WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T08:16:08Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 08:16
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Leon Neil Cooper'''-->~~{{Znanstvenik		{{Znanstvenik
	\| ime = Leon Neil Cooper		\| ime = Leon Neil Cooper
	\| slika = Nobel Laureate Leon Cooper in 2007.jpg		\| slika = Nobel Laureate Leon Cooper in 2007.jpg

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-21T23:12:52Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = Leon Neil Cooper
| slika = Nobel Laureate Leon Cooper in 2007.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[28. veljače]] [[1930.]]
| mjesto_rođenja = [[New York]], [[SAD]]
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
| prebivalište = [[SAD]]
| državljanstvo = [[Amerikanci|Amerikanac]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Fizika]]
| radna_institucija = Sveučilište Brown, Providence, [[Rhode Island]], SAD
| alma_mater = Sveučilište Columbia, [[New York]], SAD
| doktorski_mentor = Robert Serber
| doktorski_studenti =
| poznat_po = [[Supravodljivost]] <br> [[BCS-teorija]], <br> [[Cooperovi parovi]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] (1972.)
| religija =
| fusnote =
}}

'''Leon Neil Cooper''' ([[New York]], 28. veljače 1930.), američki [[fizičar]]. Diplomirao (1951.) i doktorirao (1954.) na Sveučilištu Columbia, [[New York]], [[SAD]]. Zaposlen na Sveučilištu Brown u Providenceu (od 1958.). [[John Bardeen]], Leon Neil Cooper i [[John Robert Schrieffer]] dijelili su [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] 1972. za razvoj teorije [[supravodljivost]]i poznate pod nazivom [[BCS-teorija]]. Po njemu su nazvani i '''Cooperovi parovi''' (parovi [[elektron]]a u [[kristalna rešetka|kristalnoj rešetki]] na niskim [[temperatura]]ma). <ref> '''Cooper, Leon''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=12434] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>

== Životopis ==
Cooper je završio ''Bronx High School of Science'' 1947. i primio sveučilišni naslov iz [[Humanističke znanosti|humanističkih znanosti]] 1951. Magistrirao je 1953. godine, a doktorirao 1954. na ''Columbia University''. Proveo je godinu u institutu za napredna istraživanja i predavao na ''University of Illinois'' i ''Ohio State University'' prije odlaska na ''Brown University'' 1958. Dio je ''American Physical Society'', ''American Academy of Arts and Sciences'', a član je ''National Academy of Sciences,'' ''American Philosophical Society'', ''American Association for the Advancement of Science'', suradnik ''Neurosciences Research Program''. Bio je suradnik [[Alfred Sloan|Alfreda Sloana]] od 1959. do 1966. Provodio je istraživanja za razne institucije, uključujući institut za napredna istraživanja, Europsku organizaciju za nuklearna istraživanja ([[CERN]]) u [[Ženeva|Ženevi]].

Osim [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]], Cooper je osvoji i ''Comstock Prize'' (sa Dr. Schriefferom) od ''National Academy of Sciences''; ''Award of Excellence'', ''Graduate Faculties Alumni of Columbia University'' i ''Descartes Medal'', ''Academie de Paris'', ''Université René Descartes'' i ''John Jay Award of Columbia College''. Nagrađen je i s nekoliko počasnih [[doktorat]]a. Mnoge tiskovine, uključujući i [[internetska stranica|internetsku stranicu]] [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]], nazivaju Coopera "Leon Neil Cooper". No, srednji inicijal [[N]] ne zamjenjuje Neil, niti ijedno drugo ime. Točna formulacija imena je tako "Leon N Cooper", bez točke za kratice. Prema njegovoj obitelji, "N" stoji umjesto imena Nathan.{{Nedostaje izvor|August 2010}}

=== Supravodljivost ===
{{Glavni|Supravodljivost}}
[[datoteka:Magnet 4.jpg|mini|desno|300px|[[Magnet]] koji lebdi iznad supravodiča zbog [[Meissnerov učinak|Meissnerovog učinka]] ([[Walther Meissner]]).]]
'''Supravodljivost''' je stanje pojedinih [[tvar]]i koje se na niskim [[temperatura]]ma očituje u nestanku njihova [[Električni otpor|električnoga otpora]], prolasku [[električna struja|električne struje]] kroz tanku [[izolator]]sku barijeru unutar njih bez električnoga otpora ('''Josephsonov učinak''' - [[Brian Josephson]]) i lebdenju [[magnet]]a iznad njihove površine ('''Meissnerov učinak''' - [[Walther Meissner]]). <ref> '''supravodljivost''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=58849] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref> Supravodǉivost je [[kvantna mehanika|kvantnomehanička]] pojava i ne može se objasniti [[Klasična mehanika|klasičnom fizikom]]. Tipično nastaje u nekim [[materijal]]ima na jako niskim [[temperatura]]ma (nižim od -200 [[°C]]).

==== BCS-teorija ====
{{Glavni|BCS-teorija}}

'''BCS-teorija''' ili '''Bardeen-Cooper-Schriefferova teorija''' je prva mikroskopska teorija supravodljivosti (1957.). Polazi od pretpostavke da na vrlo niskim [[temperatura]]ma u [[Kristalna rešetka|kristalnoj rešetki]] supravodiča privlačno međudjelovanje [[elektron]]–rešetka–elektron nadjačava odbojnu [[Coulombov zakon|električnu silu među elektronima]], tj. da elektroni pri prolasku kroz rešetku privlače njezine [[ion]]e, što rezultira povećanjem gustoće [[Električni naboj|pozitivnog naboja]] u tom području i, dok se rešetka ne vrati u ravnotežno stanje, privlači druge elektrone. U takvim uvjetima elektroni kojima su [[spin]]ovi i [[Količina gibanja|količine gibanje]] suprotni gibaju se u parovima ('''Cooperovi parovi'''), a svaki par elektrona na međusobnoj udaljenosti od približno 100 [[metar|nm]] giba se kroz kristalnu rešetku bez gubitka [[energija|energije]] i može [[tuneliranje|tunelirati]] kroz [[izolator]]sku barijeru. Porastom temperature [[atom]]i rešetke sve jače [[titranje|titraju]], iznad kritične temperature razdvajaju elektronske parove, elektroni se više ne mogu gibati bez gubitaka i pojavljuje se [[električni otpor]]. Za razvoj BCS-teorije John Bardeen, [[Leon Neil Cooper]] i [[John Robert Schrieffer]] dobili su [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] 1972. <ref> '''BCS-teorija''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=6445] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>

==Nagrade i dostignuća==
*[[Nobelova nagrada za fiziku]]
*Comstock Prize (sa Dr. Schriefferom)
*Award of Excellence
*Descartes medalja
*John Jay Award
*Université René Descartes
*Sedam počasnih doktorata

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [http://nobelprize.org/physics/laureates/2004/ Nobel Citation]

{{Nobelova nagrada za fiziku}}

{{GLAVNIRASPORED:Cooper, Leon Neil}}
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]
[[Kategorija:Američki fizičari]]

Leon Neil Cooper - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica