WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-17T04:57:22Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Latex-production.jpg|mini|desno|250px|Lateks kaučukovca od kojeg se proizvodi prirodni [[kaučuk]].]]

[[datoteka:Logging Bulletwood Berbice-Guyana JK.JPG|mini|desno|250px|Drvo [[balata|balate]] je jedričavo, srž boje svježega mesa, a poslije tamnosmeđe.]]

[[datoteka:Palaquium gutta - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-099.jpg|mini|desno|250px|Tropsko drveće ''Palaquium gutta'' iz kojeg se dobiva [[gutaperka]].]]

'''Lateks''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''latex'') je bijeli mliječni [[sok]] mnogih [[biljke|biljaka]] za kojeg se drži da ima zaštitnu, a vjerojatno i hranidbenu ulogu. Najpoznatiji je lateks kaučukovca od kojeg se proizvodi prirodni [[kaučuk]]. Dobiva se urezivanjem [[Kora (biljke)|kore]], a sastoji se od disperzije makromolekula poliizoprena u vodi. Osim kaučuka, iz prirodnog lateksa pripravljaju se i [[balata]] i [[gutaperka]].

Lateksom se nazivaju i u vodi dispergirani polimerizati sintetskog kaučuka i nekih drugih [[polimer]]a, na primjer [[Poli(vinil-klorid)|poli(vinil-klorida)]] i poli(vinil-acetata). <ref> '''lateks''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=35545] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

== Prirodni kaučuk ==
Prirodni [[kaučuk]] osušeni je mliječni sok (lateks) tropskog drveća iz roda kaučukovca. Najveći prinos lateksa daje plantažni uzgoj biljke ''Hevea brasiliensis'' (95% svjetske proizvodnje prirodnoga kaučuka), koja potječe iz doline [[Amazona|Amazone]], a od početka 20. stoljeća uzgaja se pretežito na plantažama [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]]. Lateks se dobiva urezivanjem kore kaučukovca, odakle on lagano istječe i stalno se skuplja. Njegov sastav i količina ovise ponajprije o vrsti drveta, sezoni i uzgoju. Osnovni je sastojak lateksa i prirodnoga kaučuka cis-1,4-poliizopren, polimer izoprena, s velikim lančastim makromolekulama, koje se pri istezanju razvlače i tvore vrlo dugačke paralelne snopove, što je osnova velike elastičnosti proizvoda na bazi kaučuka ([[Guma|elastomeri]]).

Proizvodnja prirodnoga kaučuka počinje koagulacijom lateksa dodatkom razrijeđenih kiselina ([[Mravlja kiselina|mravlja]], [[Octena kiselina|octena]]). Stajanjem nastaje talog kaučuka, koji se odvaja, ispire vodom i obrađuje prolaskom kroz sustav dvovaljaka, suši toplim zrakom i izvlači u vrpce ili preša u bale. Kaučuk je [[Amorfna tvar|amorfne strukture]]; na hladnoći je krhak, na temperaturi višoj od 100 [[celzij|°C]] ljepljiv i mekan poput [[vosak|voska]]. Obradbom (gnjetenjem) na zagrijanim dvovaljcima ili u miješalicama (mastikacija) kaučuku se smanjuje molekularna [[masa]] pa postaje plastičan i prikladan za daljnju preradbu. Kaučuku se zatim primješavaju sredstva za [[Vulkanizacija|vulkanizaciju]] (ponajprije [[sumpor]]) i drugi dodatci, pa se tako priređena kaučukova smjesa vulkanizacijom prerađuje u gumene proizvode ([[guma]]). Dio lateksa koncentrira se na 63 do 70% suhe tvari i izravno upotrebljava u različite svrhe: višekratnim uranjanjem prikladnih kalupa nastaju tanki filmovi, koji se suše, vulkaniziraju i odvajaju (rukavice, baloni), a koncentrirani lateks služi i za impregnaciju [[tekstil]]a, [[papir]]a ili kao [[ljepilo]]. Najveća je primjena lateksa u izradbi pjenastih (spužvastih) [[polimer]]nih [[materijal]]a. <ref> '''kaučuk''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=30938] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

== Balata ==
[[Balata]] (iz [[Karipski jezik|karipskoga]] ''paláta'', ''bálata'') je trgovačko ime za drvo nekih vrsta rodova ''Manilkara'' (''M. bidentata'' i ''M. huberi'') i ''Mimusops'' (''M. balata'') iz porodica raširenih na području [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]], [[Gvajana|Gvajane]] i sjeveroistočnog [[Brazil]]a. Drvo je jedričavo, srž boje svježega mesa, a poslije tamnosmeđa. Drvo je vrlo teško, tvrdo, čvrsto, elastično i trajno; razmjerno dobro se obrađuje. Upotrebljava se u [[brodogradnja|brodogradnji]], vodogradnji, za izradbu [[furnir]]a, parketa, [[Glazbala|glazbenih instrumenata]].

Balata je i tvrda, neelastična, kaučuku slična tvar dobivena sušenjem soka drva balata. Može se vulkanizirati pa služi za proizvodnju [[brtva|brtvi]], [[izolator]]a, [[Remenski prijenos|remenja za strojeve]], kao vanjski sloj lopti za [[golf]] i slično. <ref> '''balata''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=5448] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

== Gutaperka ==
[[Gutaperka]] ([[Engleski jezik|engl]]. ''guttapercha'', od malajski ''getah'': biljno ljepilo, guma + ''perchah'': vrsta drveta) je osušen mliječni sok ([[emulzija]]) od tropskoga drveća roda ''Palaquium'' iz porodice ''Sapotaceae'', koje raste od [[Malajski poluotok|Malaje]] do [[Sumatra|Sumatre]], a uzgaja se i u kulturama. Mliječni sok iz kore i srčike vadi se zarezivanjem stabla ili ekstrakcijom iz listova. Na zraku se sok brzo skrutne u sivožutu tvrdu masu s mnogo [[smola|smole]]. Slična je sastava kao kaučuk, od kojega je tvrđa i manje elastična. Blagim zagrijavanjem (oko 50 °C) gutaperka postaje mekana i plastična, a upotrebljava se u [[Dentalna medicina|zubarstvu]], kao [[izolator|izolacijski]] materijal, u proizvodnji gume za žvakanje i slično. <ref> '''gutaperka''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=23876] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Materijali]]
[[Kategorija: Biljni proizvodi]]

Lateks - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica