https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=LeptothyrsaLeptothyrsa - Povijest promjena2026-09-02T13:18:42ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Leptothyrsa&diff=788368&oldid=prevBot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 168 sati)2026-08-16T06:30:24Z<p>Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 168 sati)</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div>{{naslov u kurzivu}}<br />
{{Taksokvir<br />
| boja = lightgreen<br />
| naziv = ''Leptothyrsa''<br />
| slika = <br />
| slika_opis = <br />
| status = <br />
| regnum = [[Plantae]]<br />
| divisio = [[Tracheophyta]]<br />
| classis = [[Magnoliopsida]]<br />
| ordo = [[Sapindales]]<br />
| familia = [[Rutaceae]]<br />
| subfamilia = [[Zanthoxyloideae]]<br />
| tribus = [[Galipeeae]] <br />
| subtribus = [[Galipeinae]] <br />
| genus = '''''Leptothyrsa'''''<br />
| genus_autorstvo = [[Hook.f.]]<br />
| species = ''L. sprucei''<br />
| dvoimeno = ''Leptothyrsa sprucei'' <br />
| dvoimeno_autorstvo = Benth. & Hook.f.<br />
}}<br />
'''''Leptothyrsa''''' je monotipski biljni rod iz porodice [[Rutovke|rutovki]]. Jedina je vrsta ''L. sprucei'', drvo iz tropske [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. Opisan je 1862.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35803-1 Kew], pristupljeno 14. kolovoza 2026.</ref><br />
== Etimologija ==<br />
Grčki prefiks lepto- znači „tanak, vitak, uzak”, a thyrsos odnosno lat. thyrsus označava tirsu, vrstu razgranjenog cvata. Zato Leptothyrsa otprilike znači „vitka/uska tirsa”, vrlo vjerojatno prema karakterističnom uskom izduženom cvatu.<ref name="Research ">[https://www.mobot.org/mobot/latindict/keyDetail.aspx?keyWord=lept-&utm A Grammatical Dictionary of Botanical Latin], pristupljeno 12. kolovoza 2026.</ref><br />
== Morfologija ==<br />
''Leptothyrsa'' <small>Hook.f.</small> monotipski je rod rutovki (''[[Rutaceae]]'') iz podtribusa ''[[Galipeinae]]''. Jedina prihvaćena vrsta je ''Leptothyrsa sprucei'' <small>Benth. & Hook.f.</small>, opisana zajedno s rodom 1862. u djelu Genera Plantarum 1: 284. Rod je južnoamerički, a vrsta prirodno raste u sjevernom [[Brazil]]u, [[Kolumbija|Kolumbiji]], [[Peru]]u i [[Venezuela|Venezueli]], uglavnom u vlažnim tropskim šumama. U Kolumbiji je zabilježena u Amazoniji i području [[Gvajanski štit|Gvajanskog štita]], na približno 100–350 m nadmorske visine.<br />
<br />
Biljka je malo, vitko [[stablo]] ili grmoliko stabalce, uglavnom s jednostavnim nerazgranjenim deblom i bjelkastom [[Kora (biljke)|korom]]. [[Listovi]] su naizmjenični, jednostavni i cjelovitog ruba, zbijeni prema vrhu stabljike. Veliki su, gotovo sjedeći, obrnuto jajasto-lancetasti do duguljasti, kožasti i mogu dosegnuti približno 30–70 cm duljine. Osobito je upadljiva nervatura: brojne gotovo usporedne sekundarne žile povezuju se neposredno uz rub lista.<ref name="Flora "/><br />
<br />
[[Cvat]] je uzak i izdužen, nalik grozdu ili uskoj metlici, na vitkoj stapci koja je često dulja od samog cvatućeg dijela. [[Cvjetovi]] su razmjerno veliki, bijeli, na cvjetnim stapkama i četveročlani. [[Čaška]] je čašasta, pri vrhu gotovo odrezana i nejasno četverozuba. [[Latica|Latice]] su u srednjem dijelu međusobno srasle u cjevasto vjenčiće, dok su im slobodni vrhovi lancetasti, rašireni i u [[pup]]u valvatni.<ref name="Flora "/><br />
<br />
[[Prašnik]]a je 4; niti su slobodne, gole i končaste, a antere gotovo linearne i dulje od niti. Nektarijski disk je vrčast i okružuje spljoštenu, četverorežnjevitu odnosno četveropretinčastu plodnicu. Vrat tučka kratak je, a njuška četverorežnjevita. Pri dozrijevanju obično se razvije samo jedan ili dva karpela; oni su duguljasti, kožasti, poprečno naborani, otvaraju se s dva zaklopca i sadrže po jednu [[sjeme]]nku.<ref name="Flora ">[https://file.iflora.cn/fastdfs/group2/M00/64/B2/wKhno116IYiAMzrOAN5rK2Nni0w509.pdf?utm Flora of Peru], pristupljeno 14. kolovoza 2026.</ref><br />
<br />
Vrsta je zanimljiva i po kemijskom sastavu. Iz grančica i listova izoliran je 3-hidroksirutaekarpin, indolopiridokinazolinski alkaloid koji je u tom istraživanju opisan kao novi prirodni spoj. U istom materijalu pronađeni su i furanokumarini 8-metoksipsoralen, 5-metoksipsoralen, imperatorin i izoimperatorin, zatim flavonoidni glikozid afzelin te clematine i cnidioside B. Struktura 3-hidroksirutaekarpina određena je primjenom NMR spektroskopije.<ref name="Science ">[https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0031942201002485 Indolopyridoquinazoline alkaloid from Leptothyrsa sprucei], pristupljeno 14. kolovoza 2026.</ref><br />
<br />
== Izvori ==<br />
<br />
<br />
[[Kategorija:Rodovi Galipeinae]]<br />
[[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]]</div>Bot1