Suradnik10 u (test) 15:34, 10. travanj 2025.

2025-04-10T15:34:54Z

←Starija inačica		Inačica od 10. travanj 2025. u 15:34
Redak 162:		Redak 162:

	{{GiO DNŽ}}		{{GiO DNŽ}}
	{{Lastovo}}		{{Lastovo (općina)}}
	[[Kategorija:Općine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji]]		[[Kategorija:Općine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji]]
	[[Kategorija:Lastovo\|Općina]]		[[Kategorija:Lastovo\|Općina]]

Suradnik10 u (test) 15:34, 10. travanj 2025.

2025-04-10T15:34:05Z

←Starija inačica		Inačica od 10. travanj 2025. u 15:34
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Lastovo (općina)'''-->~~{{Infookvir općina \|		{{Infookvir općina \|
	ime = Lastovo\|		ime = Lastovo\|
	karta2 = Dubrovačko-neretvanska županija\|		karta2 = Dubrovačko-neretvanska županija\|
Redak 162:		Redak 162:

	{{GiO DNŽ}}		{{GiO DNŽ}}
	{{~~Naselja u sastavu Općine~~ Lastovo}}		{{Lastovo}}
	[[Kategorija:Općine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji]]		[[Kategorija:Općine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji]]
	[[Kategorija:Lastovo\|Općina]]		[[Kategorija:Lastovo\|Općina]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Općina |' u '{{Infookvir općina |'

2025-04-06T17:48:00Z

Zamjena teksta - '{{Općina |' u '{{Infookvir općina |'

←Starija inačica		Inačica od 6. travanj 2025. u 17:48
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Lastovo (općina)'''-->{{~~Općina~~ \|		<!--'''Lastovo (općina)'''-->{{Infookvir općina \|
	ime = Lastovo\|		ime = Lastovo\|
	karta2 = Dubrovačko-neretvanska županija\|		karta2 = Dubrovačko-neretvanska županija\|

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T13:07:38Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Općina |
ime = Lastovo|
karta2 = Dubrovačko-neretvanska županija|
naziv karte2 = [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanske županije]]|
županija = [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] |
broj stanovnika = 792|
načelnik = Leo Katić|
poštanski broj = 20290 Lastovo|
z. širina = 42.76|
z. dužina = 16.90|
}}

'''Lastovo''' je naselje i općina na [[Lastovo|istoimenom otoku]] u [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].

== Općinska naselja ==
[[Datoteka:Na mjesto Lastovo pogled.JPG|desno|mini|300px|Lastovo]]
Općina Lastovo sastoji se od 7 naselja i otoka (stanje 2006., to su: [[Glavat]], [[Lastovo (općina)|Lastovo]], [[Pasadur]], [[Skrivena Luka]], [[Sušac]], [[Uble]] i [[Zaklopatica]].

== Zemljopis ==
Naselje Lastovo se nalazi na sjeveroistočnoj strani istoimenog otoka, uz sjeverni rub Lastovskog polja.
[[Datoteka:Lastovo01.jpg|desno|mini|300px|Lastovo]]
[[Datoteka:The second oldest lighthouse in Croatia.jpg|desno|mini|200px|Svjetionik na Lastovu.]]
== Stanovništvo ==

=== Popis 2011. ===

Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] na Lastovu žive 792 stanovnika.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/H01_01_04_zup19.html www.dzs.hr]</ref> Po narodnosti 750 stanovnika su [[Hrvati]] (94,7%), 11 [[Srbi]] (1,39%), 11 [[Bošnjaci]] (1,39%), 4 neizjašnjena (0,23%). 762 stanovnika (96,21%) izjasnila su se da im je materinski jezik [[hrvatski jezik|hrvatski]]. Prema vjeroispovijesti 709 stanovnika su katolici (89,52%), 24 ateisti (3,03%), 11 muslimani (1,39%), 9 pravoslavci (1,14%).

=== Popis [[2001.]] ===
Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine u Općini Lastovo obitava 835 stanovnika, a u naselju Lastovo 451 stanovnik.<ref>[http://www.dzs.hr/hrv/censuses/census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup19-2267.html DZS - Popis stanovništva 2001. godine]</ref>

=== Popis [[1991.]] ===
{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Lastovo}}

=== Kretanje broja stanovnika isključivo za naselje Lastovo ===
{{Kretanje broja stanovnika
|naslov = '''Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.'''<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/Dialog/varval.asp?ma=Tabela4_19&ti=Dubrova%E8ko%2Dneretvanska+%9Eupanija+%2D+broj+stanovnika+po+naseljima+&path=../Database/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/4%20Stanovnistvo%20naselja/&lang=10 Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]</ref><ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/censustabsxls.htm Rezultati popisa 2011.]</ref>
|dimx =
|dimy =
|stanmax = 1700
|crta1 = 500
|crta2 = 100
|a1 = 1857
|a2 = 1869
|a3 = 1880
|a4 = 1890
|a5 = 1900
|a6 = 1910
|a7 = 1921
|a8 = 1931
|a9 = 1948
|a10 = 1953
|a11 = 1961
|a12 = 1971
|a13 = 1981
|a14 = 1991
|a15 = 2001
|a16 = 2011
|p1 = 1148
|p2 = 1042
|p3 = 1033
|p4 = 1226
|p5 = 1384
|p6 = 1388
|p7 = 1558
|p8 = 1622
|p9 = 1562
|p10 = 1406
|p11 = 1238
|p12 = 984
|p13 = 621
|p14 = 734
|p15 = 451
|p16 = 350
|izvor = Državni zavod za statistiku
}}

== Naziv ==
Naziv mjesta izvedenica je naziva Ladesta ili Ladeston kojim su [[antika|antički]] pomorci i trgovci u to vrijeme nazivali Lastovo. [[Rimljani]] su ga nazivali Ladestris, a [[Neretvani]], koji su se ondje potom naselili, uzeli su romanski izvorni oblik Lasta dodavši mu sufiks "ovo" čime je nastalo ime Lastovo.

== Uprava ==
Naselje je administrativno središte Općine Lastovo.

Načelnik općine je Leo Katić 
Zamjenica načelnika je Margaret Hropić.

== Povijest ==
[[Datoteka:Lastovo.jpg|280px|mini|desno|Lastovo]]
Lastovo sredinom [[10. stoljeće|10. stoljeća]] spominje [[Bizant]]ski car [[Konstantin VII. Porfirogenet]], ali prvi spomen Lastova vezan je za [[1000.]] godinu. U namjeri da zaštiti slobodan prolaz u [[Sredozemno more|Sredozemlje]] i u znak odmazde za gusarske napade na [[Mletačka Republika|mletačke]] trgovce, dužd [[Pietro II. Orseolo|Petar Orseolo]] je te godine u pohodu svoje mornarice [[Lastovska bitka|u krvavoj bitki]] uništio utvrdu i grad na Lastovu.

Otok je ispočetka bio naseljen [[Iliri]]ma, a pronalasci [[Grčka|grčke]] [[keramika|keramike]] ukazuju da je otok bio jedna od [[stara Grčka|grčkih]] trgovačkih ruta na Jadranskom moru te da je, prema nekim autorima, bio dio grčke kolonije [[Issa]] koja je centar imala na otoku [[Vis]]u<ref>[http://www.lastovo.org/index.php?option=com_content&view=article&id=86&Itemid=69&lang=hr Povijest Lastova]</ref>.

Tijekom [[13. stoljeće|13. stoljeća]], točnije u razdoblju od [[1252.]] do [[1254.]] godine, Lastovo se, nakon obećanja da će stanovnicima Lastova biti dozvoljeno zadržati svoje tradicionalne običaje, samovoljno priključilo [[Dubrovačka Republika|Dubrovačkoj Republici]], pa je organizacija života na Lastovu [[1310.]] godine bila dopunjena pisanim statutom koji je imao sve osobine zakona. Izvršnu vlast u naselju i na otoku imao je potknez s troje sudaca, koje su birali sami stanovnici.

Nakon što se [[Dubrovnik]] [[28. veljače]] [[1358.]] oslobodio venecijanskog protektorata, kralj [[Ludvig I.]] mu je dodijelio isključivo pravo na Lastovo. Godine [[1486.]] lastovska je skupština izgubila svoju zakonodavnu ulogu koju je preuzeo Republički sabor, a stari propisi su se sve rjeđe upotrebljavali. Ovakvo ograničavanje samouprave na otoku kao samovoljno nalaganje dodatnog tereta dubrovačke vlasti stanovnicima rezultiralo je kratkotrajnom pobunom koja je izbila [[1602.]] godine. Pobuna je nasilno ugušena u krvi. Na poziv pobunjenika [[1603.]] godine Lastovo je okupirala Venecija, ali je već [[1606.]] godine vraćeno Dubrovniku.

Godine [[1652.]] dogodio se novi pokušaj pobune. Republika je Lastovskoj općini naredila da vrati 200 dukata koje je općina potrošila na tužbu protiv Venecije u pokušaju obrane suvereniteta otoka [[Sušac|Sušca]]. Lastovo se, koje je prema nekim procjenama u to vrijeme imalo više od 1.000 stanovnika, zbog toga ponovo ponudilo Veneciji, ali Venecija je tu ponudu odbila, što je bio glavni razlog da ne dođe do nove pobune. S ovim pobunama Lastovo je izgubilo [[autonomija|autonomiju]] te postalo dijelom Dubrovačke Republike i time subjektom njezinih propisa.

[[Napoleon]]ove postrojbe [[27. svibnja]] [[1806.]] godine na prijevaru ulaze u dotad slobodni Dubrovnik te postupno zauzimaju cijelo područje Republike, koja je u cijelosti raspuštena [[31. siječnja]] [[1808.]] godine. Nakon toga [[Francuska|Francuzi]] na Lastovu grade utvrdu na brdu Glavici. Mještane su organizirali u Narodnu stražu, a u svrhu obrane od [[Engleska|Engleza]], oduzimaju im [[brod]]ove. Englezi su ipak, napadom s [[Vis]]a, [[28. siječnja]] [[1813.]] zauzeli Lastovo te ga pod svojom vlasti zadržali do [[16. srpnja]] [[1815.]] godine, kad su ga u skladu s odlukom [[Bečki kongres|Bečkog kongresa]] predali [[Austrija|Austriji]].

Od [[1818.]] godine Lastovo je imalo status okolice Dubrovačkog okruga, pa je sudstvo bilo neovisno od [[korčula]]nskog, ali je sudstvo prestalo s radom [[1829.]] godine kad je Lastovo postalo dijelom korčulanske uprave.

Dne [[11. studenog]] [[1918.]] godine započinje [[Italija|talijanska]] [[Talijanska okupacija Dalmacije 1918.-1921.|okupacija]] Lastova što je bila posljedica tajnog [[Londonski ugovor|Londonskog ugovora]], potpisanog [[26. travnja]] [[1915.]] godine između Italije i [[Antanta|Antante]]. [[Rapalski ugovor|Rapalskim ugovorom]] [[12. studenog]] [[1920.]] [[Kraljevina Italija]] je pripojila Lastovo i uključila ga u [[Zadar|Zadarsko okružje]]. Za talijansku vlast nad Lastovom bilo je značajno gušenje narodnog identiteta, porast broja stanovništva, ubrzana gradnja i poboljšanje životnog standarda. Talijanska vlast nad otokom završila je [[8. rujna]] [[1943.]] kapitulacijom Italije.<ref>[http://www.lastovo-augusta.net/cro/history.html Povijest Lastova]''Antun Jurica, "Lastovo kroz stoljeća"''</ref> . Za vrijeme talijanske vlasti , Općina Lastovo (Comuna di Lagosta) je osim Lastova i okolnih otoka uključivala i otok Saseno koji je nakon rata izdvojen iz Dalmacije i priključen komunističkoj Albaniji iako na otoku nikad nisu živjeli Albanci.

== Znamenitosti ==

Uz Knežev dvor nalazi se Crkva [[Sveti Ivan Krstitelj|sv. Ivana Krstitelja]] izgrađena u 14. stoljeću. Gradnju je započeo [[1340.]] svećenik Andrija Škrinjić, a dovršena je [[1418.]] U luneti iznad ulaznih vrata nalazi se tekst o gradnji crkve i grb svećenika Marina Vitića, po ocu zvana Vlahanović, koji je dovršio gradnju.<ref name="Lastovski Spomenici">Fisković, Cvito, Lastovski spomenici, Konzervatorski zavod Dalmacije, Split, 1966., str. 55.</ref> Duga je 15, a široka 7 m. U unutrašnjosti crkve na oltaru nalazi se svečeva slika iz [[1515.]], a na stropu [[barok]]ne kompozicije biblijska tema. Crkva je služila kao kapela lastovskog kneza i u njoj se do [[1864.]] govorila misa. Za vrijeme [[Talijanska okupacija Dalmacije 1918.-1921.| talijanske okupacij]] pretvorena je u crkveno skladište.<ref name="Lastovski Spomenici"/> Crkva je danas restaurirana i nosi romaničko-gotička stilska obilježja u skladu s vremenom gradnje.

Župna crkva [[Sveti Kuzma i Damjan|sv. Kuzme i Damjana]] izgrađena je na temeljima starije crkve. Spominje se početkom 14. st. Trobrodna crkva ishod je dviju građevinskih faza. Središnja lađa je iz druge polovine 15. st., a bočne lađe su dograđene u 16. i 17. st. Taj zahvat proširenja očituje se na pročelju crkve koja ima tri odvojena krova i zabata ukrunjena s tri zvonika u obliku preslice. Oni su podignuti u 18. st. u duhu [[gotika|gotike]]. Središnji dio crkve radili su hrvatski majstori. Među njima najvažniju je ulogu imao majstor Radovan koji je pod svodom crkve [[1473.]] uklesao natpis ''RADOSAN FECIT MCCCCLXXIII MADII''. Uz apsidu crkve prigrađena je [[1545.]] sakristija, a neogotički zvonik dovršen je tek [[1942.]] godine. Izgrađen je od lastovskog kamena. U prizemlju zvonika uzidana je nadgrobna ploča Antuna Lastovca, jednog od lastovskih kapelana iz 15. st. Pred crkvom je [[1310.]] potpisan lastovski Statut. Unutrašnjost crkve ispunjena je bogatstvom kamenog namještaja, slika i predmeta. U riznici crkve čuvaju se srebrni i pozlaćeni gotičko-renesansni, [[barok]]ni i rokoko [[kalež]]i, pokaznice, kandile, svjećnjaci i ophodni [[križ]]evi i jedinstvene umjetnine poput gotičko-renesansnog kaleža s prijelaza 15./16. st., jedinog sačuvanog djela Pavka Antojevića na Lastovu. Među umjetninama posebno se ističe renesansna posuda za blagoslovljenu vodu koju je dao saliti Dobre Dobričević.

Crkva [[sv. Josip]]a iz [[1635.]] jednostavna je [[renesansa|renesansna]] četvrtasta građevina koja ima pročelje s dvama prozorima. Kip sv. Josipa nalazi se na voltu sred zabata vrata, a iznad njega je [[Rozeta (arhitektura)|ruža okruglog prozora]] i jednostruka preslica za zvono. Izgrađena je dijelom milodara ribarskih družina i doprinosom obitelji Pavlović i Fulmizi. Glavni oltar iz [[1773.]] izgradio je korčulanski [[klesarstvo|klesar]] Bernard Buar. Na oltaru se nalazi uljana slika [[Sveta obitelj|sv. Obitelji]] koju je dao postaviti beneficijat don Vicko Fulmisi. Crkvica je prilikom preuređenja Dolca ([[1930.]] – [[1933.]]) vjerodostojno presložena na današnje mjesto.

Crkvica sv. Marije na Grži izgrađena je [[1442.]] godine darom svećenika Marina Vlahanovića koji je oporučno ostavio sredstva kako bi se izgradila crkvica posvećena [[Marija (majka Isusova)|Bogorodici]]. Crkvica je gotičkog stila s ponekom [[romanika|romaničkom]] stilskom reminiscencijom. Vlahanovićev grb, [[ljiljan]]ov cvijet između dva kosa pojasa i dvije osmerokrake zvijezde, i tekst o gradnji utisnut je u luneti iznad ulaznih vrata crkvice čije malo pročelje završava trima gotičkim otvorima male trostruke preslice. U barokno doba ovu su crkvicu zvali i [[Gospa Snježna|Gospa od Snijega]]. U crkvi se nalazi drveni oltarni triptih [[Dubrovnik|dubrovačkih]] slikara, iz 16. st., s prikazom Bogorodice, sv. Kuzme i Damjana, sv. Ivana Evanđelista i [[Marija Magdalena|Marije Magdalene]].

Crkva sv. Vlaha izgrađena je u drugoj polovici 14. st. Izgradila ju je istoimena bratovština za vrijeme Dubrovačke Republike, na istaknutom mjestu u Gornjem Prijevoru i posvetila je svom zaštitniku [[Sveti Vlaho|svetom Vlahu]]. Pročelje ima lunetu i ružu prozora, okrugli prozorčić u obliku gotičkog četverolista, koja se nastavlja malom preslicom. Sa strane su barokni prozori i ulaz podignut s pet stuba. U crkvi se još uvijek nalaze počasne [[stolica|stolice]] za kneza, sudce i uglednike. Klupe za puk postavljene su u lađi i svetištu poprijeko. Nakon [[Lastovska buna|Lastovske bune]] protiv Republike ([[1602.]] – [[1606.]]) i vraćanjem otoka pod dubrovačku vlast, [[1610.]] na glavni oltar postavljena je slika Antonija Sicurija s prikazom sv. Vlaha, sv. Kuzme i Damjana, [[sveta Katarina|sv. Katarine]] i [[sv. Sebastijan]]a. Godine [[1676.]] propao je glavni drveni oltar i ta je slika postavljena na bočni oltar. Korčulanski klesari izradili su novi oltar, na koji je postavljena slika sv. Vlaha s grbovima Republike, koja je ''zaboravila'' dodati bilo kakvo otočno obilježje, pokazujući svoju vladarsku nadmoć. Iako je isticanje imena knezova i vlastele nadstojnika grednja bilo neuobičajeno, [[Martolica Crijević]] obilježio je proširenje crkve baroknim natpisom koji je dao ugraditi u samo pročelje crkve.
{{Quote box
| quote = <center>D. BLASIO. REG. REIP. PROT.</center>
<center>TEMPLUM HOC LATIUS.</center>

<center>EXTRUCTUM NOB: VIRO.</center>

<center>MARTOLIZZA. MARINI. CERVA</center>

<center>COMITE. LAGUSTAE. 1719.</center>
| source = Fisković, Cvito, Lastovski spomenici, Konzervatorski zavod Dalmacije, Split, 1966., str. 44.
| width =
| align = left
}}
Uz pročelje su položene kamene klupe, a k vratima se prilazi stubištem s terase na kojoj se vijale zastave, pucali [[mužar]]i, svirale trublje i bubnjevi kojima je upravljao posebni zapovjednik.<ref>Libro di entrata ed uscita del Camerlengo di Lagosta 1709.{{--}}1734.</ref>
Fumar, tj. [[dimnjak]] specifično je obilježje lastovske kuće. Građeni su na kućama ili na prizemnim kuhinjama. Pri gradnji je bilo važno da dobro vuku, tj. izvlače dim iz kuće. Stoga je u njihovoj izvedbi sadržano svo mjesno znanje o smjerovima [[vjetar|vjetra]], jer je bilo osobito važno završetak dimnjaka postaviti tako da zapriječi vraćanje [[dim]]a na ognjište. Zbog toga su otvori uvijek ispod raskošne krune po kojoj ih se može razlikovati. Lastovski ''fumari'' bili su simboli statusa određenih obitelji u društvu, a danas su sadržaj općinskog grba. Smatra se da je najstariji dimnjak danas onaj u sklopu renesansne kuće obitelji Biz-Antica. Na kruni mu je vjetrulja na šahovnici. Na otoku, pogotovo među starijim kućama, rijetko gdje se mogu vidjeti dva slična dimnjaka, svaki je drukčiji.

== Gospodarstvo ==
Gospodarstvo se u naselju zasniva na [[poljodjelstvo|poljodjelstvu]], [[ribarstvo|ribarstvu]], a odlaskom [[JRM]] s otoka tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] i na [[turizam|turizmu]].

== Šport ==
* [[NK Omladinac Lastovo|NK Omladinac]], [[nogomet]]ni klub osnovan 1927. godine, natječe se u [[2. ŽNL Dubrovačko-neretvanska]]

== Poznate osobe ==
* [[Dobre Dobričević]], tiskar
* [[Mirko Cecić]], bogoslov i povjesničar
* [[Antun Đivoje]], svećenik i splitsko-makarski biskup 1911.-1917.

== Kultura ==
Tijekom [[ljeto|ljetnih]] mjeseci Lastovo postaje otokom glazbe na kojem se održava tradicionalni ljetni festival.<ref>[http://www.lastovo.org/index.php?option=com_content&view=article&id=46%3Aotok-glazbe-od-29-vii-do-1viii-2009&catid=46%3Aotok-glazbe&Itemid=55&lang=hr Otok glazbe]</ref>

== Galerija ==
<gallery>
Datoteka:Knežev dvor na Lastovu.JPG|Knežev dvor na Lastovu
Datoteka:Partizanski spomenik u mjestu Lastovu.JPG|Spomenik poginulim borcima NOR-a
Datoteka:Crkva svetog Kuzme i Damjana.JPG|Crkva sv. Kuzme i Damjana
Datoteka:Crkva svetog Josipa (Lastovo).JPG|Crkva sv. Josipa
Datoteka:Crkva svete Marije (Lastovo).JPG|Crkvica sv. Marije na Grži
Datoteka:Lastovski fumar.JPG|Lastovski fumar
</gallery>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://lastovo.hr/ Službene stranice Općine Lastovo]
* [http://www.lastovo.org/ Službena stranica - Park prirode Lastovo]

{{GiO DNŽ}}
{{Naselja u sastavu Općine Lastovo}}
[[Kategorija:Općine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji]]
[[Kategorija:Lastovo|Općina]]

Lastovo (općina) - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 15:34, 10. travanj 2025.

Suradnik10 u (test) 15:34, 10. travanj 2025.

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Općina |' u '{{Infookvir općina |'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica