija\|Arheološke]] arheološke ruševine Liangzhua (良渚遗址 u naselju [[Pingyao]], okrug [[Yuhang]] grada [[Hangzhou]]a, [[Zhejiang]]), poznato kao „Prvi kineski grad”<ref>''[http://www.kaogu.cn/cn/kaoguyuandi/kaogusuibi/2016/1107/56029.html Liangzhu zaštićeni lokalitet proslavio 80 godina!]'', Kineska arheologija (中国考古), 7. studenog 2016. {{zh}} Pristupljeno 9. srpnja 2019.</ref>, otkrivaju ranu regionalnu državu s jedinstvenim sustavom vjerovanja koji se temelji na uzgoju [[riža\|riže]] u kasnom neolitiku u Kini. Lokalitet se sastoji od četiri područja: područja Yaoshan, područja visoke brane u ušću doline, područja niskog nasipa na ravnici i gradskog područja. Ove ruševine su „izvanredan primjer rane urbane civilizacije izražene zemljanim spomenicima, urbanističkom planiranju, sustavu očuvanja vode i društvenoj hijerarhiji koja se vidi u diferenciranim ukopima na grobljima unutar lokaliteta”. Zbog toga su arheološki ostaci grada Liangzhua 2019. godine upisani na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]]<ref>[http://whc.unesco.org/en/news/2003/ Seven cultural sites inscribed on UNESCO’s World Heritage List], UNESCO, 6. srpnja 2019. {{eng oznaka}} Pristupljeno 9. srpnja 2019.</ref>.		[[arheologija\|Arheološke]] arheološke ruševine Liangzhua (良渚遗址 u naselju [[Pingyao]], okrug [[Yuhang]] grada [[Hangzhou]]a, [[Zhejiang]]), poznato kao „Prvi kineski grad”<ref>''[http://www.kaogu.cn/cn/kaoguyuandi/kaogusuibi/2016/1107/56029.html Liangzhu zaštićeni lokalitet proslavio 80 godina!]'', Kineska arheologija (中国考古), 7. studenog 2016. {{kin oznaka}} Pristupljeno 9. srpnja 2019.</ref>, otkrivaju ranu regionalnu državu s jedinstvenim sustavom vjerovanja koji se temelji na uzgoju [[riža\|riže]] u kasnom neolitiku u Kini. Lokalitet se sastoji od četiri područja: područja Yaoshan, područja visoke brane u ušću doline, područja niskog nasipa na ravnici i gradskog područja. Ove ruševine su „izvanredan primjer rane urbane civilizacije izražene zemljanim spomenicima, urbanističkom planiranju, sustavu očuvanja vode i društvenoj hijerarhiji koja se vidi u diferenciranim ukopima na grobljima unutar lokaliteta”. Zbog toga su arheološki ostaci grada Liangzhua 2019. godine upisani na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]]<ref>[http://whc.unesco.org/en/news/2003/ Seven cultural sites inscribed on UNESCO’s World Heritage List], UNESCO, 6. srpnja 2019. {{eng oznaka}} Pristupljeno 9. srpnja 2019.</ref>.

	God. 2007. analiza [[DNK]] iz ljudskih ostataka Liangzhu kulture pokazuje visoke frekvencije „[[haploskupina]] O1” koji povezuju ovu kulturu s modernim [[Austronezijski narodi\|Austronezijskim]] i [[Sijamski jezici\|Tai-Kadai narodima]]. Vjeruje se da je Liangzhu kultura ili druge srodne kulture izvorna domovina austronezijskih govornika<ref>Freeman Foundation, ''Lost Maritime Cultures: China and the Pacific'', 1. srpnja 2015. {{eng oznaka}} Pristupljeno 9. srpnja 2019.</ref>.		God. 2007. analiza [[DNK]] iz ljudskih ostataka Liangzhu kulture pokazuje visoke frekvencije „[[haploskupina]] O1” koji povezuju ovu kulturu s modernim [[Austronezijski narodi\|Austronezijskim]] i [[Sijamski jezici\|Tai-Kadai narodima]]. Vjeruje se da je Liangzhu kultura ili druge srodne kulture izvorna domovina austronezijskih govornika<ref>Freeman Foundation, ''Lost Maritime Cultures: China and the Pacific'', 1. srpnja 2015. {{eng oznaka}} Pristupljeno 9. srpnja 2019.</ref>.

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{de}}' u '{{nje oznaka}}'

2025-05-28T22:58:57Z

Zamjena teksta - '{{de}}' u '{{nje oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 28. svibanj 2025. u 22:58
Redak 27:		Redak 27:
	[[Datoteka:CMOC_Treasures_of_Ancient_China_exhibit_-_jade_disk.jpg\|mini\|lijevo\|<center>Ritualni bi-disk iz Liangzhu kulture. Takvi diskovi od [[žad]]a sa središnjim rupama bili su simboli bogatstva i vojne snage.]]		[[Datoteka:CMOC_Treasures_of_Ancient_China_exhibit_-_jade_disk.jpg\|mini\|lijevo\|<center>Ritualni bi-disk iz Liangzhu kulture. Takvi diskovi od [[žad]]a sa središnjim rupama bili su simboli bogatstva i vojne snage.]]
	[[Datoteka:Zhejiang Sheng Bowuguan 2014.09.28 15-27-39.jpg\|mini\|<center>Češalj od žada iz Liangzhua, trenutno u Muzeju kulture Liangzhu u Yuhangu.]]		[[Datoteka:Zhejiang Sheng Bowuguan 2014.09.28 15-27-39.jpg\|mini\|<center>Češalj od žada iz Liangzhua, trenutno u Muzeju kulture Liangzhu u Yuhangu.]]
	Liangzhu kultura odlikuje napredna [[poljoprivreda]] navodnjavanja rižinih polja i kanala. Otkriven je i oko 5.100 godina star sustav brana, kanala i akumulacija, koji su omogućuvali navodnjavanje 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta<ref>''[https://derstandard.at/2000069736286/Riesige-Wasserbauanlage-aus-dem-alten-China-entdeckt Riesige Wasserbauanlage aus dem alten China entdeckt]'', [[Der Standard]], 9. prosinca 2017. {{de}} Pristupljeno 9. srpnja 2019.</ref>.		Liangzhu kultura odlikuje napredna [[poljoprivreda]] navodnjavanja rižinih polja i kanala. Otkriven je i oko 5.100 godina star sustav brana, kanala i akumulacija, koji su omogućuvali navodnjavanje 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta<ref>''[https://derstandard.at/2000069736286/Riesige-Wasserbauanlage-aus-dem-alten-China-entdeckt Riesige Wasserbauanlage aus dem alten China entdeckt]'', [[Der Standard]], 9. prosinca 2017. {{nje oznaka}} Pristupljeno 9. srpnja 2019.</ref>.
	Nastambe su uglavnom bile izgrađene u hrpama na rubovima rijeka ili jezera.		Nastambe su uglavnom bile izgrađene u hrpama na rubovima rijeka ili jezera.

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T02:40:33Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 02:40
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Liangzhu kultura'''-->{{UNESCO-svjetska baština		<!--'''Liangzhu kultura'''-->{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta =Arheološki ostaci grada Liangzhua		\|ime mjesta =Arheološki ostaci grada Liangzhua
	\|slika = Liangzhu Ancient City Site, 2016-06-18 12.jpg		\|slika = Liangzhu Ancient City Site, 2016-06-18 12.jpg

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-05T07:32:22Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta =Arheološki ostaci grada Liangzhua
|slika = Liangzhu Ancient City Site, 2016-06-18 12.jpg
|godina = [[2019.]] (43. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = iii, iv
|ugroženost = ne
|poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/1592 1592]
|država = {{ZD+X/K|KIN}}
 
{{Lokacijska karta|Kina|width=250|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
|label=Liangzhu|position=bottom
|lat_deg=30|lat_min=23|lat_sec=44|lat_dir=N
|lon_deg=119|lon_min=59|lon_sec=27|lon_dir=E
}}Lokacija Liangzhua u Kini
}}
'''Liangzhu kultura''' ([[kineski]]: 良渚文化, [[pinyin]]: ''iángzhǔ wénhuà'') je bila posljednja [[arheološka kultura]] kasnog [[neolitik]]a ([[3400. pr. Kr.]] - [[2250. pr. Kr.]]) u [[delta|delti]] rijeke [[Jangce]].
[[Datoteka:Model of Liangzhu Ancient City 02 2013-10.JPG|mini|lijevo|<center>Model grada Liangzhua]]
[[Datoteka:National Museum of China 2014.02.01 14-51-44.jpg|mini|lijevo|<center>Keramička posuda dou pronađena u Liangzhu 1955. god. [[Kineski nacionalni muzej]], [[Peking]].]]
[[arheologija|Arheološke]] arheološke ruševine Liangzhua (良渚遗址 u naselju [[Pingyao]], okrug [[Yuhang]] grada [[Hangzhou]]a, [[Zhejiang]]), poznato kao „Prvi kineski grad”<ref>''[http://www.kaogu.cn/cn/kaoguyuandi/kaogusuibi/2016/1107/56029.html Liangzhu zaštićeni lokalitet proslavio 80 godina!]'', Kineska arheologija (中国考古), 7. studenog 2016. {{zh}} Pristupljeno 9. srpnja 2019.</ref>, otkrivaju ranu regionalnu državu s jedinstvenim sustavom vjerovanja koji se temelji na uzgoju [[riža|riže]] u kasnom neolitiku u Kini. Lokalitet se sastoji od četiri područja: područja Yaoshan, područja visoke brane u ušću doline, područja niskog nasipa na ravnici i gradskog područja. Ove ruševine su „izvanredan primjer rane urbane civilizacije izražene zemljanim spomenicima, urbanističkom planiranju, sustavu očuvanja vode i društvenoj hijerarhiji koja se vidi u diferenciranim ukopima na grobljima unutar lokaliteta”. Zbog toga su arheološki ostaci grada Liangzhua 2019. godine upisani na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]]<ref>[http://whc.unesco.org/en/news/2003/ Seven cultural sites inscribed on UNESCO’s World Heritage List], UNESCO, 6. srpnja 2019. {{eng oznaka}} Pristupljeno 9. srpnja 2019.</ref>.

God. 2007. analiza [[DNK]] iz ljudskih ostataka Liangzhu kulture pokazuje visoke frekvencije „[[haploskupina]] O1” koji povezuju ovu kulturu s modernim [[Austronezijski narodi|Austronezijskim]] i [[Sijamski jezici|Tai-Kadai narodima]]. Vjeruje se da je Liangzhu kultura ili druge srodne kulture izvorna domovina austronezijskih govornika<ref>Freeman Foundation, ''Lost Maritime Cultures: China and the Pacific'', 1. srpnja 2015. {{eng oznaka}} Pristupljeno 9. srpnja 2019.</ref>.

==Odlike==

[[Datoteka:CMOC_Treasures_of_Ancient_China_exhibit_-_jade_disk.jpg|mini|lijevo|<center>Ritualni bi-disk iz Liangzhu kulture. Takvi diskovi od [[žad]]a sa središnjim rupama bili su simboli bogatstva i vojne snage.]]
[[Datoteka:Zhejiang Sheng Bowuguan 2014.09.28 15-27-39.jpg|mini|<center>Češalj od žada iz Liangzhua, trenutno u Muzeju kulture Liangzhu u Yuhangu.]]
Liangzhu kultura odlikuje napredna [[poljoprivreda]] navodnjavanja rižinih polja i kanala. Otkriven je i oko 5.100 godina star sustav brana, kanala i akumulacija, koji su omogućuvali navodnjavanje 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta<ref>''[https://derstandard.at/2000069736286/Riesige-Wasserbauanlage-aus-dem-alten-China-entdeckt Riesige Wasserbauanlage aus dem alten China entdeckt]'', [[Der Standard]], 9. prosinca 2017. {{de}} Pristupljeno 9. srpnja 2019.</ref>.
Nastambe su uglavnom bile izgrađene u hrpama na rubovima rijeka ili jezera.

Kultura Liangzhua bila je iznimno utjecajna i njezina sfera utjecaja dosezala je daleko sjevernije od [[Shanxi]]ja i južnije od [[Guangdong]]a. Kultura je nazvana po mjestu Liangzhu gdje je otkrivena i gdje je Shi Xingeng vršio prva iskapanja 1936. god. Važnija mjesta Liangzhu kulture su: Liangzhu, Fanshan, Yaoshan, Yuhang, Sidun, Mojiaoshan i Huiguanshan.

Tijekom 1970-ih i 1980-ih arheolozi su otkrili kasne neolitske grobnice u području jezera Tai, u donjoj dolini Jangcea. Oni potječu iz razdoblja između 3400. i 2000. godine prije Krista. Više od 5000 komada [[žad]]a pronađeno je u ovim grobnicama, uključujući perforirane diskove i cijevi. S obzirom da je upotreba metala još uvijek bila strana, ovi predmeti su vjerojatno urezani zubima morskog psa. Najtipičniji objekti su kameni cilindri (''[[cong]]''), od kojih najveći teže 3,5 kg. Tu su i ''bi'' diskovi i ceremonijalni ''yue'' sjekire, kao i privjesci s ugraviranim prikazima ptica, kornjača ili riba. Predmeti od žada iz Liangzhua imaju izgled mliječno bijele kosti, zbog svoje izvorne stijene, [[tremolit]]a, i učinka tekućica prisutnih na pogrebnim mjestima, dok su predmeti napravljeni od žada [[nefrit]]a, [[aktinolit]]a ili [[serpentin]]a samo zelenih nijansi<ref>Joachim Hildebrand, ''Najveće kulture svijeta - Kina'', 2005., Extrade d.o.o. Rijeka, str. 14.-15. {{ISBN|953-240-005-2}}</ref>.

Za njih se vjeruje da su bili obredni predmeti koje je darivao kralj, a njihovo korištenje bilo je povezano s obožavanjem neba i zemlje. Fino izrađeni veliki obredni predmeti od žada, često s motivom ''[[taotie]]'' (obično simetrična zoomorfna maska s parom očiju bez donje vilice) su trajno obilježiti [[kineska umjetnost|kinesku kulturu i umjetnost]]. Velika važnost koju je žad u to vrijeme imao na ovom području vidi se iz teksta ''Zhouli'' ( 周禮, tj. „Obredi Zhoua”) iz otprilike između 400. i 300. pr. Kr. koji svjedoče kako su se ti predmeti od žada još koristili tijekom [[dinastija Zhou|dinastije Zhou]] (1000.-[[221. pr. Kr.]]).

<gallery>
Slika:Under_Jade_burial,_Liangzhu_culture.Nanjing_museum.jpg|<center>Predmeti od žadu grobnici elite Liangzhu kulture, [[Nanjing]] muzej
Slika:Jade_bi_disc,_Liangzhu_Culture1.jpg|<center>Bi disk od žada iz Liangzhu kulture, [[Šangajski muzej]]
Slika:Jade_cong_from_the_Liangzhu_culture(Neolithic)_in_Zhejiang_Museum(Partial_view)2.jpg|<center>Detalj conga iz grobnice br. 12. u Fanshanu (3000.-2000. pr. Kr.), [[Muzej Zhejianga]], [[Hangzhou]]
Slika:CMOC_Treasures_of_Ancient_China_exhibit_-_jade_cong.jpg|<center>Cong s motivima maske, bijeli žad, oko 3300.-2200. pr. Kr., [[Kineski nacionalni muzej]], [[Peking]].
Slika:Neolithic jade yue, Liangzhu Culture, Zhejiang, 1987.jpg|<center>Sjekira ''yue'' od žada pronađena 1987., Nacionalni muzej Kine u Liangzhu
</gallery>

== Izvori ==
{{commonscat|Liangzhu Site}}
{{izvori}}
* Shouyi Bai, An Outline History of China, 2002., Beijing: Foreign Language Press. {{ISBN|7-119-02347-0}}.
* Yang Xiaoneng, ''New Perspectives on China's Past, Chinese Archaeology in the Twentieth Century'', Yale University Press, New Haven 2004., str. 2.

{{Svjetska baština u Kini}}

{{coord|30|23|44|N|119|59|27|E|display=title|region:CN-41_type:landmark_source:dewiki}}

[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Kini]]
[[Kategorija:Povijest Kine]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Kini]]
[[Kategorija:Neolitik]]