WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T08:53:40Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 08:53
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Lepton'''-->~~{{Infobox Čestice		{{Infobox Čestice
	\| pozadina=		\| pozadina=
	\| ime= Lepton		\| ime= Lepton

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-20T07:03:24Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 20. studeni 2021. u 07:03
Redak 126:		Redak 126:
	\| −1		\| −1
	\|-		\|-
	\|style="text-align:left"\| [[neutrino\|Elektron neutrino]]<ref name="Neutrino">{{~~cite web~~ \|author1=Amsler, C. \|display-authors=etal \|year=2008 \|url=http://pdg.lbl.gov/2008/listings/s066.pdf \|title=Particle listings — Neutrino properties}}</ref>		\|style="text-align:left"\| [[neutrino\|Elektron neutrino]]<ref name="Neutrino">{{Citiranje weba \|author1=Amsler, C. \|display-authors=etal \|year=2008 \|url=http://pdg.lbl.gov/2008/listings/s066.pdf \|title=Particle listings — Neutrino properties}}</ref>
	\| ν<sub>e</sub>		\| ν<sub>e</sub>
	\|rowspan=2\| 0		\|rowspan=2\| 0

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-23T10:28:56Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infobox Čestice
| pozadina=
| ime= Lepton
| slika= [[datoteka:Beta-minus Decay.svg|300px]]
| opis= Leptoni su uključeni u nekoliko [[Nuklearna reakcija|nuklearnih reakcija]] kao što je na primjer [[beta raspad]].
| br_vrsta =
| klasifikacija=
| kompozicija= [[Elementarna čestica]]
| statistika = [[Fermion]]
| grupa =
| porodica= Prva, druga i treća
| međudjelovanje= [[Slaba nuklearna sila|slabo]], [[Jaka nuklearna sila|jako]] i [[elektromagnetska sila|elektromagnetsko]]
| čestica=
| antičestica=
| status = [[elektron]], [[Neutrino|elektron neutrino]], [[mion]], [[Neutrino|mion neutrino]], [[tau lepton]] i [[Neutrino|tau neutrino]]
| teoretiziran=
| otkriven=
| simbol = l
| masa =
| vrijeme_poluraspada=
| raspad_čestice=
| električni_naboj= +1 [[elementarni naboj|e]], 0 e, -1 e
| naboj_radius =
| električni_dipolni_moment =
| električna_polarizabilnost =
| magnetski_moment =
| magnetska_polarizabilnost =
| boja_naboj= Ne
| spin = 1⁄2
| br_spin_stanja=
| lepton_br=
| barion_br=
| stranost=
| šarmantnost=
| dubina=
| vršnost=
| izospin =
| slab_izospin =
| slab_izospin_3 =
| hipernaboj =
| slab_hipernaboj =
| kiralnost =
| B-L =
| X_naboj=
| paritet =
| g_paritet =
| c_paritet =
| r_paritet =
| održana_simetrija =
}}

[[datoteka:Standard_Model_of_Elementary_Particles_hr.svg|mini|desno|300px|[[Standardni model]] [[Elementarna čestica|elementarnih čestica]], s [[baždarni bozoni|baždarnim]] i [[Higgsov bozon|Higgsovim bozonom]].]]

[[datoteka:Crookes tube two views.jpg|mini|desno|300px|[[Crookesova cijev]] (2 pogleda): na svjetlu i u tami. [[Elektron]]i putuju ravno s lijeve strane gdje je [[katoda]], na desnu stranu gdje je [[anoda]] ([[žica]] na dnu [[cijev]]i desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je [[Malteški križ]] koji baca sjenu na desnu stranu cijevi.]]

[[datoteka:FirstNeutrinoEventAnnotated.jpg|mini|desno|300px|Upotrebom [[Komora na mjehuriće|komore na mjehuriće]] prvi puta je otkriven [[neutrino]] 13. prosinca 1970. Neutrino je udario [[proton]] u [[vodik]]ovom [[atom]]u. [[Sraz]] se vidi na desnoj strani, gdje se sijeku 3 linije.]]

'''Lepton''' (prema [[Grčki jezik|grč]]. ''λεπτός'': sitan) je [[subatomska čestica]] koja ne podliježe jakom međudjelovanju ([[jaka nuklearna sila]]) i ima [[spin]] 1/2, čime se razlikuju od [[kvark]]ova, a zajedno s njima ubrajaju se u [[fermion]]e. Šest poznatih leptona svrstano je u tri naraštaja (obitelji) leptona: elektronski (e, νe), mionski (μ, νμ) i tauonski leptoni (τ, ντ). Za svaki od njih postoji antilepton, primjerice, [[pozitron]] kao antičestica [[elektron]]a. Elektron, [[mion]] i [[tauon]] imaju [[električni naboj]] i među njima se pojavljuje [[Elektromagnetska sila|elektromagnetsko međudjelovanje]] a [[neutrino|neutrini]] su električki neutralni i [[elektromagnet]]ski ne međudjeluju. Svi leptoni međudjeluju [[Gravitacija|gravitacijskim]] i [[Slaba nuklearna sila|slabim međudjelovanjem]].

Do nedavno se mislilo da leptonski naraštaji ne komuniciraju, što znači da bi zasebno bili očuvani leptonski brojevi, to jest ukupan broj leptona, Le, Lμ, Lτ. Otkrićem spontanog prelaska neutrina iz jedne vrste u drugu ([[Masatoshi Koshiba|M. Koshiba]]) došlo se do spoznaje o postojanju neutrinskih [[masa]], a time i do prvih naznaka postojanja nove fizike, izvan standardnoga modela čestica. <ref> '''lepton''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=36121] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 27. siječnja 2020.</ref>

Leptone karakterizira zakon o očuvanju leptonskog broja - zbroj leptona ([[leptonski broj]] +1) i antileptona (leptonski broj -1) koji ulaze u reakciju jednak je broju leptona koji iz nje izlaze.

== Popis leptona ==

{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Podjela leptona
|-
! [[Čestica]] / Naziv [[antičestica|antičestice]]
! Simbol
! [[Električni naboj|Naboj Q]] ([[Elementarni naboj|e]]) 
! [[Spin]] J
! Le
! Lμ
! Lτ
! [[Masa]] ([[MeV]]/c²)
! Vrijeme trajanja ([[sekunda|s]]) 
|-
|style="text-align:left"| [[Elektron]]
| e-
| −1
|rowspan=2| 1/2
| +1
|rowspan=2| 0
|rowspan=2| 0
|rowspan=2 style="text-align:right"| 0,510 998 910  (± 13)
|rowspan=2| Stabilan 
|-
|style="text-align:left"| [[Pozitron]]
| e+
| +1
| −1
|-
|style="text-align:left"| [[Mion]]
| μ-
| −1
|rowspan=2| 1/2
|rowspan=2| 0
| +1
|rowspan=2| 0
|rowspan=2 style="text-align:right"| 105,658 366 8  (± 3 8)
|rowspan=2 style="text-align:right"| 2,197 019×10−6 (± 21)         
|-
|style="text-align:left"| Antimion
| μ+
| +1
| −1
|-
|style="text-align:left"| [[Tauon]] ili [[tau lepton]]
| τ-
| −1
|rowspan=2| 1/2
|rowspan=2| 0
|rowspan=2| 0
| +1
|rowspan=2 style="text-align:right"| 1 776,84  (± 0,17)
|rowspan=2 style="text-align:right"| 2,906×10−13 (± 0,010)           
|-
|style="text-align:left"| Antitauon
| τ+
| +1
| −1
|-
|style="text-align:left"| [[neutrino|Elektron neutrino]]<ref name="Neutrino">{{cite web |author1=Amsler, C. |display-authors=etal |year=2008 |url=http://pdg.lbl.gov/2008/listings/s066.pdf |title=Particle listings — Neutrino properties}}</ref>
| νe
|rowspan=2| 0
|rowspan=2| 1/2
| +1
|rowspan=2| 0
|rowspan=2| 0
|rowspan=2 style="text-align:left"| < 0,000 002 2
|rowspan=2| Nepoznato 
|-
|style="text-align:left"| Elektron antineutrino
| <math> \mathrm{\bar{\nu_e}} </math>
| −1
|-
|style="text-align:left"| [[neutrino|Mion neutrino]]
| νμ
|rowspan=2| 0
|rowspan=2| 1/2
|rowspan=2| 0
| +1
|rowspan=2| 0
|rowspan=2 style="text-align:left"| < 0,17
|rowspan=2| Nepoznato 
|-
|style="text-align:left"| Mion antineutrino
| <math> \mathrm{\bar{\nu_{\mu}}} </math>
| −1
|-
|style="text-align:left"| [[Tau neutrino]]
| ντ
|rowspan=2| 0
|rowspan=2| 1/2
|rowspan=2| 0
|rowspan=2| 0
| +1
|rowspan=2 style="text-align:left"| < 15,5
|rowspan=2| Nepoznato 
|-
|style="text-align:left"| Tau antineutrino
| <math> \mathrm{\bar{\nu_{\tau}}} </math>
| −1
|-
|}

== Objašnjenje ==
Od leptona najpoznatiji je [[elektron]], stoga su leptoni najviše i proučavani jer se svojstva elektrona zrcale u mionu i tau leptonu. Ova tri leptona imaju isti električni naboj i malo toga, osim mase, razlikuje elektron od miona i tau leptona. Jedina očita razlika je u tome što se mion i tau lepton mogu raspadati na druge čestice (iz prve i druge generacije leptona i njihove [[Antičestica|antičestice]]), dok je elektron stabilna čestica. Isto kao i kod kvarkova, masa leptona se povećava kako idemo prema višoj generaciji.

Ostala tri leptona se nazivaju [[neutrino|neutrini]] jer su električki neutralni. Treba napomenuti da nije isto reći, na primjer, da je [[neutron]] bez naboja i da je neutron neutralan. Neutron se sastoji od tri [[kvark]]a i svaki od njih nosi [[električni naboj]] koji se u konačnom zbroju poništi. Neutrini, za razliku od neutrona, su elementarne čestice. Kao takve nisu građene od drugih elementarnijih komponenti, oni su istinski neutralni. Stoga, da bi razlikovali takve čestice od onih kojima se naboji komponenti poništavaju, reći ćemo za neutrine (i slične čestice) da su neutralni, a za neutrone (i čestice slične njima) da su bez naboja. Prema standardnom modelu smatra se da su neutrini čestice bez mase, iako rezultati pokusa Super-Kamiokande u Japanu ([[Masatoshi Koshiba|M. Koshiba]]) daju naznaku da bi neutrini ipak mogli imati izuzetno malu, ali konačnu masu. Budući da su neutrini bez mase i neutralni, to im uskraćuje bilo kakvu fizičko postojanje. Međutim, neutrini imaju energiju i ta ih energija čini stvarnima.

Leptoni, za razliku od [[kvark]]ova, postoje u prirodi kao zasebne čestice. Elektron je vrlo poznata čestica i njegova svojstva su uspostavljena u osnovama fizike. Drugi lepton, elektronski neutrino, je manje poznat ali jednako čest u prirodi. U velikom broju ga proizvode neki [[radioaktivnost|radioaktivni procesi]] i središnje jezgre [[nuklearni reaktor|nuklearnih reaktora]], dok je [[Sunce]] najveći proizvođač. Približno 1012 elektronskih neutrina prođe kroz naše [[tijelo]] svake sekunde, većina nastala u nuklearnim reakcijama koje se odvijaju u jezgri Sunca. Budući da jako rijetko djeluju s materijom veliki broj neutrina koji prođe kroz naše tijelo ne čini nikakvu štetu.

Leptoni druge generacije su rjeđi, ali ih se može naći u prirodi. [[Mion]]e je lako proizvesti u laboratorijskim [[pokus]]ima. Osim po masi, vrlo su slični elektronima. Zbog velike mase su nestabilni pa se raspadaju na elektrone i neutrina. Jednostavno se mogu promatrati u pokusima s kozmičkim zrakama.

Članovi treće generacije (tau leptoni) nisu viđeni u nikakvim prirodnim procesima, barem ne u ovom stadiju razvoja [[svemir]]a. Mnogo ranije, kada je svemir bio topliji i kada su čestice imale daleko više energije, leptoni treće generacije su često nastajali u prirodnim reakcijama. To je međutim bilo prije nekoliko milijardi godina. Danas se tau lepton može promatrati samo u laboratorijskim pokusima, dok tau neutrino nije izravno viđen u pokusima već se njegovo prisustvo daje zaključiti iz određenih reakcija.

== Leptonski broj ==
{{Glavni|Leptonski broj}}

'''Leptonski broj''' je pretpostavka da leptoni posjeduju neko unutarnje svojstvo koje se ne može mjeriti na standardni način (u smislu kao što se mogu mjeriti [[električni naboj]] ili [[masa]]), ali po kojem se poput generacije [[kvark]]ova međusobno razlikuje. Do nedavno se mislilo da leptonski naraštaji ne komuniciraju, što znači da bi zasebno bili očuvani leptonski brojevi, to jest ukupan broj leptona: ''Le, Lμ, Lτ''.

=== Antileptoni ===

[[Antitvar|Antimaterija]] i [[antičestica|antičestice]] zaista postoje, samo ne na način na koji je često predstavljena u filmovima. Moguće ju je stvoriti u laboratorijima i čestični fizičari je često koriste u svojim pokusima.

Suvremena teorija govori da svaka čestica ima svoju antičesticu, česticu iste mase i [[spin]]a, ali suprotnog naboja. Osim po naboju, čestice i antičestice se razlikuju po nizu drugih svojstava. Na primjer, po leptonskom broju, [[barion]]skom broju, i tako dalje. Svojstva koja su jednaka kod čestica i atičestica jesu masa, spin, [[vrijeme poluraspada]], i tako dalje. Dakle, antimaterija se sastoji od antičestica, isto kao što se materija sastoji od čestica. Antimaterija je osobito rijetka u [[svemir]]u i ne zna se zašto svemir ne sadrži istu količinu materije i antimaterije. Ako postoji velika količina antimaterije, onda je negdje dobro sakrivena.

Ukratko, imamo 6 leptona svrstanih u 3 generacije i 6 antileptona također svrstanih u 3 generacije. Antileptoni su iste mase i spina kao i leptoni, no suprotnog naboja i leptonskog broja. U donjoj tablica, koja predstavlja proširenu leptonsku "porodicu", u drugom redu su smješteni antileptoni kojima je pridružen leptonski broj suprotnog predznaka: <ref> Svetlana Veselinović: "Elementarne čestice", [http://www.mathos.unios.hr/~mdjumic/uploads/diplomski/VES07.pdf], završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek 2014., pristupljeno 27. siječnja 2020.</ref>

{|border=1 cellpadding=5 align="center"
|+ Proširena leptonska "porodica"
|----- style="text-align: center"
| Leptonski broj
| +1
| 0
| -1
|-----
| [[Elementarna čestica]]
| [[elektron]], [[mion]], [[tau lepton]], [[elektronski neutrino]], [[mionski neutrino]], [[tau neutrino]]
| [[kvark]]ovi, [[barion]]i, [[mezon]]i, [[bozon]]i …
| [[pozitron]], [[antimion]], [[antitauon]], elektronski antineutrino, mionski antineutrino]], tau antineutrino
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Čestice u fizici}}

[[Kategorija:Elementarne čestice]]

Lepton - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica